Nedavno ste boravili u SAD-u, što je aktualiziralo pitanje ukidanja viza za hrvatske državljane koji putuju u SAD. Koliko je to izgledno u bliskoj budućnosti i u kojoj mjeri uopće ovisi o samim aplikantima, a koliko je zapravo stvar političke volje?
- To je bila samo jedna od tema mog posjeta SAD-u u siječnju ove godine s obzirom da smo, na poziv Amerikanaca, o jačanju buduće suradnje, razgovarali s visokim dužnosnicima u State Departmentu, Senatu, Drug Enforcement Administrationu (DEA), Ministarstvu domovinske sigurnosti, posebno s američkim glavnim državnim odvjetnikom i direktorom FBI-a. Treba imati na umu da su američki propisi po pitanju izuzeća od viza striktni.
Nama preostaje ispuniti još jedan uvjet, a to je smanjiti broj odbijenih zahtjeva ispod 3 posto. U fazi smo detaljnih analiza odbijenih zahtjeva kako bismo stvorili preduvjete za što skorije ispunjenje uvjeta. U isto vrijeme poduzimamo neke konkretne mjere u tom pogledu razmjenom informacija s FBI-em i DEA-om. Vlada RH je prošlog mjeseca u saborsku proceduru uputila prijedlog Zakona o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu u svrhu sprječavanja terorizma i suzbijanju međunarodnog kriminaliteta. Donošenje toga Zakona pomoći će u razmjeni podataka o sigurnosno sumnjivim osobama u zračnom prometu, što će, vjerujem, biti dodatan doprinos u ostvarenju cilja vizne liberalizacije sa SAD-om.
Je li se u Americi dogovarana suradnja s FBI-jem počela konkretizirati?
- Sam program posjeta ozbiljan je pokazatelj obostrane težnje za što skorijom konkretizacijom i realizacijom dogovora. Na sastancima smo prvenstveno razgovarali o potrebi jačanja suradnje između federalnih agencija u području sigurnosti i našeg Ministarstva. Predstavnici FBI-a i DEA-e educirat će naše policijske službenike, planira se provođenje drugih zajedničkih aktivnosti, ali i opremanje naše policije modernim operativno-tehničkim sustavima. Trebamo zajedno jačati kapacitete za borbu protiv suvremenih globalnih sigurnosnih ugroza. Mogu sa sigurnošću reći kako s obje strane postoji i spremnost i želja. Na operativnoj razini već su održani sastanci na kojima su konkretizirani okviri buduće suradnje.
Je li ova posljednja akcija sa zapljenom 100 kg kokaina u Rijeci, koju ste nazvali jednom od najsloženijih u povijesti hrvatske policije, posljedica te dogovorene suradnje?
- Vidjeli ste da su u akciji koju je koordinirala hrvatska policija sudjelovale policije iz još sedam zemalja, ali i DEA i Europol...
I osobno sam se kao reporter uvjerio u humanost postupanja hrvatskih policajaca prema izbjeglicama za onog prvog vala, u jesen 2015. No, u posljednje vrijeme ste suočeni s optužbama pravobraniteljice i nekih nevladinih udruga zbog rigidnog tretmana izbjeglica; pa se tako isticao slučaj malodobnog djeteta bez pratnje. Je li se odnos policije drastično promijenio ili je nešto drugo u pitanju?
- Slažem se s vama da je hrvatska policija u jednom iznimno složenom vremenu, tijekom migrantske krize 2015. godine, pokazala humano lice, kao što ga bez sumnje pokazuje i danas, samo u ponešto drugačijem kontekstu. Tada su izbjeglice dobile političku poruku dobrodošlice u Europu, što danas više nitko u europskoj politici ne ponavlja. U ovom trenutku, dakle, moramo biti realni. U pokretu je 258 milijuna ljudi koji traže novo mjesto za život, od toga je po procjenama 65 milijuna izbjeglica, a najveći dio njih želi dospjeti u Europu ili SAD. Ono što je jasno je da su velika migracijska kretanja neminovni fenomen koji neće zaobići nijednu državu članicu EU. Također tu moramo veliku pažnju posvetiti i sigurnosnom aspektu kretanja tih ljudi koji su izloženi, ne samo teškim vremenskim uvjetima, već i kriminalnim pojedincima i organizacijama koji tu vide svoju priliku. Baš zato naglašavam i nastavit ću naglašavati kako prioritetna politika MUP-a i Ravnateljstva policije ostaju zakonite i održive migracije. Hrvatska policija, od nula do 24 provodi zaštitu državne granice, ujedno i vanjske granice EU-a, primjenjujući sve nacionalne i europske pozitivne pravne propise, a time pokazuje i spremnost za buduće članstvo u Schengenskom prostoru.
