PREDSJEDNIK HSU-a

SILVANO HRELJA PROZVAO MINISTRA PAVIĆA ZA NEISTINE 'Hrvatski umirovljenici su blizu prosjeka EU. Podaci su neprecizn' i njima se manipulira'

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 04.05.2019. u 16:26

Zagreb, 110918.
Hotel Esplanade.
Poslovni dorucak Americke gospodarske komore odrzan je u hotelu Esplanade. Na fotografiji: Silvano Hrelja.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / HANZA MEDIA

Silvano Hrelja

 

Predsjednik HSU-a Silvano Hrelja prozvao je u subotu ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića da plasira neistine putem medija i plaćenih oglasa te je poručio da „nisu istinite ministrove optužbe na račun hrvatskih građana da imaju premalo radnog staža, čime obrazlaže potrebu da se godine odlaska u mirovinu  povećaju sa 65 na 67 godina“.

Hrelja je na konferenciji za novinare ocijenio i kako su tvrdnje prema kojima hrvatski građani imaju svega 30 godina radnog staža „manipulacija statističkim podacima“.

„Iz podataka o radnom stažu izbačeni su podaci o umirovljenicima koji imaju mirovinu po međunarodnim sporazumima. To znači da osim radnog staža u Hrvatskoj imaju i radnog staža u drugim zemljama što podiže prosjek godina staža. Pravi ministar bi trebao gledati efekte 20 godina provođenja mirovinske reforme i podizanja dobne granice na 65 godina i izjednačavanje starosne dobi muškaraca i žena za odlazak u mirovinu“, rekao je Hrelja.

Naveo je kako je 42 tisuće umirovljenika koji su prošle godine otišli u mirovinu imali su prosjek staža od 34 godine i četiri mjeseca što je, ustvrdio je „sasvim blizu prosjeka Europske unije“.

„U kategoriji starosnih mirovina, dakle onih koji su otišli u mirovinu poslije navršene 65 godine života, ima i onih koji imaju dvije ili čak tri mirovine, primjerice mirovinu za 16 godina rada u Hrvatskoj i autonomnu mirovinu, i samo taj staž je u obračunu, a nigdje nije prikazan njihov staž primjerice iz Njemačke. Statistike su vrlo neprecizne i njima se manipulira“, naglasio je Hrelja.

Ocijenio je kako se na taj način ministar Pavić suprotstavlja inicijativi sindikata i pokriva „ono što je najgore u mirovinskoj reformi, a to je rigidno kažnjavanje onih koji idu u prijevremenu mirovinu smanjenjem mirovine od 0,3 posto po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu“.

„To je doživotna penalizacija koja generira siromaštvo među hrvatskim umirovljenicima“, zaključio je Hrelja.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo