NOVO 21:35 - Katolika 206.000 manje nego prije 10 godina, ali ih je i dalje najviše: 86,28%
Hrvatska je i dalje premoćno katolička zemlja iako je broj pripadnika te vjeroispovijesti, kao i pravoslavaca, u padu, dok izrazito raste broj ateista i agnostika, a blago broj muslimana, pokazali su danas objavljeni rezultati popisa stanovništva iz 2011.
Dok je broj stanovnika u deset godina smanjen za 150.000, broj katolika je pao nešto više, za 206.000, odnosno 5,28 posto. Međutim, Hrvatska je i dalje izrazito katolička zemlja s čak 86,28 posto građana koji se izjašnjavaju kao katolici.
Tek smo za dlaku manje vjerski homogeni nego što smo bili desetljeće ranije, jer je udio katoličkog stanovništva pao sa 87,97 posto na 86,28. Najvjerojatnije zahvaljujući predsjedniku Ivi Josipoviću koji se u javnosti izjasnio kao agnostik, između dva popisa nevjerojatno je porastao broj agnostika: dok se 2001. samo 1547 građana Hrvatske izjašnjavalo tako, agnostika je na ovom popisu bilo dvadesetak puta više: 32.518.
U usporedbi s popisom iz 1991., broj katolika jedva je nešto povećan od početka rata do danas: na dan popisa stanovništva prošle godine bilo je 30.359 katolika više nego neposredno prije početka rata, što je tek 0,82 posto više. Ako se nije bitno promijenio broj katolika u odnosu na euforično vrijeme nacionalnog buđenja i raspada Jugoslavije, u tih dvadeset godina u Hrvatskoj je drastično pao broj pravoslavaca, za 341.998 (minus 64,26 posto u odnosu na 1991.).
Kao pravoslavci su se lani izjasnila 190.143 građanina, pa ih je u odnosu na popis iz 2001. manje za 5826 ili 2,97 posto, dok je njihov udio u stanovništvu u tih deset godina minimalno povećan sa 4,42 na 4,44 posto. Uoči rata 1991. pravoslavci su činili 11,12 posto stanovništva.
Opširnije pročitajte OVDJE!
------------------------------------------------
21:31 - Više je od 90% Hrvata, Srbi su jedina manjina s više od 1 posto udjela
S više od 90 posto Hrvata, Republika Hrvatska je jedna od nacionalno najhomogenijih zemalja na svijetu. U našoj zemlji žive pripadnici još pedesetak različitih naroda, od Peruanaca i Novozelanđana do Estonaca i Armenaca, ali svi oni zajedno čine manje od deset posto stanovništva.
Najbrojnija nacionalna manjina u Hrvatskoj su Srbi, kojih ima 4,36 posto. Između dva posljednja popisa 2001. i 2011. broj Srba smanjen je za 14.998 ili za 7,43 posto, pa ih sada ima 186.633. Kako je pao i ukupan broj stanovnika Hrvatske, udio Srba u ukupnom stanovništvu države smanjen je neznatno, s 4,54 posto na 4,36. Na posljednjem predratnom popisu, onom iz 1991. godine, popisano je 581.663 Srba. To bi značilo da je od raspada Jugoslavije do danas broj Srba u Hrvatskoj smanjen za 67,91 posto.
Iako broj stanovnika Hrvatske konstantno opada, danas u njoj živi 137.965 Hrvata ili 3,69 posto više Hrvata nego što ih je živjelo 1991. godine. Dio njih doselio je iz Bosne i Hercegovine, dio se asimilirao, a dio se prelio iz nekada vrlo brojne skupine Jugoslavena. Neposredno pred početak rata, u Republici Hrvatskoj po popisu iz 1991. živjelo je 78,09 posto Hrvata i 12,15 posto Srba.
