Vlada je u četvrtak usvojila zaključak o povećanju alokacije za razvoj infrastrukture poduzetničkih zona, te dala suglasnost za kreditno zaduženje Lučkoj upravi Rijeka za financiranje produbljenja južnog veza na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata.
Više novca za poduzetničke zone
Govoreći o povećanju alokacije za poduzetničke zone, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić kazao je da se radi se o dodatnoj alokaciji sredstava za financiranje prijedloga za razvoj te infrastrukture.
"Radi se o prijavama jedinica lokalnih samouprava. Inicijalno je natječaj bio alociran na 76 milijuna kuna, a ukupno prihvatljivi projektni prijedlozi dosegli su 274,6 milijuna kuna. Kako bi se omogućilo financiranje svih projektnih prijedloga unutar raspoloživih sredstava, izvršena je prenamjena tih sredstava i povećana je za dodatnih 110,7 milijuna kuna. Ipak, još uvijek smo kratki za 87,8 milijuna kuna, toliko nedostaje za financiranje svih poziva", rekao je Antonić.
Stoga će Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU, predložiti financiranje tog dijela kroz izmjene operativnog programa Konkurentost i kohezija. Ako Europska komisija ne odobri predloženu izmjenu, navedeni iznos osigurat će se u okviru limita rashoda Ministarstva gospodarstva, odnosno unutar ukupnih limita državnog proračuna.
Vlada je dala i suglasnost Upravnom vijeću Lučke uprave Rijeka za kreditno zaduženje kod Erste&Steiermerkische Bank Rijeka u iznosu od 108,5 milijuna kuna. Kredit će se koristiti za financiranje projekta "Unapređenje infrastrukture luke Rijeka - produbljenje južnog veza na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata", čiji je cilj prihvat najvećih brodova i moderniziranje postojeće infrastrukture na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata na razinu obližnjih luka.
Vlada je usvojila i prijedlog odluke o uspostavi bliske suradnje između HNB-a i Europske središnje banke odnosno ovlastila ministra financija za potpisivanje zahtjeva za uspostavu bliske suradnje između Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke.
Ministar financija Zdravko Marić podsjetio je kako je Sabor usvojio Zakon o potvrđivanju ugovora o stabilnosti i koordinaciji upravljanja ekonomsko-monetarne unije, što se primjenjuje na države članice unutar i izvan euro područja koje su ga i ratificirale.
Time je, rekao je Marić, ispunjen i prvi pravni preduvjet približavanja Hrvatske euro području monetarnoj uniji.
"Pristupanjem EU Hrvatska se obvezala uvesti euro kao službenu valutu kada se za to ispune uvjeti. Jedan od koraka u tom procesu uvođenja eura je i omogućavanje bliske suradnje Hrvatske narodne banke sa Europskom središnjom bankom. Odlukom se daje ovlast ministru financija da zajedno sa guvernerom HNB-a supotpiše zahtjev za uspostavu bliske suradnje sa Europskom središnjom bankom", rekao je Marić.
Proizvođačima mandarina potpore od 20 milijuna kuna
Vlada je u Sabor uputila prijedlog Zakona o popisu poljoprivrede 2020. s konačnim prijedlogom zakona, a donijela je i program potpore za proizvođače mandarina u iznosu od 20 milijuna kuna.
Cilj Zakona o popisu poljoprivrede, kako je rekao potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, dobivanje što preciznijih podataka o hrvatskoj poljoprivredi i utvrđivanja važnosti te djelatnosti za cjelokupno gospodarstvo,
Popis je bitan, kako je rekao, i zbog provođenja zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), odnosno izrade svih drugih strateških dokumenata koji su bitni za novo financijsko razdoblje. Podaci trebaju obuhvatiti 98 posto ukupne korištene poljoprivredne površine i 98 posto stočnih jedinica.
Popis će se provesti od 1. do 30. lipnja 2020. godine, a bit će obuhvaćena poljoprivredna gospodarstva koja imaju više od 0,40 hektara korištene poljoprivredne površine i/ili 0,5 stočnih jedinica ili manje od 0,40 hektara korištene poljoprivredne površine, ali najmanje 0,1 hektar voćnjaka, vinograda i/ili maslinika, bilo koju površinu rasadnika, površine pod povrćem, sjemenskim usjevima i presadnicama, cvijećem i ukrasnim biljem ili gljivama namijenjene za tržište te sve pčelinje zajednice.
Popisom poljoprivrede neće biti obuhvaćene površine pod povrtnjacima za vlastite potrebe s manje od 100 četvornih metara.
Podaci se prikupljaju od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva i poslovnih subjekata.
