Slavoniji se bolje jede, ali ovdje se bolje živi - govori nam Ivica Jelenčić dok u trlišu brusi masivne drvene stolove na terasi svojeg restorančića Titanic u uvali nedaleko hotela Dražica u gradu Krku.
Pripreme za sezonu su u punom jeku. Jelenčić ima 68 godina i iz rodne Slavonije iselio je prije pola stoljeća u Njemačku da bi se prije 20 godina doselio u Krk. Unatoč tome što je u trećoj životnoj dobi, smeta mu, veli, što u Krku nema noćnog života, što su se zatvorila dva disko kluba i što se grad sve više pretvara u destinaciju za starije turiste, dok velike turističke kompanije jedu male. No, po pitanju kvalitete života, Jelenčić prigovora nema.
- Odnos Grada prema poduzetnicima je dobar, sve dobro funkcionira. Nemamo se razloga žaliti - kaže.
poduzetnik Ivica Jelenčić
I Tamara Samblić, koja sa sestrom drži galeriju u staroj gradskoj jezgri, potvrđuje: "Ovdje se živi dobro, bolje nego u ostatku Hrvatske". Rođena otočanka pola godine, veli, živi u Zagrebu, pola u Krku, "zato jer može".
- Ovdje imamo sve što nam treba, dom zdravlja, liječnike, cijela infrastruktura je dobra, Rijeka je blizu, turizam raste iz godine u godinu - priča.
Ide sedmi mandat
Svi daljnji razgovori sa stanovnicima Krka potvrđuju nam jedan za Hrvatsku potpuno neuobičajen fenomen - osim sporadičnih kritika da je zimi dosadno jer otok tada utone u san, nitko se ne buni zbog stanja u gradu i nitko ne napada gradsku vlast.
poduzetnica Tamara Samblić
Tu dolazimo do još jednog rariteta - dok mediji predstojeće lokalne izbore već danima ocjenjuju kao najneizvjesnije u novijoj hrvatskoj povijesti (a dodatnu neizvjesnost uvest će, po svoj prilici, razvoj događaja vezanih uz smjene MOST-ovih ministara), kandidat za gradonačelnika Krka Darijo Vasilić spava potpuno mirno. Naime, ukoliko u narednih par dana ne dođe do neočekivanog preokreta, 21. svibnja na glasačkom listiću kojeg će zaokruživati građani Krka, aktualni gradonačelnik neće imati niti jednog jedinog protukandidata.
- Kako za sada stvari stoje, moglo bi ispasti tako - smije se Darijo Vasilić, dodajući da ne bi imao ništa protiv konkurencije jer je to zdravo za demokraciju.
Vasilić, predsjednik PGS-a, regionalne stranke lijevo-liberalnog usmjerenja, već sada je apsolutni hrvatski rekorder među gradonačelnicima sa šest mandata iza sebe, a sedmi će biti novi rekord kojeg će se teško u skoro vrijeme dostići. Kada je 1993. prvi put zasjeo u gradonačelničku stolicu, imao je svega 26 godina, postavši tako najmlađi gradonačelnik u Hrvatskoj. U međuvremenu, odradio je i mandat saborskog zastupnika od 2001. do 2003. godine, a od 1997. do 2016. u više je mandata bio član skupštine Primorsko-goranske županije.
Prije političke karijere, Vasilić je dvije godine radio kao nastavnik informatike i matematike u krčkoj Osnovnoj školi "Fran Krsto Frankopan".
Nije mu dosadilo
- Imam 26 godina radnog staža, od toga 24 kao gradonačelnik. Ne mogu reći da mi je dosadilo. Ovaj je posao vrlo intenzivan, dinamičan. Stalno se ulazi u nova područja, nove izazove, upoznao sam na stotine novih ljudi. Možda zvuči otrcano, ali doista se ne osjećam nimalo drugačije nego kada sam prvi put postao gradonačelnik - govori.
Na posljednjim lokalnim izborima 2013., Vasilić je imao jednog protukandidata, HNS-ovca Valerija Jurešića koji je osvojio svega 26,69 posto glasova. Jurešić je u međuvremenu preselio u Rijeku i postao pročelnik za kulturu, sport i tehničku kulturu Primorsko-goranske županije, a krčki HNS je ušao u koaliciju s PGS-om te sada na izbore za gradsko vijeće izlaze zajedno.
