Igra “neka visi Pedro” zbog “slučaja Agrokor” u punom je zamahu na hrvatskoj društvenoj sceni, a prvi je na višu razinu letvicu prije par dana podigao Miro Bulj, saborski zastupnik Mosta, najavljujući kaznenu prijavu protiv čelnih ljudi Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijske osobnosti.
Izmjena zakona
Podršku mu je dao Nikola Grmoja, saborski zastupnik Mosta, tvrdeći kako “guverner Vujčić nema našu podršku”, ali se Bulj i Grmoja nisu našli na istoj liniji u pitanju odgovornosti Zdravka Marića, ministra financija, bivšeg izvršnog direktora Agrokora. “Po meni, mi od danas nemamo ministra”, kazao je Bulj tada, a Grmoja ustvrdio kako je to isključivo stav Bulja, a da je Most Mariću dao povjerenje. “Istraga će pokazati je li bilo odgovornosti ministra Marića”, pojasnio je Grmoja.
Potom letvicu bitno nagore pomiče Goran Marić, ministar državne imovine, jer na pitanje o odgovornosti HNB-a i Hanfe za ovu krizu ističe da su “sporni svi oni koji su nadzirali, uključujući i HNB, iako se sad naknadno želi distancirati od toga”. “Pa, ako je utvrdila, zašto nije reagirala kada su banke bile preizložene”, rekao je tom prilikom Marić za HNB. Međutim, ministar je, čini se, zaboravio kako je upravo on 2014., kada se donosio Zakon o faktoringu, Vladi Zorana Milanovića predložio da se usklađivanje faktoring društava sa Zakonom o faktoringu produlji sa šest mjeseci na godinu dana. Zatim je, zaboravljaju u oporbi, Milanovićeva Vlada u dva navrata, jednom uredbom, a drugi put izmjenom zakona, produljila to usklađivanje do ožujka 2016.
Nadzori i kazne
Nadalje, Goran Marić je “zaboravio” da je upravo on bio predsjednik saborskog Odbora za financije koji je u ožujku 2016. dao zeleno svjetlo na izmjene Zakona o faktoringu kojima se omogućava usklađivanje faktoring društava sa Zakonom o faktoringu do kraja 2016. Tada je kao jedno od obrazloženja bilo to da se faktoring društva nisu stigla prilagoditi novom Zakonu o faktoringu i da će velik broj ljudi izgubiti posao ako se to tada presiječe. U svoju obranu, pak, Boris Vučić, guverner HNB-a, navodi da je središnja banka provela 27 nadzora nad bankama i da je prekršajno kažnjavala odgovorne ljude u bankama zbog prevelikih rizika koje su preuzele. Uz to napominju da je Vlada SDP-a, kao i Vlade nakon toga, odbila usvojiti prijedlog HNB-a prema kojem bi se te prekršajne odredbe trebale zamijeniti kaznenim za one osobe koje naruše stabilnost financijskog sustava. Damir Odak, guverner HNB-a, kazao je kako bi sve te osobe koje su bile prekršajno sankcionirane zaradile kaznenu prijavu da su izmjene zakona prihvaćene. “Svi su sve znali. Ali danas pričati da se nije znalo što se događa oko koncerna Agrokor... Tko u to vjeruje? Ta kolektivna amnezija je vrlo zanimljiva”, odaslao je svoju “strijelu” nakon svega Vujčić, a vratio mu je Zdravko Marić. Naime, na pitanje što misli o tome može li se krivnja zbog slučaja Agrokor preispitivati na svim razinama, pa i kod HNB-a, Marić je odgovorio: “Prema svemu sudeći u nekom trenutku će se to raditi i već sada je, prema istupima i prebacivanju loptice, evidentno da će se trebati određene stvari istraživati”. Tu smo već došli to točke vrenja u sustavu.
Reakcija Hanfe
Čitava ova halabuka natjerala je Pierrea Mateka, predsjednika Uprave Hanfe, da reagira javno u misiji “Otvoreno” HTV-a, pa je ustvrdio kako je u stvari faktoring tržište naglo poraslo na preko šest milijardi kuna još 2011., a da je još od tada na godišnjoj razini u blagom padu. “No, od tada sve do danas oko 70 posto faktoringa u Hrvatskoj bilo je vezano uz Agrokor. Krajem 2016. faktoring društva su imala regresna mjenična potraživanja prema Agrokoru i dobavljačima oko 3,7 milijardi kuna, s tim da se na dobavljače odnosilo oko tri milijarde, a na međusobne mjenične obveze tvrtki unutar Agrokora oko 700 milijuna kuna, dok je ukupno tržište faktoringa bilo vrijedno oko 5,9 milijardi kuna.
Novi podaci, koji još nisu finalni, pokazuju kako se od kraja 2016. do danas vrijednost faktoring tržišta koje se odnosi samo na dobavljače smanjilo na dvije milijarde kuna, što znači da je oko milijardu kuna naplaćeno, vjerojatno najviše u vremenu otkad je počela ova kriza”, rekao ja Matek. Prema njegovim riječima, Hanfa je napravila sve što je bilo u njenoj moći da poslovanje faktoring društava zadrži u granicama Zakona o faktoringu, s tim da prije 2014. uopće nije bilo ni tog zakona. “Kada smo uočili da faktoring društva posežu za određenim oblicima financiranja tvrtki koje nisu u skladu s regulama poslovanja faktoring tvrtki, prekršajno smo ih sankcionirali i zaustavili”, rekao je Matek.
Izloženost banaka
Damir Odak je također ustvrdio da se veća izloženost banaka prema Agrokoru, izravna i neizravna (preko dobavljača i faktoring društava) počela registrirati 2011. i da bitka regulatora s bankama i faktorinzima traje od tada te da je HNB uspio spriječiti negativan scenariji u kojem bi izloženost banaka prema Agrokoru mogla predstavljati sistemski rizik. Dakle, iako HNB i Hanfa sve “do jučer” nisu htjeli izlaziti u javnost s podacima o izloženosti financijskog sustava Agrokoru, dobro je da su makar pod pritiskom javnosti i raznih političkih optužbi odlučili pokazati brojke i poteze koje su povlačili. Ti podaci govore kako su regulatori možda mogli biti i ažurniji, ali da su uglavnom radili svoj posao u očuvanju sigurnosti financijskog sustava. Stoga nam sada preostaje čekati izvješće konzultantske kuće PWC koju je angažirao povjerenik Agrokora kako bi provjerili bilancu i izvješća tog koncerna. Tada ćemo znati je li i koliko bilo falsificiranja brojki u Agrokoru i hoće li biti posla za DORH. Naravno, ako prije toga trudbenici represivnog aparata ne pronađu neke druge dokaze o nezakonitom poslovanju. Bilo bi dobro da i na političkoj sceni odustanu od opasnog politikantstva, situacije je dovoljno “agrokorizirana” i bez njihova dolijevanja ulja na vatru.