ZAGREB - Potrošačka košarica koju mjesečno izrađuju sindikati nije realna i njome se obmanjuje javnost jer se želi prikazati kako hrvatske obitelji žive na granici siromaštva.
Sindikalna košarica politički je instrument kojim sindikati šalju pogrešnu sliku u javnost o životu građana, stav je Hrvatske udruge poslodavaca koja je od Vlade zatražila da potrošačku košaricu izrađuje Državni zavod za statistiku.
HUP tvrdi da prosječna hrvatska obitelj ne živi jedino od prihoda jednoga člana kućanstva, nego da većina priskrbljuje i druge prihode.
Usto, metodologija kojom sindikati prosječnu hrvatsku obitelj prikazuju kao obitelj s četiri člana, u kojoj samo jedan član ima plaću i ona živi u stanu od 60 kvadrata, također nije točna, kažu u HUP-u.
Netočne pretpostavke
Ključna metodološka pogreška u netočnoj je pretpostavci sindikalne košarice da se referentna hrvatska obitelj sastoji od četiri člana, dvoje odraslih i dvoje djece te da su novčani primici obitelji samo dohodak od nesamostalnog rada u visini prosječne plaće jedne odrasle osobe.
- Kada bi, kao što to prikazuju sindikati, relevantna obitelj imala četiri člana, dvoje odraslih i dvoje djece, tada bi, uz približno 1,5 milijuna obitelji, u Hrvatskoj živjelo oko šest milijuna stanovnika, a ne 4,4 milijuna, koliko je službeni podatak - rekao nam je ekonomski savjetnik HUP-a Emil Kuhtić.
Još je veća nelogičnost i netočnost da se financijska primanja relevantne “sindikalne” obitelji sastoji samo od prosječne plaće. Financijska primanja domaćinstava obuhvaćaju širok spektar primanja, a pored plaće tu su i božićnice, uskrsnice, naknade za godišnji odmor, mirovine, doznake iz inozemstva, primanja iz autorskih i ugovornih djela, dječji doplatak, porodiljne naknade i dr.
Isto tako, kaže Kuhtić, tome treba dodati i primanja iz neslužbenoga gospodarstva koja se kreću od službenih 15 do neslužbenih 30 posto BDP-a. To zapravo znači da velik dio hrvatskih obitelji novac prima i u sivoj zoni od, primjerice, rentanja stanova, vikendica, zemljišta, a važan je i podatak da čak 12 posto kućanstava dio potreba za hranom podmiruje iz vlastite proizvodnje.
Izdaci za najam
HUP je analizom statistike došao i do podatka da velika većina hrvatskih obitelji živi u kućama, a čak 90 posto obitelji živi u vlastitom domu. Tako pokušaj stavljanja izdataka za najam stana (od oko 250 eura mjesečno) u sindikalnu potrošačku košaricu, premda je golem problem za podstanare, predstavlja svojevrsno “kukavičje jaje”. Sve ove podatke sindikati isključuju iz svoje košarice, a do danas je javnosti ostala nepoznata metodologija izračuna.