- Jurešić je bio izuzetno kvalitetan kandidat, vodio je dobru i konstruktivnu kampanju koja je bila školski odrađena na polju PR-a i političkog marketinga. Međutim, mislim da nije uspio privući neke druge grupacije, i političke i nezavisne, već je nastupio kao samostalan kandidat, što nije bilo dovoljno. Danas dobro surađujemo s njim kao pročelnikom u Županiji - priča Darijo Vasilić biranim riječima o svojem bivšem protukandidatu.
U gotovo jednako beskonfliktnom tonu o gradonačelniku priča i opozicionar Anto Čabraja, predsjednik lokalnog HDZ-a, čiji je gradski odbor donio odluku da na predstojećim izborima u Krku opet neće imati svojeg gradonačelničkog kandidata.
Anto Čabraja (HDZ)
- On je sposoban igrač, dobar kormilar - kaže HDZ-ovac, ocjenjujući stanje u gradu kao "dosta solidno", uz opasku da bi se, naravno, "moglo i bolje".
- Ja sam sportaš, i kada idem u utakmice želim ih dobiti. Međutim, gradonačelnik je ovdje, na neki način, dugovječan, njegova snaga je tolika da ga je teško pobijediti. Kada je čovjek na takvoj poziciji dugo godina on umreži interesne skupine. Problem je u Zakonu o lokalnoj samoupravi koji bi trebalo pod hitno promijeniti i ograničiti broj gradonačelničkih mandata. Darijo je u koaliciji sa strankama lijeve opcije, SDP-om i HNS-om, stvorio dobitnu kombinaciju, a HDZ-u je u Krku pao rejting u odnosu na 90-e godine. Nismo uspjeli ni ovaj put krenuti u neku kampanju protiv aktualnog gradonačelnika. Nemamo jačinu, nemamo takvog čovjeka. Pokušat ćemo s listom za gradsko vijeće u koaliciji s HSP-om, a možda i HSLS-om - iskren je Čabraja, koji kao najveće probleme u gradu navodi nezaposlenost izvan sezone i iseljavanje mladih.
Vasilić se u 24 godine gradonačelnikovanja fizički praktički uopće nije promijenio - tu je ista frizura, isti mladenački izgled kao 1993. To bi se, očito, moglo pripisati blagoj otočkoj klimi i stilu života, kao i političkoj stabilnosti koja osigurava vladanje gradom bez stresa.
- Krčki mentalitet opisao bih kao blag i dosta apolitičan, jer upravo tako ljudi rezoniraju. Ja sam od prvog mandata prihvaćen kao mladi novi čovjek koji prije toga nije bio u politici. Prvi sam mandat osvojio kao nezavisni kandidat, a u drugom sam mandatu ušao u PGS jer mi je ta stranka bila najbliža po svjetonazoru. To je lijevo-liberalni svjetonazor usmjeren na projekte, podizanje kvalitete života, brigu za ljude, s jakim naglaskom na regionalno. Borimo se da čim više toga što sami stvaramo ostane ovdje - priča Vasilić, čija je stranka na prošlim parlamentarnim izborima koalirala s IDS-om i Listom za Rijeku.
Bitne koalicije
Politička situacija u Krku nije od početka bila povoljna za Vasilića kao što je danas. Devedesetih je u Krku HDZ bio dosta jak, tako da je njegova pobjeda bila iznenađenje. No, s vremenom su jačale regionalna i lijeva opcija, tako da se HDZ pretvorio u marginalnu stranku koja je spala na svega dva od ukupno 15 zastupnika u gradskom vijeću. Ostatak vijećnika čine pet PGS-ovaca, dva SDP-ovca, dva HNS-ovca, dva s Nezavisne liste Davida Mrakovčića, jedan iz Zelene stranke i jedan iz HSLS-a koji je na prošlim izborima nastupio u PGS-ovoj koaliciji. Do preslagivanja je sada došlo jer je HSLS u Krku spao na jako mali broj članova, izgubivši značaj u gradu, dok je HNS dosta jači, s puno više članova, a također pokriva liberalnu opciju.
