Hrvatska je tijekom 2014. i 2015. godine, prema Programu energetske obnove zgrada javnog sektora za 2014. i 2015. koji je donijela Vlada krajem 2013., trebala ugovoriti i realizirati cjelovitu energetsku obnovu 200 zgrada javnog sektora površine od oko 420.000 četvornih metara i pokrenuti investicije u iznosu od približno 400 milijuna kuna.
Međutim, kako je utvrdila Državna revizija, u tom je razdoblju Hrvatska energetski obnovila jednu jedinu zgradu - Klinički bolnički centar Split, na lokalitetu Križine. U sljedećoj 2016. godini završila je obnovu još ukupno dvije zgrade - Dječjeg vrtića Girice na Cresu i Opće bolnice Karlovac.
Ukupno, od kraja 2013. do kraja 2016. Hrvatska je, dakle, obnovila tri zgrade u javnom sektoru, ukupne površine šest puta manje od planiranih obnovljenih kvadrata, ukupne vrijednosti radova dvostruko manje od planiranih.
Direktiva EU
A zgrade javnih tijela trebale bi, sukladno Direktivi Europske unije, poslužiti kao uzor, primjer drugim naručiteljima i građanima u obnovi kuća i zgrada te potaknuti ulaganja i promjenu u ponašanju korisnika u smislu racionalnog gospodarenja energijom, upozorava Državna revizija, koja je provedbu Programa energetske obnove zgrada javnog sektora ocijenila “djelomično učinkovitim”.
Prema konkretnim planovima Vlade iz Programa, do lipnja 2014. godine trebalo je obnoviti 100 zgrada, i to: 23 zgrade MUP-a, osam zgrada Ministarstva socijalne politike i mladih, tri zgrade Ministarstva pravosuđa, tri zgrade Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, tri zgrade Fine te 60 zgrada u vlasništvu jedinica lokalne samouprave (vrtići, škole, domovi, bolnice). Od lipnja do prosinca 2014. država se obvezala obnoviti još 100 zgrada.
U tom razdoblju nije obnovljena ni jedna zgrada.
Prema podacima koje je Državna revizija dobila od Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama, koja, sukladno Zakonu o energetskoj učinkovitosti, provodi postupke javne nabave za energetsku uslugu u ime proračunskih korisnika, u razdoblju od početka 2014. godine (tijekom koje je trebalo obnoviti 200 zgrada) pa do travnja 2017. (dakle, dvije godine nakon isteka spomenutog Programa), ukupno je objavljeno 57 postupaka javne nabave. Od njih 57, 24 postupka su poništena, u tijeku je bilo pet postupaka, a 28 postupaka je završeno: od tih 28, 12 je završilo raskidom, a još četiri su bila pred raskidom.
Ukupno je, dakle, u 3,5 godine sklopljeno 12 ugovora, od čega su ugovori za tri spomenute zgrade i realizirani.
Pet u tijeku
U vrijeme obavljanja revizije (travanj 2017.), bila je u tijeku energetska obnova na temelju pet ugovora - za zgrade Sveučilišta Sjever u Varaždinu, Državnog zavoda za mjeriteljstvo u Zagrebu, Zatvorsku bolnicu u Zagrebu, Kaznionicu u Lepoglavi i Klinički bolnički centar Split - lokalitet Firule.
U tijeku je bila izrada projekata za Kliniku za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević u Zagrebu i Športski centar Bazeni Poljud, a dva projekta - za bazen Športsko rekreativnog centra Sisak i Opću bolnicu Varaždin - bila su u postupku verifikacije.
U svojem očitovanju na nalaz revizije, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja navodi kako se u poslu susretalo s brojnim preprekama za čije uklanjanje nema alata: nemaju, na primjer, kako navode, ovlasti davati jasne rokove ministrima ili lokalnoj upravi. Vezano za skromnu uspješnost ostvarenja postavljenih ciljeva, ističu da je javni sektor trebao sam prijaviti zgrade za obnovu i da je Ministarstvo višekratno slalo dopise ministarstvima, županijama, gradovima i općinama s pozivom da se prijave.
Ističu da je Agencija raspisala do kraja 2015. godine 57 postupaka javne nabave za ukupno 158 zgrada ukupne površine 514.000 četvornih metara i procijenjene vrijednosti radova od 569 milijuna kuna, što je više od planiranog. No u postupku javne nabave, ističu, moguće su žalbe, što produljuje postupak i zbog čega ga je nemoguće planirati. U pojedinim slučajevima, pojedini čelnici tijela javnog sektora nisu pristupili potpisivanju ugovora.
'Nije u našoj moći'
Također ističu kako Ministarstvo i Agencija nisu mogli utjecati na brzinu i uspješnost provedbe energetske obnove, koja ovisi o financijskoj sposobnosti pružatelja energetske usluge (privatne tvrtke), pri čemu HBOR-ov Program kreditiranja i Program jamstva HAMAG BICRO nije zaživio: u praksi iz tih programa nije odobren ni jedan kredit.
Ističu da u Hrvatskoj uopće nije postojalo tržište pružatelja energetske usluge (ESCO), bez kojeg je bilo nemoguće realizirati ciljeve. Potencijalni pružatelji energetske usluge u Hrvatskoj su građevinska poduzeća, koja su već preopterećena zbog zaduženosti i nedovoljnog prihoda zbog krize. Zbog navedenih problema s HBOR-om i HAMAG BICRO-om, realizacija po ugovorima o energetskom učinku bit će, tvrde, završena s prolongacijom od dvije godine.
Prema podacima iz nacionalnog informacijskog sustava za gospodarenje energijom (ISGE), javni sektor u Hrvatskoj posjeduje oko 13.000 zgrada. Gotovo 50 posto zgrada sagrađeno je prije 1970., a 40 posto u razdoblju od 1971. do 2005. godine.