S druge strane, RH se u okviru sustava premještanja i preseljenja radi ostvarivanja međunarodne zaštite 2015. obvezala prihvatiti 1583 migranata, 1433 koje treba premjestiti iz Italije i Grčke, te 150 koje treba preseliti iz Turske, a samom Odlukom Vlade od 5. listopada 2017. Hrvatska se obvezala u 2018. preseliti dodatnih 100 sirijskih izbjeglica iz Turske. Zato je drugi, ali ne i manje važan aspekt politike MUP-a, održivost migracijskih kretanja u pogledu integracije, društvene prilagodbe i doprinosa tražitelja međunarodne zaštite. To je politika najboljeg interesa sigurnosti hrvatskih građana kao i sadašnjih i budućih tražitelja međunarodne zaštite. Što se tiče slučaja kojeg ste spomenuli, o kojem smo već izvijestili Pučku pravobraniteljicu i javnost, mogu samo ponoviti kako hrvatska policija nikada nije deportirala dijete bez pratnje.
Je li porastao broj zahtjeva izbjeglica za azilom u RH ili smo i dalje gotovo isključivo tranzicijska destinacija?
- Nakon zatvaranja tzv. zapadno-balkanske migrantske rute i postizanjem dogovora EU-Turska smanjuje se broj nezakonitih migracija, a povećava se broj tražitelja međunarodne zaštite. Od početka 2016. do veljače 2018. u RH registrirano je 4.253 tražitelja međunarodne zaštite što je znatno povećanje u odnosu na prijašnje godine. Osim toga, u 2017. odobrena je međunarodna zaštita za 213 osoba, što je nešto više od prosječnog postotka odobrenih međunarodnih zaštita u EU, a u odnosu na prethodne četiri godine taj se broj u Hrvatskoj učetverostručio. Iz svega navedenog razvidno je da je izbjeglicama u Hrvatskoj itekako omogućen pristup sustavu međunarodne zaštite. Hrvatska i dalje ostaje uglavnom tranzitna zemlja, međutim, za razliku od 2015. godine danas se zemlje njihovog krajnjeg cilja, poput Njemačke ili Austrije, zatvaraju za nelegalne migrante. Osim toga, za razliku od velikog vala 2015. danas na granici sa susjednim članicama EU, Slovenijom i Mađarskom, imamo žicu. Sve su to razlozi zašto u MUP-u želimo i moramo kontrolirati migracije, jer bi se u protivnom mogli naći u situaciji da Hrvatska postane hot spot, što bi valjda odgovaralo svima, osim Hrvatskoj.
Što kažete, je li MUP spreman za eventualno novi veliki izbjeglički valna kojega mnogi upozoravaju, evo u Spektru nedavno i naša eurozastupnica Željana Zovko, koja je inače dobro upoznata sa stanjem u izbjegličkim kampovima u Turskoj i bliskoistočnim zemljama?
- Za sada nema naznaka da će doći do novog izbjegličkog vala, iako treba reći da u posljednjih nekoliko mjeseci broj migranata koji iz Turske prelaze u Grčku ponovno raste, što nas upućuje na dodatni oprez. Zato želimo pojačati međunarodnu suradnju, osobito s državama našeg susjedstva, jer smatramo da tu postoji zajednički interes. U tome očekujem podršku EU, bez obzira što po brojnim pitanjima migrantske politike unutar Unije postoje razmimoilaženja.
Gdje je Hrvatska u tim europskim razmiricama? Mi provodimo europsku politiku solidarnosti, ali prvenstveno vodimo računa o interesima hrvatskih građana. Često ponavljam da migracije moraju biti održive, što znači da smo spremni pomoći svakome tko je u nevolji, ali danas manje govorimo o izbjeglicama, a puno više o ekonomskim migracijama, gdje vrijede neka druga pravila igre. Hrvatska nije ni ekonomski ni financijski gigant koji može postati odredištem velikog broja migranata. Želja nam je pomoći i ostati otvoreno društvo, uostalom i turistička smo destinacija. Od migranata država može imati koristi njihovim planskim primanjem i zapošljavanjem. Ipak moramo biti svjesni da nikakva sila neće nadjačati ljudsku volju da pobjegne iz trenutnog beznađa i potraži sreću negdje drugo. Deseci tisuća poginulih migranata na Sredozemlju govore o najvećoj cijeni koju su ti ludi spremni platiti. Zbog toga ova tema ne da silazi, već se izdigla na vrh agende Europske unije. Zapravo, usudio bih se reći, da će pitanje migracija odrediti smjer i karakter, a time i budućnost EU.
