ZAGREB - Za pokrivanje dugova zdravstva ministar financija Slavko Linić ove godine planira izdvojiti još 3,2 milijarde kuna, sličan iznos koliko je u sanaciju sustava utrošeno u lipnju prošle godine. Od tog će iznosa 1,8 milijardi kuna otići za dugove županijskih bolnica, a preostali dio potrošit će se za ostale dugove u sustavu.
Novi i stari dug bolnica
“Još 3,2 milijarde kuna za zdravstvo!”, prvi je komentar jednog člana Vlade na prijedlog rebalansa državnog proračuna za 2014. koji je jučer stigao svim ministrima na stol. Iako se već danima okvirno znaju financijski gabariti rebalansa, ministri su svejedno najviše bili iznanađeni činjenicom da će država jako puno novca morati opet izdvojiti za sanaciju zdravstva.
Veći dio tog iznosa zapravo je preneseni dug koji nije pokriven lani, ali više od milijarde kuna je novi dug bolnica, stvoren prošle godine.
- Bit će još dosta razgovora o rebalansu proračuna. Nisam siguran da će prijedlog ministra financija ostati nedirnut. Bit će tu još promjena - rekao nam je jedan drugi ministar. Sastanak ministara o predloženom rebalansu proračuna, doznajemo, zakazan je za srijedu. Tom će prilikom članovi Vlade dati svoje primjedbe ministru financija Slavku Liniću. Hoće li ih on uvažiti, velika je nepoznanica.
Prijedlog rebalansa proračuna koji je ovih dana stigao na stol ministara, kako se čini, nikoga nije usrećio, osim možda ministra zdravlja Rajka Ostojića. Za sanaciju zdravstva lani je u srpnju potrošeno 3,3 milijarde kuna, ali ukupni dug bio je procijenjen na 5,2 milijarde kuna, pa je nepokriveno ostalo oko 2,1 milijardu kuna. No, time nije zaustavljeno stvaranje novih gubitaka i dug je povećan za dodatnih oko 1,5 milijardi kuna.
Iako su dugovi zdravstva poznati već mjesecima, Ministarstvo financija nije ih uključilo u proračun za 2014. godinu, već će to učniti tek kroz rebalans. Znači li to izmjenu gabarita rebalansa proračuna koji je nedavno prezentirao ministar Linića, nakon što ih je usvojila i sama Vlada? Prema neslužbenim informacijama, uglavnom ostaje sve prema planu: tekući rashodi bit će smanjeni za 3,6 milijardi kuna, a posebno veliko uštede očekuju se u Ministarstvu zdravlja. No, većini ministara koji će iznova morati tražiti uštede u svojim budžetima to je slaba utjeha i za svoje nevolje okrivljuju upravo ministra zdravlja.
Rast prihoda
Prema smjernicama za rebalans proračuna, od ukupnog smanjenja rashoda za 3,6 milijardi kuna, na uštede u zdravstvu odnosi se oko 600 milijuna kuna. Rashodi za zaposlene trebali bi biti manji za 370 milijuna kuna, materijalni rashodi za 1,3 milijarde kuna, a subvencije za 550 milijuna kuna. Tu su i uštede kod kapitalnih rashoda od 455 milijuna kuna, a 320 milijuna kuna na stavci “ostali rashodi”.
Smjernice također predviđaju povećanje prihoda za 4,7 milijardi kuna, od čega bi najveći dio novca trebao doći iz drugog mirovinskog stupa. Tako bi ukupna fiskalna prilagodba iznosila 8,3 milijarde kuna, pa bi deficit ove godine pao sa 5,5 na 4,6 posto BDP-a.