POD TEŠKIM OPTUŽBAMA

SKANDAL U KOMORI 'Pedeset zaposlenika ima plaću 11.000 kn, a ništa nisu napravili za obrtnike’

    AUTOR:
    • Velibor Panić

  • OBJAVLJENO:
  • 10.09.2013. u 10:55

CROPIX

Obrtnici moraju plaćati komorski doprinos, jedan od 270 parafiskalnih nameta koji opterećuju tvrtke. Obrtnička komora ukupno dobije 22,3 milijuna kuna. Od najma dobiju još 4,3 milijuna. Taj novac troše na honorare, promociju, putovanja, hranu, piće, mobitele...

Ovaj dom podigoše svjesni i složni hrvatski obrtnici, sebi na čast i svom narodu na slavu.

Ispisano je ovo zlatnim slovima na izlizanoj spomen-ploči ispred zgrade Hrvatske obrtničke komore u zagrebačkoj Ilici 49.

Stoji tu ovaj natpis od 1938., da podsjeti današnje vodstvo Komore kako moraju biti odgovorni prema onome što su im njihovi kolege ostavili u naslijeđe.

Sjedište HOK-a nalazi se na prvom i drugom katu zgrade, ostale su prostore dali u najam kafićima i dućanima, od čega Komora zaradi lijepih milijun kuna na godinu.

Razlog posjeta sjedištu Hrvatske obrtničke komore činjenica je da deseci obrtnika s kojima sam razgovarao kažu da ta institucija danas ne služi na čast ni obrtnicima, a kamoli svojem narodu. Štoviše, neki dijelovi poslovanja ove komore, doznajemo, mjesecima su pod povećalom kriminalističke policije, obrtnici se bune što moraju plaćati obavezne doprinose iako od Komore nemaju nikakve koristi, djelatnici Komore žive na visokoj nozi dok obrtnici jedva preživljavaju, a neki potezi predsjednika HOK-a mogu se bez problema uspoređivati sa šefom jedne druge, puno poznatije komore, one gospodarske.

Dragutin Ranogajec predsjednik HOK-a postao je u siječnju 2011. godine, a mandat mu traje do 2015. godine.

Vlasnik je obiteljskog obrta, trgovac po struci, bavi se knjigovodstvom, a mjesto šefa HOK-a volonterska je funkcija.

On pak za to prima naknadu od 10 tisuća kuna na mjesec, a na raspolaganju mu je i službeni Audi od 0 do 24. Upućeni me uvjeravaju da godišnje natuče 80 tisuća kilometara. Kažu i da stalno putuje, da je malo u Turskoj, pa u Njemačkoj, pa u Engleskoj, da katkad iz ureda izbiva i po 15 dana jer je na službenom putu.

- Točno je da primam naknadu od 10 tisuća kuna. To je naknada koja se isplaćuje zato što biti predsjednik HOK-a zahtijeva puni angažman i puno radno vrijeme. Riječ je o funkciji koja podrazumijeva odgovornost pred članstvom i javnosti, a time mi je otežan rad u vlastitom obrtu - pravda se Ranogajec.

Drugi djelatnici Komore s kojima sam razgovarao kažu da njegova funkcija njegovu obrtu samo pomaže.

- Poznanstva i veze koja je stekao kao predsjednik Komore, kao i raspodjela sredstava što je njegova ovlast, njegovom su knjigovodstvom servisu u samo godinu i nešto dana donijeli dodatne prihode - kaže predsjednik Županijske obrtničke komore, koji moli za anonimnost.

Svi hrvatski obrtnici, dakle, iz svojeg džepa financiraju Ranogajca sa 120 tisuća kuna na godinu. Prema Zakonu o obrtu, baš svi hrvatski obrtnici dužni su plaćati komorski doprinos udruženju obrtnika, područnoj obrtničkoj komori (ima ih 20, po županijama) i HOK-u. Obrtnici, ovisno o tome kojem udruženju pripadaju, plaćaju različite iznose, u prosjeku je to oko 300 do 400 kuna svaka tri mjeseca.