U prijašnjim intervjuima komentirali ste i spornu ulogu nekih nevladinih organizacija u Srbiji, koje su, kako rekoste, organizirale izbjegličke grupice u veće grupe ne bi li tako masovnošću lakše "probili" policiju na granici? Čak se spominjala i njihova moguća suradnja s krijumčarima ljudi?
- Nevladine udruge igraju važnu ulogu u ovom procesu jer ukazuju na pitanja humanosti, ljudskih prava, zaštite ranjivih skupina. Uloga vlasti je da brine o sigurnosti svojih građana, što je jedan od postulata društvenog ugovora na kojem počivaju nacionalne države. To nikako ne znači da je državnim institucijama, a policija je tu prva, dopušteno kršiti prava pojedinca. Upravo suprotno, mi smo tu da ih štitimo. Ali, naša poruka u ovom slučaju mora biti i to da se u Hrvatsku ne može ući ilegalno, jer je to suprotno zakonu, ali i očekivanjima hrvatskih ljudi. Ako netko poziva ili instruira migrante kako zaobići naše zakone, imamo problem. Prema izjavama srpskih dužnosnika, neke tamošnje nevladine udruge pozivale su migrante da pred Božić masovno "probiju" koridor hrvatske policije. To smo spriječili, ali nam je ta situacija ukazala na jednu novu dimenziju u nošenju s ovim pitanjem. Što se tiče krijumčara i drugih kriminalaca koji koriste ovu situaciju, mogu reći da smo formirali posebne skupine kriminalističke policije koje su fokusirane na suzbijanje prekograničnog kriminaliteta. Prvi rezultati su, kao što znate, već vidljivi, jer padaju kriminalne skupine od Slavonije do Međimurja. Samo u ovoj godini, MUP je zabilježio 43 slučajeva krijumčarenja sa 47 uhićenih počinitelja.
U svojim godišnjim izvješćima State Department, primjerice, redovito izdvaja korupciju kao problem u Hrvatskoj. Što biste rekli - u kojoj mjeri ste dali svoj doprinos suzbijanju korupcije otkako ste na čelu MUP-a? Pretpostavljam da ste prije svega obratili pozornost na to ima li takvih pojava eventualno u samom MUP-u?
- U Ministarstvu unutarnjih poslova, kao i u Vladi RH, postoji nulta tolerancija na korupciju, koja je apsolutno neprihvatljiva. Međutim, naglasak u borbi protiv korupcije nikako ne bi smio biti na represiji. Suvremeni trendovi suzbijanja korupcije sve više se okreću prevenciji i to na način da se prepoznaju i suzbijaju rizici nastanka korupcije kroz usvajanje primjerenih zakona, jačanje institucija i naravno osvještavanje građana i javnosti općenito. U takvoj kontroli i prevenciji korupcije, svi imamo ulogu i svi smo odgovorni transparentnim poslovanjem i ukazivanjem na koruptivne rizike. Ista pravila vrijede i za pojavu koruptivnih djela u našem Ministarstvu, s tim da moram reći da je u MUP-u u tom smislu ipak manja, budući da raspolažemo i mehanizmima detekcije i mehanizmima procesuiranja. Naime, usporedno s prijavama provode se i disciplinski postupci, a ishod je prestanak državne službe.
Najavili ste promjenu u odnosu na prethodnike u MUP-u kroz biranje rukovodećih kadrova isključivo putem natječaja... Možete li jamčiti da u MUP-u, od Ravnateljstva do načelnika policijskih postaja, više neće biti voluntarističkog i politikantskog pristupa kadroviranju? Depolitizaciju MUP-a najavljivali su dosad mnogi ministri, ali evo, problem i dalje očito postoji kad i vi govorite o tome?
