OBJAVILE RAT DIKSRIMINACIJI

SEKSIZAM NAŠ SVAGDAŠNJI Otkrivamo tko se krije iza sve popularnije Facebook stranice koja osvještava i upozorava na neravnopravnost među spolovima

    AUTOR:
    • Petra Plivelić

  • OBJAVLJENO:
  • 29.01.2018. u 23:00

Žene se odgaja tako da na seksizam pristaju, da ga smatraju normalnim i da ne reagiraju na njega, kaže Nataša Vajagić

Živimo u zemlji u kojoj se često može čuti da žena treba biti podložna, “drugotna”, rađati i biti službi muškarčevu autoritetu, da su žene “štrace” ako se ponašaju izvan određenih okvira, da im za odgoj treba “opizdilica”, da im “ide dobro za jednu ženu” i slično.

Ponekad je lako zaboraviti da je seksizam duboko ukorijenjen u našem društvu, da je spretno upakiran u humor, da ga zapravo smatramo normalnim, a ne bismo trebali. Ili, još gore, da ga niti ne prepoznajemo.

Upravo je to cilj sve popularnije Facebook stranice “Seksizam naš svagdašnji”, koja upire prstom u najgore primjere iz “dnevne ponude” u hrvatskim medijima, reklamnim kampanjama te “biserima” političara i drugih istaknutih osoba iz javnog života. Trenutno ih prati i podržava gotovo 2000 osoba. Otkrivamo tko se krije iza stranice koja se bori protiv rodne neravnopravnosti, koja pokušava podići svijest o tome da se zaustave prizori i slike koji ojačavaju zastarjele i stereotipne stavove o rodnim ulogama u društvu.

 

Spolna diskriminacija

Profil je pokrenuo tim Libelinih volonterki, platforme koja prati aktualna zbivanja iz rodne perspektive. Volonterke su provele istraživanje pojavnosti seksizma na nekima od najčitanijih news portala u Hrvatskoj, čiji su porazni rezultati na njih djelovali motivirajuće. Naime, samo u siječnju prošle godine analizirale su 9515 članaka, od kojih je 427 bilo seksističko. Među volonterkama pokretačicama borbe protiv seksizma bila je i Nataša Vajagić, koja radi kao programska koordinatorica za ženska i LGBT ljudska prava u Centru za građanske inicijative Poreč. Upravo je ta udruga sada preuzela vođenje stranice.

Porec, 230118.
Natasa Vajagic, programska koordinatorica za zenska i LGBT ljudska prava,portret
Foto: Goran Sebelic / CROPIX
Goran Sebelic / HANZA MEDIA

Nataša Vajagić

 

- Odlučeno je da mi preuzmemo vođenje stranice kako bismo joj se mogle konkretnije posvetiti jer je volonterkama postalo teško izdvajati vrijeme, a Centar se i inače, između ostalog, bavi i problematikom seksizma - rekla nam je Vajagić, objasnivši da se Centar bavi ženskim ljudskim pravima kroz njihovu promociju i zaštitu, a u to pripadaju seksizam, reproduktivna ženska prava, borba protiv nasilja protiv žena i preventivni programi protiv rodno uvjetovanog nasilja. No, Facebook profil usmjeren je baš na seksizam.

- Tijekom istraživanja shvatile smo da bismo javnost mogle informirati o seksizmu tako što bismo dijelile primjere seksizma u medijima, koje je većinom prilično jasno i lako iščitati. Kako je stranica rasla, tako smo zaključile da ljudi često ne vide seksizam, odnosno toliko je duboko ukorijenjen da ga niti ne prepoznaju jer su na njega navikli i ne percipiraju ga kao nešto što doprinosi neravnopravnosti žena i muškaraca. Radi se o diskriminaciji na temelju spola, a često djeluje bezazleno i može sadržavati humor - objašnjava Vajagić, magistra novinarstva. Dodaje da je seksizam opasan jer onemogućuje ravnopravno sudjelovanje žena u zajednici i ima ozbiljne posljedice na kvalitetu života.

Lako je zažmiriti pred diskriminacijom i praviti se da je to tuđi problem. Seksizam je globalni problem, upozorava Nataša. Svaka treća žena u svojem će životu biti žrtva nekog oblika nasilja. U 85 posto slučajeva to će biti rodno uvjetovano nasilje.

 

Crna statistika

U Hrvatskoj je još gore. Kod nas je u porastu femicid. U posljednjih osam godina u prosjeku jednu ženu mjesečno ubije njen partner. Žene su i dalje u velikoj većini žrtve obiteljskog nasilja, i dalje će svaka treća žena u životu biti žrtva nekog od oblika nasilja, žene su još te koje su manje plaćene, manje zaposlene, koje su kućanice, koje su u gotovo 100 posto slučajeva žrtve silovanja.

Zahvaljujući Centru za građanske inicijative Poreč i ljudima poput Nataše, stvari će se ipak u budućnosti možda pomaknuti s mrtve točke. Nataša Vajagić svakodnevno pregledava najčitanije news portale te pronalazi članke koji sadrže seksizam, a primjere seksizma dobiva i u inboks od pratitelja.

- Taj nas dio posebno veseli jer govori o tome da ljudi počinju prepoznavati seksizam u medijima te dijele našu viziju kako to treba mijenjati, a neprestano ukazivanje na primjere u društvu pomaže osvijestiti seksizam i u krajnosti shvatiti zašto je on loš, kako za žene tako i za muškarce - ističe Nataša i objašnjava da primjere seksizma prijavljuju pravobraniteljici za ravnopravnost spolova Višnji Ljubičić isključivo ako sadrže izravan govor mržnje, ekstremnu mizoginiju, homofobiju, odnosno ako procijene da članak poziva na akciju koja je u suprotnosti sa zakonima.

- Kad bismo svaku seksističku objavu u medijima prijavljivale, ništa drugo ne bismo ni radile, primjera je zaista previše. No, seksizam u reklamama ipak prijavljuju redovito i ponekad su promjene vrlo konkretne i instantne. Primjerice, naša reakcija na seksistički oglas jedne tvrtke koja proizvodi bijelu tehniku rezultirala je trenutnom promjenom samog oglasa i uklanjanje seksističkog sadržaja - otkriva Nataša, koja je i sama 2014. utjecala na uklanjanje jedne seksističke reklame u Poreču.

- Poreč, kao ni ostatak Hrvatske, nije cijepljen od patrijarhata, stoga je izazov bio objasniti sugrađanima što je u reklami seksističko, čak i nakon reakcije pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, koja je potvrdila da se radi o kršenju Zakona o ravnopravnosti spolova.

 

Uklanjanje reklame

Plakat je otvoreno natpisom ‘Feel Poreč with all your senses’ sugerirao da se u spornom restoranu, osim ribe i vina, može osjetiti i žena, koja je u raskopčanoj košulji i halterima na fotografiji nadvijena nad stol za kojim sjede tri muškarca. Time je prekršen čl. 16, st. 2 Zakona o ravnopravnosti spolova, prema kojem je zabranjeno javno prikazivanje i predstavljanje žena i muškaraca na uvredljiv, omalovažavajući ili ponižavajući način - prisjetila se Nataša, koja kaže da su žene možda mrvicu svjesnije seksizma u našem društvu.

- Žene se odgaja tako da na seksizam pristaju, da ga smatraju normalnim i da na njega ne reagiraju. O neželjenim dodirima na radnome mjestu žena će reći: ‘Ma on ti je takav, ne misli on ništa loše’ ili ‘Bojim se išta reći da ne dobijem otkaz’. Ako je na reklami žena prikazana kao seksualni objekt, čut ćemo komentare da si je sama kriva jer je pristala na takvo fotografiranje - objašnjava aktivistkinja, koja se ponekad susretne i s izrazito negativnim komentarima na stranici “Seksizam naš svagdašnji”.

“Feminaci”, “humor policija”, “izmišljanje bez pokrića”, “nerazumijevanje bezopasnog humora”, “osobne vendete”, “dijeljenje packi”, “neugledne stare feministice koje pokušavaju mlade djevojke zatrovati svojim idejama”... sve su to izrazi i zaključci koji se mogu naći u komentarima. No, Nataša kaže da su takve reakcije očekivane.

- Seksizam, kao i bilo kakav razgovor o ljudskim pravima, osobno dira svakog čitatelja ili svaku čitateljicu jer se radi o duboko ukorijenjenim osobnim stavovima, naučenim obrascima i u krajnjem slučaju privilegiranim ulogama koje je teško odbaciti, a stavove i mišljenja teško je mijenjati - smatra Nataša, ali nije i nemoguće.

Seksističke reklame: Sporni primjeri prema mišljenju aktivistica iz porečkog Centra

“Opizdilica za seksualni odgoj žena” drvena je daščica s jastučićem na jednom kraju koja je namijenjena “discipliniranju žena” s jasnim uputama za upotrebu (Ako samo leži kao klada - opizdi 1X; Ako odbije dati pusu “gospodinu” - 3X; Ako ima miris po ribarnici - opizdi 5X - i pošalji u kupaonicu; Ako je opet “boli glava” - lupati dok je stvarno ne počne boljeti). Sporni artikl nedavno je povučen s polica trgovina Offertissima u kojima se prodavala.

“Svaka ljepotica zaslužuje svoju zvijer”, poručivala je reklamna kampanje tvrtke Electrolux 2016. godine, koja je osim navedenog slogana uključivala i voditeljicu Tatjanu Jurić u ulozi ljepotice te Electroluxov usisavač u ulozi zvijeri. Tvrtku je na propust upozorila pravobraniteljica zbog podržavanja spolnih stereotipa o ženama kao kućanicama i ženama kao osobama koje se vrednuju na temelju fizičkog izgleda. Electrolux je reklamu povukao.

“Za žene koje se ne pjene” natpis je iz reklame Anamarija capuccina, koji se 2014. godine pojavio na stepenicama koje vode u trgovački centar kod zagrebačkog Glavnog kolodvora. Poruka takve reklame nedvosmisleno je seksistička jer promiče ideju submisivnih i šutljivih žena koje “znaju gdje im je mjesto” pa se, shodno tome, “ne pjene”. Na Facebook stranicama brenda kave Anamarija osvanuo je niz pritužbi, a tvrtka se pokušala ispričati.

“Osjeti Poreč svim svojim čulima”, na engleskom jeziku pisalo je na jumbo plakatu koji prikazuje ženu u raskopčanoj košulji i halterima dok oko nje za stolom sjede trojica muškaraca pred kojima je poslužena riba te u ruci drže čaše vina. Plakat se 2014. godine pojavio u Poreču i bio je reklama za lokalni restoran Divino i vino Damjanić. “Žena stoji pred muškarcima u pozi kao da im se nudi, a natpis sugerira da se u Poreču osjetilima može osjetiti riba, vino i žena”, upozorila je tada Nataša Vajagić i obavijestila pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova. Plakat je ubrzo uklonjen.

 

Tagovi

Izdvajamo