U lipnju ove godine Hrvatska agencija za hranu (HAH) objavila je Izvješće o riziku od Salmonelle infantis u pilećem mesu. Naime, ta vrsta salmonele nije navedena u Uredbi Komisije (EZ). Unatoč tome, Ministarstvo zdravlja je zatražilo od HAH-a procjenu rizika na zdravlje ljudi.
Zaključeno je da je prisutnost S. infantis zabrinjavajuće veliko. Isto tako, na osnovi rezultata monitoringa iz 2015. godine preporučuje se da se što više provjerava meso iz Mađarske i Slovačke jer je u njemu pronađeno najviše bakterija. Pojašnjavaju i da navedena salmonela predstavlja rizik za zdravlje ljudi, posebice djece, starijih i imunokompromitiranih.
Pobuna proizvođača
Naime, Salmonella infantis je prije nekoliko dana izolirana u mesu proizvođača Perutnina Ptuj iz Čakovca te su proizvodi povučeni s tržišta. Iz Perutnine su poručili da povlačenje nije bilo zakonito te se pozvali na presudu od prošle godine, kada je sud išao u njihovi korist. No, iz Ministarstva zdravlja kažu da su i preko HR RASFF sustava zatražili od Hrvatske agencije za hranu inicijalnu procjenu rizika za Salmonellu infantis u zamrznutom mesu peradi. U inicijalnoj procjeni rizika Hrvatske agencije za hranu je navedeno da je Salmonella infantis patogena bakterija koja izaziva gastroenteritis u ljudi te da meso peradi u kojem je utvrđena Salmonella infantis predstavlja rizik za zdravlje ljudi, posebice djece, starijih i imunokompromitiranih osoba.
- Sanitarna inspekcija je na temelju procjene rizika i Zakona o hrani donijela mjere povlačenja s tržišta i zbrinjavanja nesukladne hrane te je podigla optužne prijedloge. Odluke koje su do sada donesene pri nadležnim županijskim sudovima nisu ujednačene. U nekim slučajevima okrivljenici su proglašeni krivima, dok imamo i primjer oslobađajuće optužbe - kažu iz Ministarstva zdravstva.
Hrvatska je jedina zemlja EU uz Austriju u kojoj je kontrola mesa podijeljena između dva ministarstva, poljoprivrede i zdravlja, i dvije inspekcije, veterinarske i sanitarne.
Pojačati kontrole
Tako su i ovih dana u pojačanoj kontroli veterinarski inspektori bili nadležni za kontrolu cijele primarne proizvodnje mesa, kontrolu uzgoja, klanja obrade u objektima tzv. hladnog pogona, a sanitarna je bila nadležna za sve meso koje se prodaje u maloprodaji.
- Da, u cijeloj Europi je praksa da kontrolu namirnica animalnog podrijetla od linije uzgoja, reprodukcije i klanja do plasmana obavljaju doktori veterinarske znanosti. Veterinarska služba koja obavlja službene kontrole i akreditirana je za to već je upozoravala i tražit će od ministra da se poveća učestalost službenih kontrola koje su sve manje i manje - rekao nam je predsjednik Hrvatske veterinarske komore (HVK) Ivan Forgač.
Ova podjela nadležnosti za provedbu službenih kontrola hrane dogodila se kada je 2007. godine usvojen novi Zakon o hrani koji je velikim dijelom prepisan iz europskog zakonodavstva, ali s ovom inovacijom na kojoj je inzistirao HDZ.
Tadašnji ministar poljoprivrede Božidar Pankretić zalagao se da sva kontrola mesa, od polja do stola, ostane u nadležnosti veterinarske inspekcije.
- Mi smo inzistirali da veterinarskoj inspekciji ostane naležnost za potpunu kontrolu mesa i došli smo u sukob s HDZ-om. No, oni su imali potrebnu većinu da to izglasaju - rekao nam je Pankretić.
Zbunjujući sustav nadzora i u Italiji
Uz Austriju, i u Italiji se preklapaju nadležnosti oko kontrole mesa, ali tamo je veterinarska inspekcija pod patronatom Ministarstva zdravstva. Preklapanja nadležnosti događaju se kada se, primjerice, kontroliraju patke ili guske iz Mađarske koje su zapakirane u originalnom pakiranju spremne za dućan, a u tom pakiranju su i iznutrice. Da nisu u originalnom pakiranju (zatvoreni u foliju), bili bi u nadležnosti veterinarske inspekcije, a ovako ih kontroliraju sanitarci. (Z. Š.)