HOK-u pripada paušal od 18 kuna na mjesec pa godišnje Komora prema službenim izvješćima od oko 85 tisuća hrvatskih obrtnika ubere 22,3 milijuna kuna. Tome treba dodati prihod od najma prostora i ostale prihode, kako ih knjiže u Komori, pa se godišnji proračun penje na 26,8 milijuna kuna. Riječ je o službenim podacima za 2013. godinu, a novcem rapolaže Ranogajec i njegov Upravni odbor, koji broji 22 člana.

Riječ je o predsjednicima područnih obrtničkih komora (iz svake županije) plus tri koje se biraju na prijedlog predsjednika Komore.

Ta trojica tu su kako bi se predsjedniku olakšalo provođenje njegovih odluka, odnosno potrebna većina, iako on formalno na sjednicama ne smije sudjelovati u donošenju odluka. Samostalno, sam mi kaže, može donositi odluke teške 30 tisuća kuna.

Kako to da HOK zaradi 26,8 milijuna kuna na godinu, prema Zakonu o obrtu njegova prva i glavna funkcija je “promicanje obrta i obrtništva”, ali obrtnici su nezadovoljni i kažu - od Komore nemamo koristi!

Miro Bogdanović, kuhar iz Splita i vlasnik restorana Arkada, kaže da je nepravda plaćati doprinose Komori, a da se za njegove interese nitko ne brine. Pobunio se i osnovao Hrvatsku interesnu udrugu ugostitelja, koja već ima 3500 članova. I koja ne naplaćuje članarinu.

- Svaki bi obrtnik trebao imati pravo odlučivati kome će i koju članarinu plaćati i tko će najbolje štititi njegove interese. Zakon nameće Komoru koja radi programe od kojih ja nemam koristi. Plaćam im kvartalno nekih 150 kuna, a njihovo promicanje mojih interesa izgubi se u stotinama zanimanja koje bi oni trebali promicati.

Ugostitelji najbolje znaju što treba ugostiteljima i zato sam pokrenuo udrugu. Naša misija je upozoravati Vladu na nepravilnosti i promicati interese ugostitelja - kaže Bogdanović.

Na što to Komora troši novac hrvatskih obrtnika?

Osim 120 tisuća kuna koje potroši samo na naknadu predsjedniku, čak 30 posto otpada na plaće zaposlenika. Osim predsjednika volontera čiji je mandat četiri godine, u Komori radi još 49 profesionalaca koji imaju ugovor o radu i zaposleni su na neodređeno vrijeme.

U Komori rade tri magistra, 25 djelatnika je završilo fakultet, a ostali imaju srednju ili nižu stručnu spremu.

Na njihove se plaće izdvaja više od osam milijuna kuna na godinu, od čega se milijun kuna odnosi na doprinose. Dakle, sedam milijuna kuna zaradi 49 radnika na godinu dana, odnosno više od pola milijuna kuna na mjesec. Ispada da je prosječna neto plaća u Komori oko 11 tisuća kuna, što je u nekim slučajevima i trostruko više od onoga što zaradi prosječan hrvatski obrtnik koji, ironije li, pošteno uplaćuje svoje doprinose.

Naplativost obrtničkih doprinosa u Hrvatskoj kreće se oko 80 posto, a preostalih 20 posto nije uredno s doprinosima zato što jednostavno nemaju novca, tvrde mi sugovornici.

Nakon što si isplate plaće, u Komori i dalje troše na svoje zaposlenike. Tako se još 210 tisuća kuna godišnje potroši na službena putovanja, 290 tisuća kuna uplaćuje se radnicima za teren i odvojeni život, još 50 tisuća kuna izdvaja se za stručno usavršavanje zaposlenih.

Plaćaju se intelektualne i osobne usluge sa 10 tisuća kuna, osiguranja sa 100 tisuća kuna, a tijekom godine u Komori se pojede i popije 400 tisuća kuna, što su troškovi reprezentacije. U Komori na telefone i mobitele troše 600 tisuća kuna na godinu, a za promidžbu 3,35 milijuna kuna.

Koliko ostane za obrtnike i njihovu promociju kad se još sa 3,5 milijuna kuna namire razni članovi u predstavničkim tijelima, odborima i komisijama?

