Tek što je prije nekoliko dana započela strojna sječa i izvlačenje zaraženih marjanskih stabala, Franjo Zbašnik iz tvrtke "Matima project" već uviđa da su posljedice djelovanja potkornjaka puno veće nego što se u početku najavljivalo, piše Slobodna Dalmacija.
Tako bi stravična brojka od 20.000 stabala koja su sada predviđena za sječu unutar park-šume mogla poprilično narasti, odnosno šumarski stručnjak strahuje da postoji mogućnost da se osuši pola Marjana!
– Od gotovo 200 hektara šume, nisam obišao niti deset posto, ali vidim da ima puno suhih i zaraženih stabala, te drveća koja leže na podu. Zaražena stabla su označena, međutim, mislim da se tu radi o još većem broju pa će se morati raditi dodatne oznake. Puno je neoznačenih borova na kojima su gljive, a one su prvi uzročnik bolesti – utvrdio je Zbašnik.
Nakon dodatnih upita o njegovoj procjeni aktualnog stanja splitske park-šume, predstavnik delničke tvrtke koja je angažirana na ovom poslu kazao je:
– Prije dvije i pol godine bio sam u Sloveniji, gdje se radilo o hektarima potkornjakom zaražene šume koja iz dana u dan mijenja boju – od zelene postaje smeđa. Kad bismo išli u pravu sanitarnu sječu, još bi se tu puno toga moglo izvaditi, ali to struka ne dopušta, doznačili su koliko se smije… Međutim, kad se šuma prorijedi i kad se krošnje otvaraju, imate vidjeti svega i svačega – dodao je poslovođa na radovima sanacije Marjana.
Na pitanje o težini i zahtjevnosti terena na "splitskom brdu" odgovorio je da je veći problem to što "udruge ne dopuštaju gradnju infrastrukture".
– Kad dođemo raditi na neku privatnu parcelu, ako je nedostupna, uvijek pokušavam vlasniku sugerirati rješenje kojim bismo pristupili šumi. Najprije im skrenemo pozornost na budućnost i objasnimo im da je takav zahvat za njihovo dobro. Prilaz šumi uvijek je dobro napraviti tako da sječa i izvlačenje stabala bude jednostavnije.
Nisam ugovarao ovaj posao i nisam bio prisutan na tim razgovorima, ali da sam bio, vjerojatno bih rekao da su vlake neizbježne. Ne one kakve na drugim lokacijama širom zemlje rade "Hrvatske šume", nego putići širine od jednog i pol do dva metra kako bi mogli proći mali strojevi, kako bi se moglo lakše raditi.
Naposljetku, kad bi se te staze uredile, mogle bi se odlično iskoristiti. Materijal od sječe isto se može iskoristiti za sprave za djecu, ljuljačke, klupe... – kazao je dugogodišnji radnik u šumarstvu.
Naš sugovornik predložio je da poslije takvi putovi mogu poslužiti kao staze za biciklizam, šetnju, rekreaciju, poučne staze za turiste, djecu i odrasle...
– Koliko sam uspio doznati, oni su čak imali projekt da bi napravili vlake, ali usprotivio se dio javnosti i raznorazne udruge. Znam ja kako ljudi doživljavaju sječu, ali to je tek početak. Kad se to počne uređivati, kada se krenu rezati grane, neće to izgledati katastrofalno.
Jedan moj prijatelj ima svoju šumu i kaže: "Sjekira radi šumu." Ako se siječe pametno, puno se može napraviti. Ima puno pomlatka stabala koja traže zrak, jer je iznad njih sjena i treba je pomalo otvarati. Nakon dvije ili tri godine, kad se stabljike oporave od stresa – bit će tu nešto – pozitivno je zaključio Zbašnik.
Sada nam samo ostaje čekati hoće li se njegova predviđanja obistiniti, ali jedno je sigurno – Marjan više neće biti isti.
'Gdje šuma bude gola, sadit ćemo nova stabla'
Nenad Ružić, javna vatrogasna postrojba, te Mirko Ruščić, član Javne ustanove za upravljanje Park šumom Marjan
Povjerenstvo za Marjan odradilo je u četvrtak (jučer) sastanak na kojem je, osim o aktualnim događanjima, bilo riječi i o pošumljavanju nakon sanacije štete od potkornjaka.
– Dogovorili smo žurnu izradu elaborata prema važećem Planu gospodarenja, a javni poziv ići će preko Grada. Vjerojatno je da će nakon što se ta stabla uklone iz park-šume ostati još zaraženih, koja će se u sljedećoj fazi morati uklanjati.
Što se tiče same obnove, neće se nadoknađivati točno onoliko stabala koliko je uklonjeno. Tamo gdje je makija jako narasla, to neće biti potrebno, a na mjestima gdje Marjan bude gol sadit će se nova stabla – kazao je za Slobodnu Dalmaciju prof. Mirko Ruščić, predsjednik Radne skupine za Marjan i predsjednik Upravnog vijeća Javne ustanove za upravljanje park-šumom.