Još ranije, prije trideset godina, po popisu iz 1981. u Hrvatskoj je živjelo danas nevjerojatnih 379.057 Jugoslavena. Deset godina kasnije, davno nakon Titove smrti, nakon Memoranduma SANU i Miloševićevog uzleta na vlast, neposredno pred rat i agresiju JNA, Jugoslavenima se na popisu 1991. izjasnio 106.041 građanin Hrvatske. Do ovog popisa Jugoslaveni su opstali u tragovima: popisivači su lani evidentirali ukupno 331 Jugoslavena.
Opširnije pročitajte OVDJE!
------------------------------------------------
20:55 - Hrvati su postali nacija starih ljudi: Imamo puno više staraca nego djece!
Hrvatski građani u posljednjih su 60-tak godina ostarili za čak 11 godina! Prosječni stanovnik Hrvatske, prema danas objavljenim rezultatima Popisa iz 2011. godine, ima 41,7 godina, čime se Hrvatska svrstala među zemlje duboke starosti. Udio stanovnika starijih od 65 godina prvi je puta, od kad se rade popisi, nadmašio udio djece do 14 godina, i to za nezanemarivih 106.000. Zbog dužeg životnog vijeka i manje smrtnosti u ranijem životnom dobu, među starijim stanovništvom većinu čine žene: svaka peta žena u Hrvatskoj starija je od 65 godina te ih ima čak 144.722 više nego djevojčica mlađih od 14.
Od posljednjeg popisa rađenog 2001. godine za čak 10 posto opao je i broj žena u fertilnoj dobi, odnosno u dobi za rađanje djece, kojom se statistički smatra dob žena od 15 do 49 godina. Njihov udio u ukupnom ženskom stanovništvu, koji se uvijek kretao oko 50 posto, pao je na 43,8 posto. Opao je i radni kontingent stanovništva, odnosno građana između 15 i 65 godina, i to za gotovo 100.000.
- Ovi su trendovi očekivani jer ih demografi najavljuju već godinama. I očekivano su zabrinjavajući, s gospodarskog, socijalnog i zdravstvenog aspekta. Životni vijek se produžava, građani su sve stariji, a natalitet sve manji. Najveći je porast zabilježen među stanovništvom starijim od 80 godina, koje se smatra četvrtom dobi i zahtijeva posebnu njegu i pomoć. Sustav je već sada teško održiv, a pitanje je tko će ga svojim radom održavati u budućnosti - kaže dr. Jakov Gelo s Katedre za demografiju zagrebačkog Pravnog fakulteta.
Čak 2.201 čovjek u Hrvatskoj stariji je od 95 godina, od čega 1.719 žena. Tijekom 2001. godine takvih je bilo 1.445, a, usporedbe radi, 1953. godine u Hrvatskoj je živjelo samo 275 osoba koje su doživjele 95. rođendan.
Opširnije pročitajte OVDJE!
-------------------------------------------
19:05 - U deset godina Hrvatska je izgubila 100 tisuća radno sposobnih ljudi!
Stanovništvo Hrvatske sve je starije i prosječna mu je dob 41,7 godina, čime je smanjen i udio radno sposobnog stanovništva. Prema Popisu stanovništva udio dobne skupine od 15 do 64 godine 2011. iznosio je 67,1 posto. Ako se taj podatak prevede u apsolutne brojke, Hrvatska je u samo 10 godina izgubila oko 100.000 radno sposobnih ljudi. To je dodatni problem Hrvatske i njezinog posrnulog gospodarstva koje ima jednu od najnižih stopa zaposlenosti. Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj radi tek svaki drugi radno sposobni stanovnik, a gospodarska kriza samo produbljuje problem. Predrag Bejaković s Instituta za javne financije kaže da je najveći problem nedostatak ljudi na tržištu rada.
- Iako nam je zakonski propisana dob za odlazak u mirovinu relativno visoka, većina ljudi u mirovinu odlazi mnogo ranije. Zbog toga će nam nedostajati radnika i ljudi će morati dulje raditi", kaže Bejaković.
Na pet radnika u Hrvatskoj danas dolazi četiri umirovljenika, što je omjer koji nije dugoročno održiv.
- Hrvatska spada u prosjek Europske unije kada je u pitanju zaposlenost radne snage starosti između 25 i 45 godina, ali radnici ispod 25 godina, a pogotovo oni iznad 50 godina, su izvan tržišta rada i tu Hrvatska spada na samo dno EU, objašnjava Bejaković.
Opširnije pročitajte OVDJE!
-------------------------------------------------
17:55 - Josipovića: 'Hrvata je sve manje i sve smo stariji. To je jedno od najozbiljnijih pitanja s kojima se suočava Hrvatska'
Predsjednik Republike Ivo Josipović izjavio je danas, nakon objave podataka iz popisa stanovništva, kako ga zabrinjava što su stanovnici Hrvatske sve stariji i sve ih je manje.
"Činjenica da nas je sve manje i da smo sve stariji pokazatelj je negativnih demografskih trendova o kojima se govorilo. To je jedno od najozbiljnijih političkih, gospodarskih i kulturoloških pitanja s kojima se suočava Hrvatska", naglasio je Josipović izrazivši nadu da će popis biti poticaj da se o njemu porazmisili.
Nije samo riječ o smanjenju broja stanovnika, već o padu radnog kapaciteta države, a starenjem stanovništva se otvaraju i pitanja mirovinskog i zdravstvenog sustava i pitanje budućnosti stanovništva u Hrvatskoj, ocijenio je Josipović u emisiji Hrvatskog radija "S predsjednikom uz kavu".
Opširnije pročitajte OVDJE!
-------------------------------------------------
16:25 - Prema popisu stanovništva iz 2011., prosječan Hrvat ima 39,9 godine, a Hrvatica 43,4 godine. Prije 60 godina nacija je bila puno mlađa: prosječan Hrvat tada je imao 29,3 godine, a Hrvatica 31,9 godina.
Što se tiče narodnosti, prema popisu iz 2011. Hrvatima se izjašnjava 3,874.321 stanovnika, dok se prema popisu iz 1971. njih 3.513.647 izjašnjavalo Hrvatima. Prema popisu iz 2011., Srbima se izjasnilo 186.633 stanovnika Hrvatske, dok ih je na popisu iz 1971. bilo 626.789.
Što se tiče vjerske pripadnosti, 2011. godine se 3.697.143 Hrvata izjasnilo kao katolici, što je manje nego 2001., kad ih se katolicima izjasnilo 3.903.551. Narastao je broj ateista: u 2001. ih je bilo 98.376, a 2011. ima ih čak 163.375.
-----------------------------------------------------
11:39 - Prosječni Hrvat ima 41,7 godina, što je 2,4 godine više nego prije 10 godina. Broj starijih od 65 godina prvi je put premašio broj mlađih od 14 godina za čak 106.205 osoba. Svaka peta žena u Hrvatskoj starija je od 65 godina te ih ima čak 144.722 više nego djevojčica.
Radno sposobno stanovništvo (od 15 do 64 godine) smanjilo se za 96.153 osobe! Dok ih je 2001. bilo 2,96 milijuna, sad ih ima gotovo 100 tisuća manje.
Za jednaku brojku smanjio se i udio žena u fertilnoj dobi, odnosno u dobi za rađanje (od 15 do 49 godina), koje sada čine 43,8 posto ukupnog ženskog stanovništva. Deset godina ranije činile su 47 posto.
Čak 2.201 čovjek u Hrvatskoj stariji je od 95 godina, od čega 1.719 žena. Tijekom 2001. godine takvih je bilo 1.445, a, usporedbe radi, 1953. godine u Hrvatskoj je živjelo samo 275 osoba koje su doživjele 95. rođendan.
Prema vjerskoj strukturi, broj katolika u posljednjih 10 godina smanjilo se za 206.408 te ih sada ima 86,3 posto. Tijekom 2001. godine udio je iznosio 87,97 posto.
Minimalno je pao broj pravoslavaca, za oko 5.000, a za toliko se povećao broj muslimana. Broj agnostika povećao se za čak 20 puta, a broj ateista za trećinu. Agnostika i skeptika je 2001. godine bilo 1.547, a lani 32.518!
Onih koji su se izjasnili kao ateisti prošle je godine bilo 163.375, a deset godina ranije 98.376.
Broj Srba u Hrvatskoj pao je u proteklih 10 godina minimalno, za 7,4 posto: sa 201.631 na 186.633 osoba. Sada u ukupnom hrvatskom stanovništvu čine 4,36 posto, dok su 2001. godine činili 4,54 posto. Usporedbe radi, broj Hrvata u Srbiji u istom je periodu pao 18 posto.
----------------------------------------------
11:05 U Hrvatskoj živi 4.284.889 stanovnika, objavio je Državni zavod za statistiku. Od toga 2.066.335 muškaraca i 2.218.554 žena.
Zagreb ima 790.017 stanovnika, Split 178.102, Rijeka 128.624, a Osijek 108.048 stanovnika. Slijedi Zadar sa 75.062 stanovnika, pa Velika Gorica sa 63.517 stanovnika.
Kao Hrvati su se izjasnili njih 3.874.321.
Srbi su i dalje najveća nacionalna manjina. Ima ih 186.633. U 2001. ih je bilo 201.631. Bošnjaci su na trećem mjestu, a njihov je broj porastao u odnosu na 2001. s 20.755 na 31.479.
Najviše ima katolika - 86,28 posto, a 2001. ih je bilo 87,97 posto. Idući su pravoslavaci kojih je 190.143 (4,44 posto). Protestanata je 14.653 (0,34 posto) te ostalih kršćana 0,30 posto, odnosno njih 12.961.
Muslimana, pak, ima 1,47 posto ili njih 62.977, Židova 536 (0,01 posto) te pripadnika istočnih religija 2.550.
-------------------------------------------------
10:04 - Spol, dob, nacionalnost, vjeroispovijest i državljanstvo stanovnika Hrvatske jedini su podaci koje će, godinu i devet mjeseci nakon završetka popisa stanovništva 2011. godine, u ponedjeljak konačno objaviti Državni zavod za statistiku. Niti jedan strukturalni podatak - poput obrazovne strukture, obiteljskog sastava, migracija, aktivnosti i zaposlenosti stanovništva, glavnih izvora zarade, invalidnosti stanovništva, sastava i opremljenosti kućanstva - neće biti obznanjen danas, a kada će biti - nije poznato. Naime, u Kalendar objavljivanja za 2013. i prve mjesece 2014. godine, koji je objavljen na stranicama DZS-a, nije uvrštena konkretna objava rezultata popisa stanovništva.
Sumnja u podatke
- Čudo je da su uspjeli pripremiti i te podatke. Organizacija popisa bila je doista katastrofalna od samog početka. Sam popis je vođen amaterski, a o obradi podataka da ne govorim. Na popisu nije angažiran niti jedan iskusni demograf, a brojni koji su u DZS-u znali kako se popis radi su umirovljeni. U dobivene rezultate ima pravo sumnjati svaki upućeniji stručnjak. To je, dakako, teško dokazati na temelju dosad objavljenog, ali kad bi Popis bio objavljen u potpunosti, iskusni demografi bi bez problema mogli uočiti nelogičnosti i dokazati netočnost podataka. Kako sada stvari stoje, nije nemoguće da ostatak podataka iz Popisa neće nikada biti objavljen - kaže naš sugovornik iz Državnog zavoda za statistiku.
Skandali od početka
A lanjski su popis od samog početka pratili skandali.
Još godinu dana prije provedbe popisa, kaže naš izvor, DZS-u je nuđeno da umjesto na klasičnim, papirnatim popisnicama popis provodi na tabletima, dakle kompjutorizirano, čime bi se neusporedivo ubrzao unos i obrada prikupljenih podataka te bi se maksimalno izbjegle očite, logičke greške, na koje bi kompjutor odmah upozorio.