- Intencija je da se u MUP-u počne kvalitetno upravljati ljudskim potencijalima, a da se prestane "kadrovirati". Stalno ponavljam koliko je važno birati najbolje rukovoditelje koji pak onda oko sebe trebaju okupljati najkvalitetnije kadrove jer tako i sebi, sustavu i građanima garantiraju učinkovitost i rezultate što je najvažnije. Zato radimo na usavršavanju selekcijskog procesa i odabira najboljih kandidata, uvažavajući iskustva, znanja, vještine i sposobnosti. Tako smo, na primjer, donošenjem izmjena Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta policijskih službenika omogućili većem brojem kandidata da konkurira za isto mjesto i ukinuli tzv. projektante, što je bio eufemizam političkog marginaliziranja iskusnih policajaca koje se odobroljavalo zadržavanjem visine primanja. Osim toga, tijek i način procesa internih i javnih natječaja određen je zakonskom regulativom, a isto vrijedi i za rukovodeća mjesta policijskih službenika. Na prijedlog glavnog ravnatelja policije, imenovao sam načelnike policijskih uprava, a načelnike policijskih postaja imenovao je glavni ravnatelj na prijedlog načenika uprava, nakon što im je istekao mandat. Postoji razlog zašto je taj lanac tako formiran, svi odgovaramo za svoje postupke.
Kako teku pripreme MUP-a za ulazak Hrvatske u Schengenski prostor. I vi i ministrica vanjskih poslova spominjali ste 2019. godinu kao godinu ulaska. Imate li novih naznaka o tome?
- Nakon prve evaluacije u lipnju 2016. do danas, napravljen je veliki napredak posebno u infrastrukturnom, tehničkom dijelu i u upravljanju ljudskim potencijalima. Samo u drugoj polovici 2016. i u 2017. zaposleno je 320 obučenih policijskih službenika, a korištenjem sredstava Schengenskog instrumenta i državnog proračuna granični su prijelazi opremljeni sukladno standardima. Na primjer, samo za potrebe zaštite državne granice nabavljeno je 13 ručnih termovizijskih uređaja, 250 raznih vrsta vozila, dva helikoptera, 10 plovila... Osim toga, Hrvatska se spojila na SIS (Schengenski informacijski sustav) prošle godine u lipnju i u samo pola godine rada pronašla preko 8000 traženih osoba, vozila, isprava i predmeta što je značajno više od europskog prosjeka. Koliko se zalažemo za jačanje granične policije govori i činjenica da smo u zadnja tri mjeseca, sufinanciranjem iz europskih fondova, stavili u funkciju Smještajno-obučni centar granične policije Spačva na području vukovarsko-srijemske županije te postaju granične policije Cetingrad u Karlovačkoj županiji na granici s BiH. Puna primjena schengenskog acquisa i zapošljavanja još jednog manjeg broja policijskih službenika u završnoj je fazi. Nakon toga nam slijedi politička komponenta pregovora s EU-om. Odluku o našem članstvu u Schengenu očekujemo do kraja mandata ove Komisije u 2019. godini.
Tražili ste i da se intenzivira rad na slučaju svastike na stadionu Poljud. Jeste li blizu razrješenju?
- Na razini Ravnateljstva policije, odmah nakon mog dolaska u MUP, osnovana je posebna Radna skupina s ciljem intenziviranja kriminalističkog istraživanja slučaja svastike na Poljudu. Radi se o slučaju koji je visoko kompromitirao Hrvatsku na međunarodnoj razini. Iako nam protok vremena ne ide u prilog, policiju treba pustiti da odradi svoj dio posla, a o detaljima ćemo govoriti kada za to bude vrijeme.
Nedavni posjet Hrvatskoj srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića otvorio je niz pitanja o nedovoljnoj suradnji dviju država na mnogim područjima. Kakvom ocjenjujete suradnju s MUP-om Srbije kad je riječ o borbi protiv težih oblika kriminala, šverca droge, trgovine ljudima, itd.?
- Ministarstvo unutarnjih poslova RH i MUP Republike Srbije imaju korektnu suradnju. Operativne službe vrlo su brzo našle zajednički interes u borbi protiv složenih oblika kriminaliteta, organiziranog kriminaliteta i kriminaliteta droga, a zajednički rad rezultirao je pokretanjem kaznenih postupaka pred nadležnim pravosudnim tijelima u Hrvatskoj i Srbiji. Moja je ambicija da ojačamo suradnju u području kontrole i upravljanja granicama u čemu vidim potencijal suradnje jer nam je u zajedničkom interesu.
Ima li novih incidenata u Savudrijskoj vali, kakva je suradnja sa slovenskom policijom?