"U provedbu popisa biti će uključeno oko 3 tisuće sudionika za koje će se organizirati posebna poduka, a sredstva su osigurana u okviru financijskog plana DZS-a za razdoblje od 2018. do 2021. u iznosu od 34,1 milijun kuna", istaknuo je Tolušić.
Dodao je i kako se predlaže donošenje zakona po hitnom postupku iz razloga jer bi se već u listopadu ove godine trebao provesti probni popis, od studenog je potrebno osnovati popisna povjerenstva za područja Županija i Grad Zagreb, a od prosinca osnovati popisne centre.
Podaci koji se prikupe provedbom Popisa poljoprivrede koristit će se isključivo za statističke svrhe te će biti temelj za ažuriranje Statističkog registra poljoprivrednih gospodarstava.
20 milijuna kuna potpora
Vlada je u četvrtak donijela i program potpore za proizvođače mandarina za 2019. godinu, a sredstva za provedbu programa u iznosu od 20 milijuna kuna osigurana su u državnom proračunu unutar financijskog plana Ministarstva poljoprivrede.
Tolušić je kazao kako je mandarina jedan od proizvoda u kojem smo samodostatni, proizvod koji je zaštićen na EU razini, proizvod po kojem smo poznati van Hrvatske.
Proizvođači mandarine zadnjih nekoliko godina su se našli u poteškoćama zbog sankcija na ruskom tržištu gdje je zabranjem izvoz mandarina iz Hrvatske, a drugi problem je i sredozemna voćna muha koja uništava plodove i stvara im velike financijske izdatke, pojasnio je.
To su, kako je kazao, razlozi zašto se Vlada odlučila za posebnu pomoć proizvođačima za ovu godinu. "Osigurali smo 20 milijuna kuna u proračunu Ministarstva poljoprivrede", kazao je Tolušić napominjući kako se radi o 2.000 proizvođača i otprilike 2.000 hektara pod mandarinama i klementinama.
To će biti velika pomoć proizvođačima i vjerujem da će biti isplaćeno već u lipnju ove godine, rekao je.
Najavio je i kako će krajem lipnja ići sa posebnom potporom za proizvođače jabuka koji su također u poteškoćama i čim se završe pravne procedure i razgovori s EK i ta potpora će doći na Vladu.
I premijer Andrej Plenković je rekao kako je ovo jako dobar način da se pomogne proizvođačima mandarina.
Izmjenama Zakona o obrani regulirano osnivanje centra za obuku helikopterskih posada u Zemuniku
U saborsku proceduru Vlada je s današnje sjednice uputila izmjene i dopune Zakona o obrani kojim se uređuje postupak osnivanja međunarodnih vojnih zapovjedništava, odnosno osnivanje centra za obuku helikopterskih posada sa sjedištem u Zemuniku, a uređuje se i normativni okvir te pravila djelovanja u kibernetičkom prostoru za potrebe Ministarstva obrane (MORH) i Oružanih snaga.
"Zakonom se uređuje osnivanje međunarodnih zapovjedništava i drugih vojnih tijela sa zadaćom razvoja zajedničkih ciljeva sposobnosti koje su države prihvatile i koje proizlaze iz članstva međunarodnim organizacijama", rekao je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević.
Ističe da će se odredbe zakona odnose na multinacionalni specijalni zrakoplovni programa odnosno centar za obuku helikopterskih postrojba u Zemuniku.
"Naime, Hrvatska je preuzela NATO cilj sposobnosti koji predstavlja razvoj zračne sastavnice specijalnih snaga. Državna domaćin u kojoj će se ustrojiti centar za obuku helikopterskih posada za provedbu zadaća je Hrvatska, sa sjedištem u Zemeniku. Svrha centra je obučiti posada višenamjenskog helikoptera za provedbu nekonvencionalnih zadaća zračnih snaga", objasnio je te naglasio da je to prvi put da će se u Hrvatskoj formirati jedno takvo zapovjedništvo.
Hrvatska će od SAD-a u tu svrhu dobiti dva nova helikoptera "crni jastreb" u vrijednosti 350 milijuna kuna, "baš u potpori osnivanja tog središta, a u daljnjoj viziji je formirati centar izvrsnosti u Zemuniku", istaknuo je Krstičević.
Izmjene se donose radi daljnjeg unaprjeđenja obrambenog sustava i sposobnosti Hrvatske vojske u skladu sa strateškim pregledom obrane te se njime uređuje i normativni okvir i pravila djelovanja u kibernetičkom prostoru za potrebe MORH-a i Hrvatske vojske.
