Uđu li Milan Bandić i Sandra Švaljek u drugi krug izbora za gradonačelnika koji se održavaju u svibnju 2017., trenutni zagrebački gradonačelnik i šesti put postat će prvi čovjek metropole. No, tu pobjedu neće izboriti lako s obzirom na to da je razlika između bivših suradnika u razini statističke pogreške. Naime, razlika koju će imati nad svojom bivšom zamjenicom iznosit će tek 1,8 posto, odnosno Bandić će osvojiti 50,9 posto glasova, a Švaljek će imati 49,1 posto podrške građana Zagreba. Ovakav scenarij proizlazi iz najnovijeg istraživanja agencije Promocije puls, koje je Jutarnji list dobio na uvid, a koje je naručio tim Sandre Švaljek.
Anketa o izbornim preferencijama u Zagrebu provedena je između 12. i 18. studenoga, a telefonskim putem anketirano je ukupno tisuću građana. Budući da se u samoj anketi navodi kako postoji mogućnost statističke pogreške od 2,4 posto, prema ovom istraživanju Zagreb očekuju najneizvjesniji izbori za gradonačelnika. Posebice ako se uzme u obzir i podatak koji se navodi u istraživanju da 66,7 posto građana smatra da je Bandić predugo gradonačelnik te da je potrebna promjena, a tek 25 posto Zagrepčana smatra da zaslužuje novi mandat. Ovo je treća u nizu anketa koje je provela agencija Promocija plus. Prva je na istom uzorku napravljena u travnju, dok je druga napravljena u travnju ove godine, i to prije nego što je Švaljek objavila kandidaturu.
Prema posljednjoj anketi, u prvom krugu lokalnih izbora Milan Bandić dobio bi podršku 31,3 posto građana, Sandru Švaljek odabralo bi 25,2 posto birača, dok je na trećem mjestu HNS-ova kandidatkinja Anka Mrak Taritaš koja osvaja 18,1 posto. Ako se usporede sve tri ankete koje je radila ova agencija, vrlo lako se može zaključiti da se Bandićeva prednost nad dvije izazivačice lagano topi. Naime, u travnju je Bandić imao potporu 33,8 posto građana, u listopadu 32,7 posto, a u studenom 31,3 posto. To je ukupni pad od 2,5 posto. S druge strane, prema anketi, prva izazivačica Švaljek, prije nego što je objavila kandidaturu imala je podršku od 28,6 posto građana, u listopadu, u anketi koju je naručio HNS, za nju bi se odlučilo 24,5 posto, dok je njena potpora prošlog mjeseca iznosila 25,2 posto. Dakle, minimalan, ali ipak rast potpore birača. U odnosu na travanj, najveći rast ima Anka Mrak Taritaš.
Ona je od travanjskih anketa narasla za čak 8,8 posto. Tada ju je, naime, podržavalo 9,3 posto, u listopadu je došla do 17,4 posto, a tu potporu sada je povećala za 0,7 posto. Prema anketi, u slučaju da HNS-ova kandidatkinja uđe u drugi krug, opet bi pobjednik bio Milan Bandić. Mrak Taritaš bi osvojila 47,1 posto, dok bi Bandić odnio pobjedu sa 52,9 posto.
- Prema anketama je Hillary pobijedila Trumpa. Za rezultate istraživanja vrlo je važno tko te ankete i naručuje. Ipak, ankete ne treba u potpunosti ignorirati. One mogu pokazivati određene trendove. Pa makar bile i djelomično fabricirane - smatraju u Bandićevu taboru.
S druge strane, u timu Sandre Švaljek ističu dvije stvari. Naši sugovornici naglašavaju kako ankete pokazuju da Bandić i Švaljek imaju stabilnu biračku bazu s obzirom na to da se iz ankete u anketu potpora građana kreće oko istog postotka, te da se razlika između bivših suradnika rapidno smanjuje.
- Anketa pokazuje da Bandić sigurno pada. S druge strane, čini nam se da je Mrak Taritaš dosegla svoj vrhunac. Kada SDP objavi svog kandidata, njoj će se potpora prepoloviti. Anketa je jasno pokazala da će Švaljek prije dostići Bandića nego što će Mrak Taritaš uloviti Švaljek - smatraju suradnici Sandre Švaljek.
Zanimljivo da je kandidat HDZ-a u ovom istraživanju bio Drago Prgomet, a ne Andrija Mikulić, ali i Zlatko Hasanbegović, kao nezavisni kandidat. Prgomet je dobio 4 posto, a bivši ministar kulture 6,7 posto. Šef SDP-a Davor Bernardić ima 9 posto potpore birača, a prema istraživanju lista stranke kojoj je na čelu daleko je najjača u gradu. SDP, naime, dobiva 27 posto potpore, HDZ 21 posto, dok Bandićeva lista ima 11 posto. Odmah nakon nje je lista Sandre Švaljek sa 9,9 posto, dok je lista Mosta na 9,2 posto potpore.
Ono što može zabrinuti političare jest vrlo mali izlazak birača. Da se sljedećg vikenda održavaju izbori, na njih bi sigurno izašlo 44,3 posto građana, a to bi vjerojatno učinilo 13,1 posto birača. Na izbore sigurno ne bi izašlo 27,8 posto Zagrepčana.
