Poduzeće Centar za gospodarenje otpadom Karlovačke županije trebalo bi, kako mu i samo ime kaže, upravljati, odnosno biološko-mehanički obrađivati smeće iz svih dijelova županije.
Trgovačko društvo uredno posluje točno pet godina, ima svog direktora, a on pomoćnika i tajnicu. Moderan, 33 milijuna eura vrijedan kompleks, na 25 hektara zemljišta i s kapacitetom obrade 100 tona otpada godišnje, u kojem će raditi 50 ljudi, zapravo je samo projekt na papiru.
Direktor Zdravko Marčetić kaže da će se prva lopata tamo zabiti za dvije godine, a odlagalište će proraditi godinu dana kasnije.
Nema straha za plaće
Ipak, prema realnim procjenama, do tada će proći još pet godina. Usprkos tome, već ove godine u poduzeću će se zaposliti pet novih ljudi, jer trebaju im stručnjaci koji će pripremati papirologiju za strukturne fondove EU, koji će financirati projekt, strojar, pravnik, financijaš, građevinar.
Iako ne ostvaruje nikakav komercijalni prihod, a neće ga ostvarivati još godinama, Uprava ne treba strahovati za plaće. Osnovala ih je Karlovačka županija, a suvlasnici, odnosno članovi Skupštine su predstavnici pet gradova i 17 općina Karlovačke županije, koji zajednički, proporcionalno broju stanovnika, odnosno projiciranoj proizvodnji smeća, solidarno sufinanciraju njihov rad. Godišnje to iznosi 750.000 kuna, a potroši se na plaće zaposlenika, režije, uredski materijal i potrebnu dokumentaciju.
Slična je situacija u svim hrvatskim županijama jer su odlukom Vlade, a sukladno sporazumima s EU, odlučili sva postojeća odlagališta zamijeniti modernim centrima za gospodarenje otpadom. Zbog hrvatske birokracije smisao njihova postojanja godinama je zapravo samo prikupljanje dokumentacije potrebne da se projekt uopće pokrene.
- Do sada smo napravili Studiju utjecaja na okoliš, Idejni projekt, Objedinjene uvjete s tehničko-tehnološkim rješenjima, te Idejni projekt za pristupne ceste do lokacije. Asocijacija pri EU, JASPERS, pregledala je priloženu dokumentaciju, prema njihovim prigovorima napravili smo korekcije te čekamo njihovo zeleno svjetlo da bismo mogli početi s radom na dokumentaciji za EU fondove. Je li sve to moglo malo brže? Nestrpljivi smo, ali ne stoji zbog nas u Karlovcu i to nikako ne možemo ubrzati - tumači direktor Centra Zdravko Marčetić. Dodaje da će, ako sve bude u redu, projekt moći aplicirati u zadnjem kvartalu 2014.
Faza ‘prve lopate’
Ističe da su u Rijeci, Puli i Šibeniku projekti u fazi “prve lopate” jer su tu poduzeća osnovali 5-6 godina ranije, a tješi se Dubrovnikom gdje još nemaju ni lokaciju.
- Mi imamo lokaciju, izabrana je, a svu dokumentaciju i uvjete pregledali su najveći stručnjaci. O lokaciji nema dvojbe. Ovo je siguran projekt, pitanje je samo kad će biti realiziran - dodaje Marčetić.