Što se krije iza napada Milana Bandića na Blaženku Divjak i ima li taj sukob političku pozadinu, osnovno je pitanje koje se postavlja nakon što je zagrebački gradonačelnik ušao u oštru polemiku s ministricom obrazovanja na području kurikularne reforme, informatike i vjeronauka u školama.
Pitanje se postavlja iz više razloga, a posebno zbog činjenice da vjeronauk i informatika svakako nisu Bandićev forte, i nisu pitanja kojima se dosad zagrebački gradonačelnik posebno bavio, kao ni sve ostale dubioze i problematika koju nosi resor obrazovanja kojim trenutačno upravlja HNS-ov kadar.
Različita tumačenja
Prema mišljenju naših sugovornika, cijela se ova priča može objasniti u nekoliko smjerova.
Prvo, Bandić je, prema tim tvrdnjama, uistinu nezadovoljan postupkom ministrice u aferi vjeroučitelj kada je u jednu od najpoznatijih zagrebačkih škola poslala krizni tim. Osim toga, problem je nastao i kroz projekt financiranja škola informatičkom opremom.
Tim projektom, tvrde naši sugovornici, škole će same nabavljati opremu bez suglasnosti Grada, odnosno direktno će se dogovarati s dobavljačima.
- Grad je u obvezi raspisivanja javnog natječaja za sve škole, a ministrica bi za 50-ak škola u Zagrebu omogućila sredstva u visini od oko 60 tisuća kuna da sami nabavljaju informatičku opremu. Pitanje je kome se tu pogoduje. Osim toga, rječnik ministrice kako gradonačelnik ‘ne vlada osnovnim pojmovima’ poprilično je sramotan - kažu naši sugovornici iz Grada Zagreba.
S druge strane, tvrde Bandićevi bliski suradnici, lako je moguće da je ministrica Divjak tek kolateralna žrtva sukoba na nacionalnoj razini. Bandić je dosad uglavnom šutio kao predsjednik parlamentarne stranke te djelovao tek kao zagrebački gradonačelnik oko nekih zajedničkih projekata s Vladom. No, to se u posljednje vrijeme promijenilo.
Nezadovoljstvo?
Bandić je navodno poprilično nezadovoljan podjelom dužnosničkih mjesta u državnoj upravi i državnim tvrtkama. Prema takvim tvrdnjama jer se sva kadroviranja dogovaraju se uglavnom između HDZ-a i HNS-a.
- Bandić daje bezrezervnu podršku Plenkoviću, kontrolira gotovo isti broj zastupnika kao i HNS. HSLS i SDSS dobivaju ponešto, dok se Bandića gotovo pa zaobilazi. Vrlo je lako moguće da se tu stvara određeno nezadovoljstvo. Informatika i vjeronauk, budimo pošteni, nisu dosad bili Bandićevo polje interesa - smatraju naši sugovornici.
I u HNS-u i u HDZ-u takve tvrdnje odbacuju te poručuju da je kadroviranje stvar dogovora između stranaka u vladajućoj koaliciji. Mnoge od njih začudile su Bandićeve reakcije te uvjeravaju kako nije bilo nezadovoljstva bilo kojeg partnera, a ističu da je zagrebački gradonačelnik “već dobio svoju zadovoljštinu”.
- Dobio je lex Šerif i četiri godine mira u Gradskoj skupštini - kažu neki HNS-ovci i dodaju kako je zapravo prava pozadina priče utjecaj Crkve na zagrebačkog gradonačelnika. - Ministrica Divjak bila je na razgovoru s hrvatskim biskupima koji imaju problem sa zapošljavanjem velikog broja nezaposlenih vjeroučitelja. Ne bismo se čudili da su preko Bandića pokušali izvršiti pritisak na ministricu - tvrde neki HNS-ovci.
Najjači adut
U toj stranci svjesni su da im je potpora u javnosti vrlo niska i da je kurikularna reforma trenutačno najjači adut koji imaju.
- HDZ o kurikularnoj reformi šuti. Podržava je načelno, a zbog stabilnosti se u samu tematiku ne miješa. HNS zna da, ako se ta reforma ne provede, gubi i ono malo potpore koju trenutačno ima. Bandić će to, ali i ostale dubioze oko HNS-ovih poteza, sve češće javno propitkivati. I to ne kao zagrebački gradonačelnik, nego kao predsjednik stranke zastupljene u Saboru - kažu naši sugovornici.
“Bilo bi bolje da se Zagreb ugleda na Osijek, Split...”
Milan Bandić prošli je tjedan izjavio da se informatika uvodi u škole da bi se izbacio vjeronauk, no tu priča nije završila jer se zagrebački gradonačelnik ponovo vratio na temu i pozvao nadležne institucije da provjere što to radi ministrica, sugerirajući da u škole uvodi informatiku i potrebnu opremu mimo zakona.
Upitao je kako ministrica može na pitanje “po kojem se zakonu u škole uvodi informatika” odgovoriti: “Jer sam ja tako odlučila”.
- Da sam ja napravio 250 milijuna kuna javne nabave - bio bih već u Gajevoj. Pozivam institucije da reagiraju - rekao je Bandić.
Na pitanje kako komentira napad zagrebačkoga gradonačelnika, Divjak nam je jučer odgovorila da uopće ne razumije njegovo protivljenje bez ijednog suvislog argumenta.
- Ministarstvo uvodi obveznu informatiku upravo sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju, tako da i dalje ne razumijem protivljenje bez ijednog suvislog argumenta. Očekujem od Grada Zagreba da preuzme svoj dio odgovornosti, kao što je opremanje škola, a ne da iskazuje potrebu za 2500 računala, a Ministarstvu napiše da za to u 2018. ima namjeru uložiti nula kuna. Voljela bih da i Zagreb prati dobar primjer mnogih gradova, kao što su Osijek, Bjelovar ili Split, koji su odlučili poduprijeti digitalnu transformaciju svojih škola - kaže Divjak, u čijem Ministarstvu tvrde da nema govora o uvođenju informatike u škole bez zakonskog uporišta, točnije Zakona o odgoju i obrazovanju.
On kaže da sve kurikulume (osim školskih koje donosi škola) te nastavne planove i programe obaveznih i izbornih programa donosi ministar. Jednako tako, tvrde, uporište u zakonu ima i odluka o opremanju škola informatičkom opremom u točnom iznosu od 11 milijuna kuna, osiguranih rebalansom proračuna, nakon čega je opremljeno 218 škola u najlošijem stanju. Dio njih je u Zagrebu, napominju u MZO. (M. Lilek)