- Ako gradonačelnik nema podršku vijeća, može, nakon što opozicija sruši proračun, trajati od izbora maksimalno do idućeg proljeća, tako da će se prava bitka voditi za vijeće. Od 15 zastupnika, naša koalicija kao pozicija imala ih je osam, međutim, vrlo često smo za važne projekte kao što su proračun i prostorni plan imali podršku i opozicije. Recimo, zadnji proračun je prošao jednoglasno - veli Vasilić.
Međutim, kada izađemo iz zone politike dolazimo do rezultata više od dva desetljeća vođenja grada koji su, sudeći po statistikama, dosta dobri i na gospodarskom i na socijalnom, čak i demografskom polju, tako da politička bonaca u Krku praktički i ne čudi.
Složan otok
Proračun grada od svega 6300 stanovnika iznosi 70-ak milijuna kuna, a vrlo je visok, među ostalim, zahvaljujući činjenici što je vezan uz neke prihode koji su zajednički za cijeli otok. Naime, grad je osnivač jedinstvenog dječjeg vrtića koji pokriva svih sedam krčkih jedinica lokalne samouprave, a zajednička je i javna vatrogasna postrojba i otočka turistička zajednica, kao i Komunalno društvo Ponikve. Suradnja sa svim krčkim općinama, a to su Dobrinj, Baška, Malinska, Omišalj, Punat i Vrbnik, na visokom je nivou, unatoč političkim razlikama, jer načelnici pokrivaju lepezu od HDZ-a preko PGS-a i nezavisnih (kojih je čak troje) do SDP-a. Zajednički nastupaju u financiranju svih važnih otočkih projekata, zajednički se određuju prema svim velikim inicijativama kao što su izgradnja LNG terminala, obećana do 2019., koju podržavaju, ili proglašenje Dina Petrokemije ekološkom "crnom točkom", što su nedavno izlobirali u Ministarstvu okoliša i energetike. To je također jedan od hrvatskih rariteta, s obzirom da imamo i otoke poput Brača, gdje se osam jedinica lokalne samouprave ne može dogovoriti praktički oko ničega, tako da imaju svaka svoj deponij i svaka svoje komunalno društvo koje skuplja smeće.
- Na razini Krka temeljito smo riješili infrastrukturu. Krenuli smo 2002. S jednim programom koji se zvao 'Koncepcija razvoja vodoopskrbe otoka Krka'. U deset godina, doveli smo vodu do svakog domaćinstva u svakom selu. Krk ima ukupno 60 naselja na cijelom otoku i ima puno malih naselja u unutrašnjosti koja nisu imala vodu. U tom periodu smo riješili kvalitetu vode na Krku te povezali otok s vodoopskrbnim sustavom Rijeke. Nakon toga, 2006. smo krenuli u program ekološkog gospodarenja otpadom otoka Krka. Do 2016. smo primarno razdvajanje otpada digli od nule do sadašnjih 54 posto. Nitko u Hrvatskoj nije ni blizu tome. Naši su ciljevi da stignemo do 70 posto i budemo uz bok ekološkim gradovima i ekološkim sustavima Europe. Kompletno smo sanirali otočki deponij, razvijamo zajedno sustav energetske učinkovitosti i sustav proizvodnje električne energije iz prirodnih izvora. Imamo, recimo, na deponiju Treskavac veliku sunčanu elektranu, također i na zgradama škole i na našoj javnoj vatrogasnoj postrojbi. Primjerice, naša JVP gdje su vatrogasci 24 sata dnevno je trošila godišnje 70 tisuća kuna na električnu energiju.
Prošlu godinu smo završili tako da smo bili 5 tisuća kuna u plusu. Imamo električne automobile za naše komunalne i prometne redare, električne skutere, punionice za električne automobile na otoku, forsiramo tu elektromobilnost. I po tom pitanju prednjačimo u Hrvatskoj - priča Vasilić, najavljujući treći veliki projekt - sakupljanje, zbrinjavanje i pročišćavanje otpadnih voda otoka Krka vrijedan 638 milijuna kuna, od čega EU i Vlada financiraju 91 posto sredstava, a otočke jedinice lokalne samouprave ostatak.
Tu će se riješiti 80 kilometara kanalizacije, tako da će sva priobalna naselja na otoku imati stopostotnu pokrivenost, kao i drugi stupanj pročišćavanja voda. To je takva razina da ih možete vratiti u zalijevanje zelenih površina - veli Vasilić.
Sjajna arhitektura
Prosječna stopa nezaposlenosti u Gradu Krku prošle godine je iznosila 3,2 posto, što je daleko ispod hrvatskog prosjeka. Maksimalna je u siječnju, kada iznosi 7 posto, a u sezoni u kolovozu spada na svega 1,5 posto, što je i logično za turistički grad. U globalu, radi se o 100-tinjak nezaposlenih ljudi. Na žalost, s obzirom da za njih nema posla u turizmu, puno mladih diplomiranih ekonomista, pravnika i ostalih visokoobrazovanih zbog posla odlaze s otoka, najčešće u Rijeku, Zagreb i slično. Turizam ima učešće u gospodarstvu grada Krka od čak 40 posto, a ostatak otpada na građevinu (ovdje je sjedište GP Krka, tvrtke s 800 zaposlenih), kao i na puno malih i srednjih poduzetnika, OPG-ova i obrtnika. Na području grada registrirano je 250 tvrtki koje zapošljavaju oko 1300 ljudi, kao i 420 obrtnika s otprilike dvije tisuće zaposlenih.
Brojke u turizmu su eksplodirale u odnosu na 1988. i 1989., koja se i dalje u Hrvatskoj uzima kao referentna, s obzirom da rekordi na nacionalnoj razini još nisu oboreni. U Krku, pak, jesu - s tadašnjih 580 tisuća, broj noćenja lani se popeo na 1,2 milijuna, a grad je 2016. posjetilo 400 tisuća turista.
U Vasilićevom mandatu u gradu su napravljene Osnovna škola Vrh (1998), Osnovna škola Krk (2005), dječji vrtić i jaslice (2009) te 2013. dvorana osnovne škole, čime je podignut standard. Škola koju je u Krku projektirao Idis Turato je, recimo, arhitektonski biser i svojevremeno je bila uvrštena među prvih 10 projekata u društvenim djelatnostima u Europi.
- Ovdje su se, jedna za drugom, redale grupe arhitekata koji su dolazili razgledati školu - sjeća se gradonačelnik.
Grad Krk, kao i cijeli otok, ima vrlo intenzivnu civilnu scenu, s puno programa. Iz proračuna se financiraju 72 udruge građana u različitim djelatnostima, od čega 30-ak u sportu, a 20-ak u kulturi.
Na području kulture jedna od najjačih udruga je Kreativni Krk koja također iz godine u godinu raste, organizirajući ponudu za mlade, od glazbenih događanja kao što su "Prvomajski inkubator" i "Tramonta", preko pub-kvizova do edukativnih sadržaja vezanih uz razvoj kritičkog i znanstvenog mišljenja.
Ide u poduzetnike
Jedan od ključnih ljudi u udruzi je David Mrakovčić čija je nezavisna lista na prošlim izborima dala dva gradska vijećnika.
- Na gradonačelničke izbore ne idemo jer nemamo čovjeka za to. U vijeću, kao i do sada, želimo biti korektiv vlasti. Smatram da Krku nedostaje dugoročna turistička i kulturna strategija i na tome ćemo raditi. - veli Mrakovčić, koji suradnju Kreativnog Krka i Grada ocjenjuje vrlo uspješnom.
Za svoj idući mandat Vasilić najavljuje "napad na zimu", odnosno projekte koji bi gradu trebali osigurati da živi i u izvansezonskim mjesecima.
- Skoro cijeli mandat posvećen je tome. Riješili smo elementarne stvari, škole, vodu, kanalizaciju, otpad. Sada nam je ključno što s programima tijekom zime, kojih imamo, ali nisu dovoljni. Pripremili smo nekoliko projekata za koje već imamo osigurano financiranje. Jedan je izgradnja malog kina sa 120 sjedećih mjesta i vrhunskom digitalnom i audio opremom, a drugi je projekt multimedijalni kulturni centar - veli Vasilić koji najavljuje da će mu ovo ipak biti zadnji mandat.
- Nakon iduće četiri godine najvjerojatnije ću se baciti u nekakvo privatno poduzetništvo. U školu ne vjerujem da ću se vratiti. Vjerojatno ću raditi nešto u turizmu - zaključuje Darijo Vasilić mjesec dana uoči izbornog ogleda sa samim sobom.