Ustavni sud može se spasiti od utrnuća, a predstojnik Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu dr. Branko Smerdel predlaže pravni manevar kojim bi se oživjela institucija koja, ako se ne popuni do lipnja kada prestaje mandat sedmorici od 13 sudaca, više neće moći odlučivati i obavljati svoju dužnost.
Po njegovu mišljenju, trebalo bi izmijeniti Ustavni zakon o provedbi Ustava iz 2010. i propisati da se ne može izravno primijeniti odredba o dvotrećinskom izboru ustavnih sudaca, odnosno ne bez usklađenja s Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu, a za to bi se dao rok od dvije godine. Do tada bi se, predlaže dr. Smerdel, suce Ustavnog suda biralo po starom, odnosno većinom svih zastupnika.
Istekao rok
Takav je prijedlog dr. Smerdel iznio jučer na znanstvenom skupu koji je organizirala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti pod nazivom “Jamac legalnosti Ustavni sud Republike Hrvatske”. Prijedlog po kojemu bi nove ustavne suce mogli sami izabrati zastupnici koalicije koju je okupio HDZ i Mosta dr. Smerdel je izložio raspravi i pozvao kritičare da iznesu mišljenje. U obrazloženju svoga rješenja ukazao je na to kako je prije 24 mjeseca istekao rok od godinu dana za usklađivanje Ustavnog zakona o Ustavnom sudu s izmjenama Ustava iz 2010. godine (od tada se po Ustavu suci Ustavnog suda biraju dvotrećinskom većinom, dok u Ustavnom zakonu i dalje piše većinom zastupnika), kao i na to da je praksa pokazala da je norma o dvotrećinskoj većini pogrešna jer se nikoga tako nije izabralo. Šef Katedre za ustavno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta kaže da bi trebalo propisati i osigurati javnost kandidiranja i pregovora o kandidatima, kao i da pasivnost oporbe ne može dovesti do prednosti vladajućih pri izboru Ustavnog suda.
Europski sud
Sve ideje o “spašavanju” Ustavnog suda koje su se do sada iskazivale dr. Smerdel je odbacio. Tako je eventualnu intervenciju predsjednice Republike da na temelju čl. 94 Ustava imenuje suce odbacio kao neustavnu jer šef države ne može intervenirati u izbor tijela kojemu je jedino odgovoran za povredu Ustava. Smatra i da je nemoguć referendum o ukidanju Ustavnog suda. O prijedlogu prijenosa ovlasti s Ustavnog na Vrhovni sud koji je adresirao bivšem premijeru Zoranu Milanoviću i uskom krugu pravnih stručnjaka iz SDP-a dr. Smerdel kaže da bi značilo ukidanje nadzora nad ustavnošću zakonodavstva. Po njegovu mišljenju, nije rješenje ni da Europski sud za ljudska prava preuzme zaštitu ljudskih prava naših građana, a odbacio je i prijedlog donedavnog ustavnog suca Davora Krapca da se reinterpretacijom jedne pravne norme mandat ustavnih sudaca produljuje sve dok se ne izaberu novi.
Tijekom rasprave bilo je puno osvrta, posebice u izlaganju akademika Davorina Rudolfa, na političke stavove Milanovića koji je u više navrata rekao da možemo bez Ustavnog suda, dok je jednom prilikom ustavne suce nazvao “političkim uhljebima”.
Došao samo Leko
Isticali su se negativni stavovi o opstanku Ustavnog suda koje su iznosili i Milanovićevi politički partneri. No, na skupu u HAZU nije bilo nikoga od “prozvanih”, a iz SDP-a je došao samo Josip Leko.