“Mislila sam da neću uzeti Ured, ali sad nekako razmišljam da treba neka baza ako želite ozbiljno raditi posao, a ne mogu sjediti negdje i ništa ne raditi”, rekla je u Izraelu u kratkom razgovoru za dvije hrvatske TV kuće predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović o svojim planovima nakon završetka predsjedničkog mandata.
Grabar-Kitarović tvrdi da namjerava “raditi na brendiranju Hrvatske, na promicanju naših interesa, na rješavanju društvenih pitanja, od zlostavljanja u Hrvatskoj općenito, ne samo u obitelji nego i u školama i drugdje, zaštite okoliša do čistog Jadrana i slično”.
Kao bivša predsjednica, ima pravo od Vlade tražiti Ured. Prema važećem Zakonu o pravima predsjednika Republike Hrvatske, nakon prestanka obnašanja dužnosti bivši predsjednik za obavljanje poslova ima pravo na ured, dva državna službenika, osobnog vozača i službeno osobno vozilo. Hoće li Kolinda Grabar-Kitarović konzumirati ta prava, još nije odlučila.
Troškovi
U njezinu Uredu tvrde da odluka o tome još nije donesena, da je predsjednica u ovom trenutku tome sklona i o tome još razmišlja. U samom zakonu navode se prava bivšeg predsjednika, ali se nigdje ne navode obveze, poput izvješćivanja o troškovima Ureda, informiranja o radu Ureda i slično.
Njezina odluka o traženju Ureda sigurno ovisi i o tome hoće li prihvatiti neku od mnogih ponuda za posao koje ima. Ona je ustvrdila kako je već dobila jako puno ponuda, da su jako primamljive, ali nije željela otkriti o čemu je riječ.
Država u ovom trenutku nema riješeno pitanje prostora za rad bivše predsjednice, a Zakon o pravima bivšeg predsjednika ne precizira koja bi institucija bivšoj predsjednici trebala osigurati Ured, ali po logici bi to trebala biti Vlada. Troškovi Ureda podmiruju se iz sredstava državnog proračuna. U državnom proračunu za ovu godinu nisu izdvojena sredstva za troškove Ureda bivše predsjednice te bi u slučaju njegova formiranja trebalo napraviti rebalans proračuna. Primjerice, troškovi Ureda nekadašnjeg predsjednika Stipe Mesića u pet godina dosegli su 3,9 milijuna kuna.
U slučaju da Grabar-Kitarović zatraži svoj Ured, to bi bilo drugi put da bivši čelnik države dobije državni radni prostor i osoblje nakon prestanka dužnosti. Prvi je bio Stjepan Mesić koji se nakon završetka predsjedničkog mandata preselio u Ured koji se nalazio u državnoj vili u Grškovićevoj ulici u Zagrebu.
Mesić i Josipović
Tamo je stolovao sve do 2016. godine kada je promijenjen Zakon o pravima bivšeg predsjednika te je propisano da bivši predsjednik ima pravo na Ured, dva službenika, vozača i automobil na državni trošak pet godina, a ne doživotno kao što je bila zakonska odredba dotad. Vlada je tada retroaktivno primijenila novi zakon te je Mesiću odmah odlučila ukinuti prava uz obrazloženje kako ih je on koristio više od pet godina. Mesić se zbog toga obratio Ustavnom sudu koji nije prihvatio njegov prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom. Nakon te odluke Ustavnog suda Mesić je iseljen iz Grškovićeve, a prostore za Ured dao mu je Savez antifašističkih boraca Hrvatske.
Mesićev nasljednik Ivo Josipović nakon odlaska s Pantovčaka nije niti pomišljao od države zatražiti Ured koji mu pripada prema slovu zakona. Štoviše, on je kritizirao poziciju bivšeg predsjednika. “Stvar je u tome da ima ljudi koji ne razumiju kada je njihova funkcija završila. Mesić više nije predsjednik, on može kao građanin kritizirati koliko hoće, a ja ostajem kod svoje teze da Ured bivšeg predsjednika u sadašnjem obliku nije potreban”, govorio je Josipović. On se nakon odlaska s Pantovčaka vratio na prethodno radno mjesto na zagrebački Pravni fakultet.