Zbog teške infekcije bakterijom Klebsiella pneumoniae, u mostarskoj je bolnici od početka godine umrlo sedam beba. Da su u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, tj. na Odjelu za intenzivno liječenje i neonatologiju, registrirani epidemiološki povezani slučajevi bolničkih infekcija potvrdili su i u toj bolnici, no o smrtnim slučajevima nisu željeli davati nikakve izjave.
Naime, bakterija Klebsiella jedan je od najčešćih uzročnika bolničkih infekcija, a porast se bilježi u cijelom svijetu, osobito na osjetljivim odjelima poput neonatologije, kirurgije i jedinica za intenzivno liječenje. Kao i većina bakterija, i Klebsiella je normalni stanovnik probavnog sustava čovjeka, ali kad iz njega ‘izađe’, izaziva infekcije, poglavito nakon kirurških zahvata, a ako dođe u krv, i sepsu koja može biti smrtonosna.
Nažalost, prekomjerna i neopravdana uporaba antibiotika razlog je što bakterije koje izazivaju bolničke infekcije postaju otporne na liječenje i zato za život opasne, osobito kad se radi o maloj djeci koja imaju neki zdravstveni problem. Posebno su ugrožena djeca na uređajima za disanje, u inkubatoru ili su niske porođajne težine. Put infekcije je respiratorni, ali i ako su, npr., kontaminirani medicinski instrumenti ili uređaji. Da bi se spriječilo širenje infekcije, obično se na neko vrijeme zatvaraju odjeli kako bi se ‘očistili’ od opasne bakterije. Nužno je i pokušati utvrditi izvor infekcije, odnosno vidjeti je li bilo ljudskog propusta, primjerice, u higijeni.
Dr. Andrašević iz ‘Frana Mihaljevića’:
‘U Mostaru imaju peh, radi se o rezistentnom soju na antibiotike’
- Nisu sve klebsiella bakterije isto opasne, ali očito su u mostarskoj bolnici imali nesreću da se radi o vjerojatno rezistentnom soju na antibiotike pa se infekcija lakše širi. Usto, očito ima i neki posebno jaki epidemiološki potencijal pa se može širiti i centralnim venskim kateterom ili dospjeti u neku od otopina. Sve je dobro dok bakterija ne dospije u krv - kaže prof. dr. Arjana Tambić Andrašević, voditeljica odjela za kliničku mikrobiologiju Infektivne klinike “Fran Mihaljević”. - Dovoljno je vidjeti pacijenta u intenzivnoj skrbi s kojeg ‘vire’ brojne cjevčice i, dakako, otvaraju direktno put do krvi. Bolnice poduzimaju brojne mjere opreza, ali problem se ne može uvijek izbjeći - tvrdi doktorica. Upravo zato inzistira se na maksimalnoj higijeni. No, cijeli problem s bolničkim infekcijama pogoršava rezistencija na antibiotike. - Svi koristimo previše antibiotika i sve je veća vjerojatnost da bolnički sojevi bakterija nakupe rezistenciju. Noćna mora za liječnike osobito je ako su rezistentni i na najnovije antibiotike karbopeneme - ističe. ( G. J.)
Od infekcija godišnje umre 500 - 800 ljudi
Procjene govore da u Hrvatskoj svake godine zbog bolničkih infekcija umre od 500 do 800 osoba od oko ukupno gotovo 800.000 hospitaliziranih pacijenata. Potkraj prošle godine u crnogorskom Bijelom Polju u rodilištu se također pojavila infekcija od koje je umrla jedna beba. Osim toga, prije dvije godine u užičkoj bolnici u Srbiji umrle su dvije osobe, a bolničku infekciju uzrokovala je bakterija klostridija na odjelu za ortopediju. I u Sarajevu je prije nekoliko godina bilo smrtnih slučajeva male djece zbog bolničkih infekcija. ( G. J.)