Zbog nedostatka liječnika na hitnoj, pulska Opća bolnica upola će smanjiti rad osnovnih internističkih ambulanti kako bi liječnike specijaliste preusmjerila na rad u hitnu gdje su trenutno zaposlena samo dva liječnika. A trebalo bi ih biti osam.
S tim su problemom suočeni već pet godina, a za rad u hitnoj nitko se ne javlja na specijalizacije i stalno otvorene javne pozive za zapošljavanje specijalista hitne medicine. Također, liječnicima nije primamljiva ni nešto viša plaća nego na drugim odjelima, plaćen smještaj, prijevoz i prehrana te plaćane stimulativne satnice. Odlučili su stoga postojeće specijalizante, specijaliste i subspecijaliste prerasporediti na taj odjel.
To znači da će bolnica pružati manje usluga u internističkoj polikliničkoj službi te manjim dijelom u operativnom programu. Već su u travnju otkazali dio naručenih pacijenata za internističku, pulmološku, nefrološku, dijabetološku i ambulantu za hipertenziju. Pacijente upućuju na liječnike opće prakse, a oni bi ih trebali uputiti internističkim ambulantama po Istri. Sada traže od nadležnog ministarstva da im se u bolnicu vrate njihovi specijalizanti dok se ne popune ta prazna radna mjesta. Naime, bolnica ima čak 79 specijalizanata, od kojih je samo njih 11 u Puli. Preostali su u klinikama u Opatiji, Rijeci i Zagrebu, a za njih bolnica mjesečno izdvaja milijun kuna.
- Ovo trenutno stanje je posljedica alarmantnog nedostatka radne snage za rad u hitnoj službi, i to traje već pet godina. Ne smijemo zatvoriti pristup hitnom pacijentu i zato smo odlučili reducirati takozvane hladne preglede kako bismo omogućili mogućnost za hitne preglede, kazala je ravnateljica pulske Opće bolnice Irena Hrstić. Dodala je da bi možda situacija bila manje alarmantna da na hitnu dolaze prvenstveno hitni slučajevi.
Naime, lani je na hitnoj u Puli bilo 72.808 bolesnika, a čak 60 posto nisu bili hitni slučajevi. To znači da dnevno liječnik na hitnoj u Puli obradi 51 pacijenta. A taj se broj u sezoni koja se približava itekako povećava, i to s prosječno 2.808 na 4.523 posjeta.
- Da se ispravno koristi institucija vanbolničke hitne i obiteljskog liječnika, potrebe za preglede u bolnici bi bile manje. Ovakvo stanje, da se bolnica odriče hladnog pregleda, bit će sve dok ne popunimo broj liječnika koji su potrebni za rad u hitnoj službi bolnice. Pacijenti time ne ostaju bez liječnika, nego će javnog internista naći u drugim institucijama, odnosno u domovima zdravlja drugdje u Istri, i to u Poreču, Rovinju, Umagu i Labinu. Također, smanjit će se i mogućnost operativnog programa, najavila je Hrstić.
Dodala je i da je problem naći liječnika koji će raditi na hitnoj jer se radi o najstresnijem poslu u bolnici.
- Hitna ne privlači ljude jer se tamo jako puno radi. Mi kolokvijalno kažemo da idemo u rudnik. To je najstresnija pozicija rada u općim bolnicama. Trajno raspisujemo specijalizacije za hitnu službu od 2012. za šest mjesta i ponekad se javi jedan ili dvoje njih, ali brzo odustanu, ističe ravnateljica. Veli da su se za posao javljali i liječnici iz Bosne i Hercegovine, ali da moraju prije svega nostrificirati diplome.
I dok će se djelomično riješiti na ovaj način problem hitne, patit će interna čijih je 20 od ukupno 50 liječnika na specijalizaciji. Stoga će u travnju odjaviti 50 posto internističke ambulante, a u smanjenom obimu rada radit će dijabetološka, pulmološka, nefrološka i ambulanta za hipertenziju.
- Već smo smanjili kardiološku ambulantu na pola i gastroenterološku na dva puta tjedno. To znači da će liste čekanja biti duže, neke i za šest mjeseci, a sada su od mjesec dana do šest mjeseci. Činjenica je da ne možemo odraditi toliki posao s ovim brojem ljudi, zaključila je pročelnica Služba za internu medicinu Daniela Fabris-Vitković.