Iz dana u dan iz Sirije i kampova u koje su nakon sloma tzv. Islamske države smješteni njezini borci, njihove žene i djeca dolaze sve dramatičniji izvještaji, piše Slobodna Dalmacija.
Posebno je teška situacija u kampu Al-Hol na sjeveroistoku ratom poharane zemlje. U beskrajnom nizu šatora ograđenih žičanom ogradom i u pravim pustinjskim uvjetima, već mjesecima živi više od 70 tisuća ljudi. Prema podacima UN-ova ureda za koordinaciju humanitarnih napora, gotovo dvije trećine izbjeglica u kampu čine osobe mlađe od 18 godina, dok su 27 posto žene.
- Humanitarna pomoć teško dolazi kao što je otežan i pristup pitkoj vodi i zdravstvenoj skrbi. Radimo zajedno sa svojim partnerima i donatorima kako bismo zajamčili djeci neposrednu pomoć u spašavanju života - izjavio je nedavno nakon jednotjednog boravka u kampu Al-Hol Fran Equiza, predstavnik Agencije Ujedinjenih naroda za djecu u Siriji i odaslao apel cijelom svijetu:
- Treba učiniti mnogo više kako bi se djeci nastavilo pružati osnovne usluge i zaštitu, uključujući reintegraciju u njihove mjesne zajednice i siguran povratak u njihove zemlje podrijetla.
Sirijci i Iračani ogromna su većina u kampu, a nekih 15-ak posto su državljani trećih zemalja. Jedno od objavljenih izvješća humanitarnih organizacija navelo je da se radi o državljanima čak 62 zemlje.
Slobodna Dalmacija došla je do informacija da je među stanovnicima kampa i Dora Bilić, hrvatska državljanka koja je 2012. godine završila na teritoriju pod kontrolom ISIL-a. Posljednja informacija o njoj, koju je također objavila "Slobodna", bila je s konca veljače ove godine, kada je 32-godišnja Zagrepčanka imotskih korijena viđena u Baguzu, selu na sirijsko-iračkoj granici, u to doba jedinom preostalom uporištu ISIL-ovaca.
Sve do sada se uopće, barem javno, nije znalo je li izvukla živu glavu iz okruženja kurdsko-arapskih snaga i stigla do nekog od kampova.
I tada smo informaciju dobili iz prve ruke, točnije jedne bosansko-hercegovačke državljanke i posredovanjem njezine obitelji koja živi u susjednoj državi.
- Dora i moja sestra nisu u istim kampovima u Sriji, ali redovito komuniciraju. Ona mi je i prenijela informaciju da je Dora u Al-Holu. Upoznale su se u Raki, gdje su im obitelji živjele u blizini - rekla nam je sestra te bosanskohercegovačke državljanke.
S Dorom bi trebala biti i njezina kćerkica, stara između pet i šest godina, kojega je dobila u braku sa Senadom Avdićem Čađom. Upoznali su se nakon što je ona okončala školovanje u Londonu i završila u vehabijskoj zajednici u Gornjoj Maoči kod Brčkog, ubrzo vjenčali i prije sedam godina preko Sandžaka i Turske domogli se Sirije. U spomenutoj Raki Avdić je poginuo tijekom jednog bombardiranja 2014. godine.
Dora Bilić nije jedina hrvatska državljanka koja je završila u kalifatu. Prema izvješću sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) za 2018. godinu, tamo je boravilo ukupno sedam osoba s našom putovnicom, od čega dva muškarca i pet žena. U izvješću objavljenom u lipnju nije naveden njihov identitet, već tek da su obje muške osobe smrtno stradale u borbama na strani ISIL-a, dok se neke od žena nalaze u civilnim kampovima pod kontrolom kurdsko-arapskih snaga SDF u Siriji.
Za obitelj Bilić ovo je vrlo bolna tema i o njoj ne istupaju u javnosti. Nakon što se u veljači doznalo da je Dora živa, zatražili su pomoć hrvatske diplomacije.
Istodobno traju napori na tisuće obitelji u Europi i diljem svijeta kako bi se tzv. džihadističke nevjeste vratile u svoje matične države. Što zbog njihovog otpora, konfuzije u kampovima ili nejasnog stava vlasti, sve je do sada išlo jako sporo. A uvjeti u sirijskoj pustinji nisu nikakav saveznik, piše Slobodna Dalmacija.
'Nevidljiva djeca'
Uz kamp Al-Hol veže se i tužna priča o četvergodišnjoj Iman Alibašić. Njezini roditelji, brat te baka i djed poginuli su u Siriji, a nju je žena također podrijetlom iz BiH sa sobom povela u kamp.
Članovi obitelji u Sarajevu mjesecima ništa nisu znali, da bi se u jednom trenutku na društvenim mrežama pojavila slika uplakane djevojčice ozlijeđenog lica iz Baguza. Baka je uvjerena da je to uprava Iman i od trenutka čini sve da bi do nje došla i izbavila je iz pakla Sirije.
Iman i na stotine sličnih mališana danas zovu - nevidljivom djecom, jer o njima upravitelji kampa nemaju niti najosnovnije informacije. Prema nekim podacima, još je četvero takve djece iz BiH, te još dvoje koje je jedna Bosanka rodila u braku s državljaninom Austrije.
Podignuta crna zastava
Prema pisanju Independenta, situacija u izbjegličkim kampovima u međuvremenu se počela radikalizirati. Objavili su i video na kojemu se vidi da je nedavno u dijelu kampa podignuta crna ISIL-ova zastava. Taj čin pozdravljala su okupljena djeca i žene, uzvikujući „baqiya“ - arapsku riječ za „preostala“, što se odnosi na ISIL-ov slogan „ostati i širiti se“.
Jedan džihadistički portal ranije je objavio navodni zapis iz istog kampa, gdje njegovi stanovnici izražavaju odanost vođi ISIL-a Abu Bakru al-Bagdadiju i pozivajući ga da ih "oslobodi". Stražari su odmah intervenirali.