SPLIT - Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije (EU) Branko Grčić izjavio je danas kako do rebalansa proračuna mora doći te najavio kako će se uštede tražiti na materijalnim troškovima, troškovima intelektualnih usluga te kod kapitalnih ulaganja.
"Rebalans proračuna se mora dogoditi. Ono na čemu će se tražiti uštede je pitanje materijalnih troškova, intelektualnih usluga eventualno, ali i onoga što je vezano za kapitalna ulaganja“, rekao je Grčić odgovarajući na pitanja novinara u Splitu gdje je sudjelovao na svečanosti otvaranja novoizgrađene Obrtno-tehničke škole.
EKSKLUZIVNO: LINIĆEV PLAN ZA SPAS 'Smanjit ćemo uvoz: Hrvatska postaje izvoznik struje i plina!'
"S obzirom da smo postavili vrlo ambiciozan plan, negdje oko 11,5 posto rasta investicija u ovoj godini, mislim da milijardu kuna, ili dvije manje kapitalnih ulaganja neće bitno ugroziti ključne namjere, a to je da se kroz investicijske aktivnosti države održi koliko-toliko potražnja koja bi na neki način doprinosila oporavku gospodarstva, posebice građevinskog sektora", objasnio je Grčić odgovarajući na pitanja vezana uz najave rebalansa proračuna.
Na novinarski upit kako komentira prijedloge nekih vladinih kritičara koji se zalažu za formiranje vlade nacionalnog spasa, Grčić je rekao kako smatra da je "to u ovom trenutku pretenciozno".
"Ova vlada je praktično tek započela mandat, prošla je tek godina dana i ja vjerujem da ćemo mi u mandatu stvoriti više reda u državi u svim segmentima, stabilizirati javne financije i otvoriti perspektive gospodarskog rasta i novog zapošljavanja", kazao je.
Istaknuo je kako Vlada ima velika očekivanja i od ulaska Hrvatske u EU zbog većeg priljeva kapitala kroz EU fondove te povoljnijih uvjeta i za izravna strana ulaganja u zemlju.
Zamoljen da komentira Moody'sovo smanjenje kreditnog rejtinga Hrvatske na razinu "smeća" i smatra li da su tomu doprinijeli i vladini postupci, Grčić je kazao kako treba voditi računa i što je ova vlada zatekla.
Zatekla je gotovo 40 milijardi kuna veći javni dug u samo tri godine krize za vrijeme bivše vlade, a 40 miljardi veći javni dug je oko tri milijarde više za kamate i upravo je to trošak koji je ove godine smanjio prostor za smanjenje deficita u državi, rekao je Grčić.
Zamoljen da komentira najavu Orco grupe, većinskog vlasnika Sunčanog Hvara, da će podnijeti tužbu protiv države zbog nepoštivanja ugovora potpisanog s Orcom, Grčić je kazao kako je to još jedan primjer da loš pristup, ne samo privatizaciji nego i vođenju projekata i posebno poštivanju ugovornih obveza, može dovesti i do kontinuiranog spora oku budućnosti jedne vrlo vrijedne kompanije, posebno za otok Hvar i grad Hvar.
Na upit hoće li se umjesto Ine formirati nova državna naftna kompanija, Grčić nije ni potvrdio niti opovrgnuo takvu mogućnosti već je tek kratko rekao: "O tom potom, to danas nije tema".
Neki su mediji danas, pozivajući se na neslužbene izvore, objavili kako Vlada prijedlogom zakona o ugljikovodicima ima namjeru osnovati "novu državnu naftnu kompaniju" koja bi trebala biti ključni zastupnik interesa države u poslovima gospodarenja nacionalnim naftnim i plinskim bogatstvima.
Iz Ministarstva gospodarstva su pak na Hinin upit o tim najavama tek odgovorili kako to ministarstvo priprema zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, kako je zakon trenutno u fazi pripreme kroz prikupljanje mišljenja tijela državne uprave te će se nakon toga uputiti u javnu raspravu.