- Rad hrvatske policije u Savudrijskoj vali odvija se bez ikakvih promjena. Bez obzira na pokušaje slovenskih policijskih plovila i slovenske ribarske inspekcije da pristupe hrvatskim ribarima, naša ih policija u tome sprječava i nastavit će štititi naše ribare. Nažalost, Hrvatska je primorana odgovarati na jednostrane poteze slovenske strane, iako bi razuman dijalog bio zasigurno bolje i jedino održivo rješenje. Neovisno o slovenskoj nekooperativnosti, zaštita hrvatskog teritorija i suverenosti bila je, jest i uvijek će biti naš prioritet.
Na stranicama Slobodne se nedavno pisalo i o slučaju otkrivanja zločina s Ovčare, gdje se problematiziralo rezultate radne skupine, kao i kadrovske promjene unutar nje...
- Više puta smo ponovili i ja ću još jednom. Nije bilo, kako vi kažete "kadrovskih promjena", već se formirala nova međuresorna radna skupina na razini Ravnateljstva policije s ciljem intenziviranja istraživanja i prikupljanja podataka o nestalim i zarobljenim hrvatskim braniteljima i civilima. Posebice nakon pravomoćne presude Žalbenog suda u Beogradu kojom su jedanaestorici izrečene osuđujuće presude za ratni zločin na Ovčari. Radi se o kaznenim djelima koja su od nacionalnog interesa gdje policija usko surađuje s Ministarstvom hrvatskih branitelja, kao i s DORH-om. Zato su, između ostalog, članovi radne skupine predstavnici Ravnateljstva policije, ali i predstavnici policijskih uprava na čijem se području zločin dogodio. Ovo je bio nužan profesionalni korak, za opsežno istraživanje toliko važno za Hrvatsku.
Optuživalo se MUP i da nije u stanju provesti pravomoćnu presudu talijanskog suda gdje se dječak Cesare Avenati mora vratiti Alessandru Avenatiju u Italiju? Je li to točno?
- Takve optužbe mogu biti samo odraz neznanja. Policija ne provodi ovrhu niti donosi odluke o provođenju ovrhe. Takvu odluku može donijeti samo sud, a ukoliko im za provedbu njihovih odluka bude trebala pomoć policije i oni ju od nas zatraže, mi smo ju dužni pružiti. Policija će, kao i uvijek, postupati po zakonu, a u najboljem interesu djeteta.
Nedavno je objavljeno kako smještaj Policijske postaje Opatija, odnosno zakup Ville Keglevich u tom gradu, državu stoji gotovo 14.000 eura mjesečno? Kako je to uopće moguće?
- Ekonomično raspolaganje proračunskim sredstvima prioritet je u radu Ministarstva. Iako je ispravljanje dugogodišnjeg zanemarivanja nabavke nužne opreme za hrvatsku policiju bilo prioritetno pitanje od mog dolaska u MUP, još prošle godine svojim sam suradnicima iz nadležnog sektora naložio reviziju najmova svih prostora koje koristi naše Ministarstvo. Cilj je smanjenje troškova najma prostora, što smo dosad postigli u Dubrovniku, Metkoviću, Slavonskom Brodu i Virovitici. U tom pogledu nam je iznimno važna suradnja s lokalnim zajednicama koja je sve intenzivnija. Konkretno spomenuta, Policijska postaja Opatija, koristi nekretninu zakupljenu 2012. za mjesečni iznos od 13.852,92 eura bez PDV-a i to na rok od 10 godina što sam ocijenio neprihvatljivim. Upravo prije dva dana smo, nakon pregovora s vlasnikom, kao privremeno rješenje, aneksom ugovora snizili cijenu najma za 20 posto od travnja do kraja ove godine, a u tom ćemo razdoblju s Gradom Opatijom iznaći drugo i dugoročno rješenje, odnosno adekvatan prostor.
Kao blizak suradnik premijera Plenkovića, što kažete je li Vlada stabilna nakon najava da će se ići na opoziv potpredsjednice Vlade Martine Dalić?
- Glavni izazovi za našu vladu posljedica su toga što su na dnevni red došli brojni problemi hrvatske tranzicije koji se nisu riješavali godinama, od Agrokora, Ine, Petrokemije, brodogradilišta do graničnih sporova sa susjedima... Sve su to ozbiljna pitanja koja traže puno koncentraciju i maksimalan angažman državnih institucija. Oporba, nemoćna i nekapacitirana da pruži neki konstruktivan doprinos, koristi poslovničke mogućnosti da stalnim zahtjevima za opozivom ministara ili vlade u cjelini ostavi dojam u javnosti da se bavi nečim suvislim. Po svim istraživanjima građani im ne vjeruju.