LOVCI U LOVU NA NOVAC NAFTAŠA

Slavonska lovačka društva žale se na visinu ponuđene odštete od tvrtke koja po Slavoniji traži naftu

HANZA MEDIA

 

Probni radovi na ispitivanju ugljikovodika koje je kanadska kompanija Vermilion proljetos izvodila na području Vukovarsko-srijemske županije ovih su dana izazvali veliko nezadovoljstvo među članovima Lovačkog saveza ove županije. Podsjetimo, u svibnju smo već pisali kako su tamošnji lovci nezadovoljni iznosima odštete koja im je ponuđena za radove u lovištima.

- Danas možemo reći kako su Kanađani su izigrali naše povjerenje izvodeći radove u 24 lovišta naše županije. Imali smo zajednički radni sastanak prije početka radova i predložili smo solidarnu jedinstvenu cijenu za lovišta koja nemaju jelena u osnovi od 150.000 kuna, i nešto veću cijenu za ona koja imaju jelena, odnosno 200.000 kuna.

Oni su nudili po 12.000 kuna po lovištu, što nije ni blizu počinjene štete, a na kraju su ušli u lovišta iako se nismo bili dogovorili, ali su nas zamolili da ih pustimo da rade dok je suho vrijeme i dok nisu izrasle poljoprivredne kulture, a da će sve što se tiče naknade štete biti u redu i da će društva biti zadovoljna. To se, na žalost, nije dogodilo - kazao nam je Mirko Bošnjak, predsjednik LS Vukovarsko-srijemske županije.

Završena bušenja

- Čekali su da završe s radovima i ponudili naknade od 1400 do 45.000 kuna. Inače, cijena lovnog fazana je 80-120 kuna, zeca nema ispod 100 eura, a da ne pričam o cijenama srnjaka, jelena, vepra... koje se kreću od 2000 do 30.000 eura. Kako objasniti lovcima koji gospodare lovištem od skoro 13.000 hektara da će im nadoknada biti 13.000 kuna, a onima s nešto više od 1000 hektara odšteta 22.000 ili čak 45.000 kuna? - pita se Bošnjak, koji drži da je to “sramotan potez gospode iz Vermiliona, jer mi je poznato da su u drugim dijelovima Slavonije plaćali od 100.000 do 300.000 kuna, dok su lovci iz Nijemaca dobili 1400 kuna za 3700 hektara”.

Bošnjak ističe i da su radovi izvođeni “u vrlo nepovoljnom razdoblju za lovišta, jer tada sve ptice leže na jajima ili podižu mlade, srne su se olanile, košute otelile, krmače vodile prasad”...

Pravci i kablovi

- Prvo su prošli strojevima i odredili pravac trase ispitivanja, zatim su povlačili kilometarske kablove, a na kraju su išli sa strojem koji udarcem od preko 30 tona vrši ispitivanje. To je dovelo do bijega ptica i ako se nisu vratile u roku pola sata, jaja su se ohladila i iz njih nije bilo mladih. Srne i košute su pobjegle kilometrima daleko, a mladunčad je ostala sama i tada u strahu počinje dozivati majke, čime se odaju i postaju lak plijen za pse lutalice, lisice i čagljeve. Ako nema prirasta, neće biti ni lova, a sam Bog zna kada će se lovišta oporaviti - zaključio je Bošnjak.

“Odšteta je veća nego bilo gdje u srednjoj Europi”

“Glede procjene štete nastale seizmičkim mjerenjima u lovištima, Hrvatska još uvijek nije razvila standardizirane profesionalne kriterije za procjenu zahtjeva i određivanje štete u lovištima, kao što to primjerice imaju druge zemlje srednje i istočne Europe, poput Mađarske, pri čemu se u tim zemljama štete u prosjeku znatno niže od onih koje traži LS Vukovarsko-srijemske županije i znatno niže od onih koje nudi Vermilion u Hrvatskoj.

U konkretnom slučaju, unatoč nekoliko dobronamjernih susreta s nekim od pojedinih društava i županijskim Lovačkim savezom, dogovor o isplati štete nije se mogao postići prije početka Vermilionove kampanje za seizmičku akviziciju u svibnju 2018. godine. Zbog visokog strateškog značaja kojeg Ugovor o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika daje, imali smo puno zakonsko pravo i obvezu nastaviti s ispunjavanjem radne obveze koju imamo prema Vladi RH.

Vermilion je naknadno predložio županijskom LS-u model naknade štete kao umnožak godišnje članarine LD-a i površine zahvaćenog lovišta koja proizlazi iz duljine seizmičke linije unutar pojedinog lovišta i iz širine od 1 km sa svake strane seizmičke linije. Svim pojedinačnim lovačkim društvima predloženi model ponuđen je u kolovozu 2018. i do sada je trećina LD-a prihvatila ovakav model, a trenutačno smo u procesu isplata nagodbi. Niti jedno od lovačkih društava koja nisu prihvatili predloženi kriterij do danas nije dostavilo odštetni zahtjev ili prijedlog za izmjenu kriterija. Ukupni iznos naknade štete različit je i ovisi o gore navedenim ulaznim parametrima.

Prosječni iznos naknade za lovište je 20.000 kuna. Ponavljamo, već taj prosječni iznos znatno je veći od iznosa odštetnih nagodbi sa sličnim lovačkim društvima u drugim zemljama srednje i istočne Europe”, odgovorio je Bryan Sralla, izvršni direktor za srednju i istočnu Europu dodavši i kako “seizmička mjerenja nisu invazivni postupci koji štete okolišu” te da do sada nisu imali niti jednu jedinu pritužbu u tom smislu.

 


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo