NAJMANJI BROJ IKADA

ŠOKANTNA ODLUKA MILANOVIĆEVE VLADE Samo 329 stranaca u 2013. smije dobiti dozvolu za rad u Hrvatskoj

Ronald Goršić / CROPIX

Vlade Crne Gore i Slovenije odobrile su više od 15.000 dozvola za rad stranaca iako i kod njih vlada nezaposlenost i manjak radnih mjesta

ZAGREB - Vlada je odlučila: za zapošljavanje stranih državljana sljedeće godine izdat će se 329 radnih dozvola, najmanje otkako se te dozvole izdaju u Hrvatskoj.

Za dvije tisuće stranaca koji su ove godine radili u Hrvatskoj radne dozvole će se produžiti.

Nove radne dozvole na godinu dana dobit će 289 stranih državljana, a za sezonski rad strancima izdat će se još 40 dozvola.

U odnosu na ovu godinu, to je smanjenje broja dozvola za čak 60 posto.

Naime, ova Vlada je u veljači donijela odluku kako će u Hrvatskoj moći zaposliti 988 radnika iz inozemstva, a prema popisu poslova koji će se dati strancima, nema više građevine i brodogradnje.

Nema potrebe

Smanjenje broja radnih dozvola za strance, u odnosu na ovu godinu, u Vladi pravdaju stanjem na tržištu rada u Hrvatskoj, gdje je jučer, u vrijeme pisanja ovog teksta, bilo nezaposleno 357.239 radno sposobnih Hrvata.

Očito se u Vladi vode činjenicom da nema potrebe uvoziti radnu snagu iz inozemstva kada je u Hrvatskoj radi tek svaki drugi radno sposoban čovjek.

No, kako je onda moguće da je u Sloveniji ove godine izdano čak 15 tisuća radnih dozvola za strance, dok se, pak, u Crnoj Gori izdalo čak 16.500 radnih dozvola za strane državljane?

To pitanje postavili smo i ministru rada Mirandu Mrsiću koji nam je odgovorio da će se 329 radnih dozvola za strance izdati upravo zbog toga jer su toliko osoba zatražili poslodavci.

- Stranci će se odmah moći zaposliti na ta mjesta jer u Hrvatskoj ne postoji kadar za takva zanimanja - rekao je Mrsić.

Nedostaje stručnjaka

- No, zašto su vlade Crne Gore i Slovenije odobrile više od 15.000 radnih dozvola za strance, a kod nas samo 329 - pitali smo.

- Po nama nije logično da se izdaju radne dozvole strancima ako za te poslove postoji i domaća radna snaga. Poslodavci su nas tražili da povećamo kvotu radnika za građevinski sektor, no to smo odbili jer takvih radnika, koji su nezaposleni, ima i u Hrvatskoj - završio je ministar.

Vlada će tako, među ostalim, izdati radne dozvole za čak 20 pomoćnih stočara i pastira, 10 cjepljara voćaka i vinove loze, 30 kuhara nacionalnih kuhinja, ali i 29 baletnih umjetnika, 18 orkestralnih umjetnika, 25 programera za strojeve u pletionici, 10 puhača stakla te jednog dirigenta.

- Hrvatska vapi za ljudima koji su specijalizirani u određenim djelatnostima. Većina nezaposlenih imaju opće znanje u određenom zanimanju, a to na tržištu rada više ne prolazi - smatra ekonomski analitičar Željko Lovrinčević.

Ekonomski stručnjaci s kojima smo razgovarali smatraju da je i brojka od 329 moguće izdanih dozvola upitna, jer bi mnogi stranci mogli odustati kada shvate s kakvom se birokracijom moraju boriti. Na svojoj koži to je doživo jedan stranac iz Južne Amerike, a njegovo iskustvo prepričala nam je jedna zaposlenica agenciji za zapošljavanje.

- To je užas. Željeli smo zaposliti stranca iz Južne Amerike. No, on nije imao privremeni boravak. A taj privremeni boravak može se dobiti samo ako je zaposlen. Ali, ne može se zaposliti ako nema radnu dozvolu. Stoga smo mi morali napisati garanciju da ćemo ga zaposliti ako mu izdaju potvrdu o privremenom boravku na godinu dana. Tek onda je mogao ući u proceduru za dobivanje radne dozvole. Ali nakon godine dana privremeni boravak mu je istekao. Stoga smo mu morali dati otkaz i ponovno tražiti da mu se odobri privremeni boravak. Tako da je bez posla bio oko 45 dana. I tako iz godine u godinu, što je čovjeka izludilo - opisala je.

Ekonomisti smatraju i kako nezaposlenost u Hrvatskoj raste zato što Hrvati, koji su čak i kvalificirani za određene poslove koji se nude na burzi rada, nisu spremni na teritorijalnu mobilnost.

Specijalizirane škole

- To je svakako problem među radnicima, ali i među onima koji će to uskoro postati. Kada sam pitao studente koje završavaju studij u Zagrebu bi li se javili na posao u Pazinu ili Đakovu, velika većina me blijedo pogledala pa odgovorila kako bi to učinili ako godinu dana ne bi našli posao u Zagrebu. Kada sam ih, pak, pitao bi li išli raditi u inozemstvo, više od 80 posto njih odgovorilo je da bi išlo odmah - kaže Mladen Vedriš.

Što se pak tiče izdavanja dozvola strancima za neka specijalistička strukovna zanimanja, Vedriš smatra kako to samo pokazuje da ne pratimo trendove u gospodarstvu.

- U Njemačkoj i Austriji strukovne škole vrlo su specijalizirane, a kod nas one postoje samo kao neka kaznena ekspedicija - smatra Vedriš.

Motochiko Mochizuki, kuhar u restoranu Takenoko: U Njemačkoj sam duplo brže dobio dozvolu

Japanac Motochiko Mochizuki prije deset godina susreo se s kompliciranim birokratskim sustavom u Hrvatskoj, kada je nakon desetljeća rada u Münchenu prihvatio ponudu da se zaposli kao kuhar u japanskom restoranu Takenoko u Zagrebu.

- Moram priznati, stvarno nije bilo jednostavno nabaviti dozvole potrebne za rad u Hrvatskoj. Prvo sam trebao dobiti odobrenje boravka i privremenu radnu vizu. Nisam više siguran je li ona trajala tri mjeseca ili šest mjeseci. Vlasnik restorana morao je jamčiti za mene da ću stvarno raditi kod njega kao kuhar. Cijela procedura trajala je oko pola godine, i to je bilo jako mukotrpno, naporno i sporo - prisjeća se Motochiko. Od tada je svakih godinu dana morao odlaziti na policiju ne bi li mu produžili odobrenje boravka i radnu vizu. U međuvremenu se i oženio Hrvaticom koju je upoznao u Takenoku pa mu radna viza više nije potrebna. Nedavno je i dozvolu boravka prvi put dobio na dvije godine, što ga je usrećilo.

- U usporedbi s Njemačkom, u koju sam otišao jer mi je Japan postao dosadan, hrvatska je birokracija jako stroga. Tamo sam već nakon tri godine boravka i rada također u japanskom restoranu dobio dozvolu za boravak na pet godina. Ovdje o takvom nečem mogu samo sanjati. I sve početne dozvole koje su mi trebale da se zaposlim u Münchenu nisam čekao dulje od četiri mjeseca - izjavio je Motochiko koji će za dvije godine ponovno otići na policiju s potvrdom vlasnika restorana da je zaposlen i nadati se da će dobiti dozvolu za boravak u Hrvatskoj.

Izdvajamo