Tričavih četiri milijuna kuna. Dakle 20 milijuna za družbu od 50 zaposlenih u Komori i četiri milijuna za 85 tisuća obrtnika. U Komori su uvjereni da je riječ o pravednoj raspodjeli.

- Rashodi za zaposlene čine manje od 30 posto proračuna Komore. U 2012. usvojena je nova sistematizacija radnih mjesta i ukupni rashodi za plaće smanjeni su za 17 posto. Dakle, relativno mali broj zaposlenika skrbi se o velikom broju članova - objašnjavaju u HOK-u.

U sklopu tog “racionalnog poslovanja” u HOK-u novca se našlo i za jedan projekt zbog kojeg su HOK i predsjednik Ranogajec pod istragom kriminalističke policije. U lipnju 2011. godine Ranogajec je dodijelio posao tvrtki supruga svoje kćeri. Riječ je o projektu “SMS obrtnik” koji je tvrtki Ultima plaćen oko 360 tisuća kuna, a održavanje aplikacije, prema našim informacijama, područne komore plaćaju oko 600 kuna na mjesec.

Godišnje, riječ je o 1,4 milijuna kuna. Svi hrvatski obrtnici, u skladu sa Zakonom o obrtu, dakle financiraju obitelj predsjednika HOK-a.

- Istina je da me istražuju i da sam bio na razgovoru. HOK je u lipnju 2011. godine prihvatio ponudu tvrtke Ultima.

Taj je projekt prezentiran na svim tijelima upravljanja. Upozorio sam na sjednici Upravnog odbora da je jedan od suvlasnika tvrtke u međuvremenu postao moj zet.

Odbor je o tome raspravljao i jednoglasno donio odluku da se posao provjeri toj tvrtki - priznaje Ranogajec.

Riječ je o projektu “SMS obrtnik”, koji svim obrtnicima priključenim na sustav uredno šalje poruke o novostima u obrtničkom svijetu. Naši sugovornici tvrde da najčešće dobivaju mail poruke vezane uz Ranogaječevu osobnu promidžbu.

No tu razbacivanju novca hrvatskih obrtnika nije kraj.

Hrvatska obrtnička komora u najmu je jednog poslovnog prostora Grada Zagreba u Gajevoj ulici.

Mjesečni najam iznosi osam tisuća kuna. Od ožujka 2011. do siječnja 2012. godine prostor je bio prazan. Oko 80 tisuća kuna, dakle, bačeno je u vjetar.

- U najmu tog prostora smo od 1984. godine. Prostor je potreban za buduće aktivnosti Obrtničkog učilišta u Zagrebu te osnivanja majstorske šole u okvirima ispunjenja jedne od temeljnih javnih ovlasti HOK-a, što je strukovno obrazovanje. Od 1. siječnja 2012. prostor je u podnajmu Obrtničke komore Zagreb - jedino je što su nam odgovorili na naša pitanja o postupanju s ovim prostorom.

Dio tih slučajeva poznat je većini članova Obrtničke komore, ali nikome to, čini se, ne smeta.

Svojedobno je samo jedan šef područne komore odlučio upozoriti na probleme i neracionalnosti u Komori i dao je otkaz na mjesto člana Upravnog odbora iz protesta. No njegov potez nije polučio nikakve rezultate. Riječ je o Ivanu Klariću, koji je i danas predsjedni Obrtničke komore Vukovarsko-srijemske županije.

I drugi čelnici HOK-a izrazili su nezadovoljstvo. Jedan od njih je i Miljenko Kardum, smijenjeni šef splitske Obrtničke komore.

Mjesecima je davao inicijative za unapređenje rada, a kako kaže, puknulo je kad je predložio da Obrtničke novine radi jedna druga tvrtka. Sud časti Komore tada mu je, tvrdi, natovario proceduralne pogreške, zbog čega su ga u HOK-u smijenili s mjesta predsjednika i optužili su ga da je odobrio donacije više od dozvoljenih.

- Zanemarili su da je cijeli Upravni odbor s tim bio upoznat i da je to sve blagoslovio. Za HOK imam samo riječi hvale jer je osnovan s plemenitom namjerom, no za oni koji ga vode nemam lijepih riječi. Oni zloupotrebljavaju svoj položaj - kaže Kardum.

Izdvajamo