Prihvaćeno godišnje izvješće o obrani za 2018. godinu
Vlada je na sjednici prihvatila i Godišnje izvješće o obrani za prošlu godinu, a Krstičević je naglasio kako je ona bila "godinom kontinuiteta nakon prekretničke 2017. godine" jer je nastavljeno s rastom obrambenog proračuna, započetim u 2017.
"Hrvatska vojska je brend je u međunarodnim misijama i operacijama, a naš pripadnici svakodnevno pridonose jačanju ugleda domovine", rekao je.
Krstičević je istaknuo kako je izmjenama Zakona o službi u Oružanim snagama RH Vlada u 2018. godini vratila oduzeta i poboljšala postojeća materijalna prava pripadnika Hrvatske vojske, a vojnicima olakšala planiranje života uvođenjem ugovora o radu na neodređeno.
Podsjetio je na uspješnu provedbu vježbe „Velebit 18. – združena snaga“, kao najveće mirnodopske vježbe Hrvatske vojske, te na vraćanje vojske u Ploče i Varaždin, čime je omogućeno približavanje radnoga mjesta, mjestu stanovanja, poboljšanje kvaliteta života kao i veća operativna fleksibilnost i brzina reakcije vojnika, u potpori Sustavu domovinske sigurnosti u borbi s prirodnim nepogodama.
Ministar obrane također je naglasio kako je MORH prvi put dobio bezuvjetno mišljenje Državnog ureda za reviziju o financijskim izvještajima za 2017. godinu.
"U tjednu pred obilježavanje 28. obljetnice osnivanja Hrvatske vojske i proslave njezinog dana ističem da zajedno s našim partnerima i saveznicima i s drugima sastavnicama sustava Domovinske sigurnosti ostajemo jamac mira i sigurnosti i zalog razvitka Republike Hrvatske u slobodi i blagostanju", zaključio je Krstičević.
Pokreće se postupak koji vodi ka izgradnji turističke zone na pulskoj Hidrobazi
Vlada je na sjednici odučila pokrenuti postupak koji vodi ka izgradnji turističke zone na lokaciji Hidrobaza u Puli, za što će se prvo objaviti javni poziv za dostavu obvezujućih ponuda za osnivanje prava građenja na tom zemljištu turističke namjene površine veće od 281 tisuća metara četvornih.
Obrazloživši tu namjeru na sjednici Vlade, ministar državne imovine Goran Marić kazao je da se taj postupak pokreće na temelju sporazuma za područje Hidrobaza između RH i Grada Pule, sklopljenog 19. studenoga prošle godine.
"To je zemljište u suvlasništvu RH i Grada Pule a početna vrijednost godišnje naknade za osnivanje prava građenja iznosi 2,3 milijuna kuna, koja će se revalorizirati svake tri godine. Rok za realizaciju izgradnje zone turističke namjene je pet godina kategoriziranih objekata s minimalno četiri zvjezdice", poručio je s Vlade ministar Marić.
Naglasio je i da će taj projekt, u slučaju realizacije, donijeti višestruke pozitivne efekte na gospodarstvo grada Pule.
Prema Vladinom dokument za tu odluku, javni poziv za dostavu obvezujućih ponuda objavit će Ministarstvo državne imovine na svojim i web stranicama ministarstava turizma te gospodarstva, poduzetništva i obrta, Grada Pule i Hrvatske gospodarske komore, kao i u dnevnim novinama, i to u roku od 30 dana od dana donošenja ove odluke.
Ističe se i da će se pravo građenja s najboljim ponuditeljem osnovati na rok od 50 godina, počevši od dana sklapanja ugovora o osnivanju prava građenja.
Vladinom odlukom zapravo se pokreće postupak raspolaganja nekretninama u obuhvatu zone turističke namjene na području Hidrobaze utvrđene Urbanističkim planom uređenja Štinjan, kao i način i postupak raspolaganja i početna naknada te uvjeti za ponuditelja i kriteriji za izbor najpovoljnijeg ponuditelja, uvjeti i rokovi za realizaciju izgradnje Hidrobaze.
Turistička zona Hidrobaza planirana je Urbanističkim planom uređenja Štinjan na zemljištu u vlasništvu RH i vlasništvu Grada Pule kao zona ugostiteljsko-turističke namjene kapaciteta oko 1.200 kreveta kategoriziranih s minimalno 4 zvjezdice i kao zona ostale rekreacije.
Određeno je i petočlano povjerenstvo za ocjenu ponuda u kojemu su predstavnici ministarstava državne imovine, turizma i kulture te Grada Pule, a time se nakon više neuspjelih pokušaja prodaje i traženja strateških partnera u proteklih gotovo 20 godina iznova aktivira taj proces.
Lokacija Hidrobaza smještena je na krajnje sjeverozapadnom dijelu grada Pule, a jugoistočno od Brijunskog otočja.