ZAGREB - Pritužbe vezane uz zapošljavanje i rad, socijalnu sigurnost, zdravstveno i mirovinsko osiguranje predstavljaju 58,5 posto svih predmeta o kojima je tijekom prošle godine odlučivala pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Na diskriminaciju, kada je riječ o području zapošljavanja i rada, u čak 62,5 posto slučajeva ukazivale su žene, a 42,5 posto pritužbi odnosilo se na spolno uznemiravanje , piše Novi List.
U većem broju slučajeva radilo se spolnom uznemiravanju od strane njima nadređenih osoba.
'Žena njenih godina mora imati uredan spolni život, to je bitno za zdravlje', 'svaka žena treba zaštitnika koji će joj pomoći na poslu i u privatnom životu te brinuti za njenu karijeru' – samo je dio argumentacije kojom se žene na radnom mjestu nagovaralo na spolni odnos.
Praksa ide dalje od verbalnog uznemiravanja. Žrtve bivaju zlostavljane na najrazličitije načine, pa tako i brojnim SMS-ovima tijekom i izvan radnog vremena, a poruke su, kako se navodi u izvješću, kombinacija molbi i prijetnji nekim zlom. Primale su, primjerice i slikovne poruke koje prikazuju spolni organ zlostavljača. Među oblicima uznemiravanja i spolnog uznemiravanja je i internetsko objavljivanje vulgarnosti o žrtvi, dodirivanje intimnih dijelova tijela čak i na javnom mjestu, često pred svjedocima, fizički nasrtaji koji graniče s pokušajima silovanja, fizički napadi i udarci raznim predmetima.
Tvrtke nemaju opći akt kojim bi postupak u slučaju uznemiravanja bio detaljno reguliran, stranke, odnosno svjedoci ne ispituju se propisno, ne donose se jasne i nedvosmislene odluke o tome je li uznemiravanja bilo ili nije...
Za žrtve se vrlo često navodi da se, primjerice, neprimjereno ponašaju, izazovno oblače ili ih se ocjenjuje riječima 'mala je zgodna'. Zlostavljač je, pak, u očima okoline u boljoj poziciji pa se za njega navodi kako je pogriješio jer se zaljubio, da je 'zgođušan', žrtva ga je iskoristila radi određene koristi – boljeg radnog mjesta, mobitela, da bi od njega dobila novac...
Sami zlostavljači u sudskim postupcima pokrenutima radi bludnih radnji nad žrtvom brane se navodeći kako su sa žrtvom bili u seksualnoj vezi, da joj nije smetalo kad bi joj nosili cvijeće i 'masirali leđa', da se sama pristala voziti s njim u automobilu...
Žrtve zlostavljanja se vrlo teško odlučuju na bilo kakav oblik sudske zaštite, zbog čega ima vrlo malo sudske prakse u ovom obliku diskriminacije, što je opet, zauzvrat, obeshrabrujući faktor za žrtve.
»Situaciju dodatno pogoršava sadašnja ekonomska situacija, gdje se pred sve radnice i radnike nameće imperativ zadržavanja radnog mjesta, kako radi osiguranja vlastite egzistencije, tako i radi osiguranja egzistencije osoba koje uzdržavaju, najčešće djece, ističe se u izvještaju Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, piše Novi List.