- Koliko mi je poznato, Izraelci su nam nudili tehnologiju i edukaciju, no DZS je odlučio ići klasično, na popisnicama, što se, uz nedovoljno educirane popisivače, pokazalo katastrofom - kaže naš sugovornik. Već kod izbora tiskare za milijune popisnica nastao je problem jer je posao u prvom krugu natječaja dobila jedna mala tiskara pa su Narodne novine uložile žalbu, što je gotovo odgodilo i sam početak popisa.
- Drugo, odlučeno je da će se zaposliti manji broj popisivača te će im se dodijeliti dva popisna kruga. Drugim riječima, udvostručili smo probleme ljudima koji se nisu mogli nositi ni s osnovnim poslom. Dobivali smo doista smiješne stvari, poput podataka o pismenosti trogodišnjaka, a već letimičan pogled je dovoljan da bude jasno da veliki broj ljudi nije popisan, osobito u velikim gradovima s puno praznih stanova - objašnjava dobro upućeni sugovornik.
Propusti u obradi
Usred popisa popisivači i djelatnici DZS-a saznali su da će im biti plaćeno manje od dogovorenog, što je izazvalo revolt, a kod nekih i namjerne opstrukcije.
Dakle, već u samom popisivanju napravljene su kardinalne greške.
- Kad se konačno sve popisalo, ti milijuni popisnica su složeni i ostavljeni u nekom skladištu da se mjesecima kisele. Naime, bilo je predizborno vrijeme i nitko nije radio ništa. DZS nije dobio novac za zapošljavanje dodatnih ljudi, pa se čak spekuliralo da je dio materijala u nemogućim uvjetima naprosto propao - kaže.Više od godinu dana od završetka popisa DZS-u je odobreno privremeno zapošljavanje 400 ljudi koji će obrađivati podatke. Bili su to ljudi bez temeljnih znanja, a nije bilo nikoga tko bi ih uputio. Većini njih tijekom prosinca istječu ugovori pa će DZS u siječnju zaposliti 100 novih ljudi. Uz to što je to premali broj za posao koji slijedi, DZS zakonski ne smije zaposliti 100 najboljih od ovih 400, nego 100 novih ljudi, koji opet ne znaju ništa i trebaju se educirati od početka.
- Najiskusniji na popisu bio je informatičar koji je radio i nekoliko popisa ranije. I on je izvrstan, ali kad mu prekaljeni stručnjak demografije da zadatak i kaže što napraviti. Sada kad je morao sam sve raditi, ispalo je jako loše - objašnjava naš sugovornik.
Zbog toga se u obradi podataka događaju nevjerojatni propusti, koje ni obrađivači ni informatičari ne znaju ispraviti.
Nekompetentnost
- Na primjer, dobijete podatak da je neki petogodišnjak doktor znanosti. Jasno je da je to netočno, ali koji je podatak netočan? Je li kriva dob popisane osobe ili njegova titula? Za takve stvari treba imati osigurače koje informatičar ne može predvidjeti. Sada se to ispravlja napamet - kaže naš sugovornik. Uz objektivne zastoje zbog izbora, zaključuje, neznanje i nekompetentnost glavni su razlog što rezultati popisa toliko kasne i što neki spekuliraju da ostatak neće ni biti objavljen.
- Jer dob, spol, nacionalnost i ti podaci koji će biti objavljeni nisu lako provjerljivi i ne ukazuju automatski na greške. Oni su bazični. Kad bi bilo objavljeno sve, počeli bi se otkrivati nedopustivi propusti. Da do kraja karikiram, primjerice, da u Hrvatskoj ima više majki nego žena ili više oženjenih muškaraca nego udanih žena - objašnjava naš izvor.
Grci popisani u svibnju, rezultati objavljeni u srpnju
Popis stanovništva proveden je nedavno i u Indiji, jednoj od najmnogoljudnijih zemalja svijeta. Prva faza popisa počela je 1. travnja 2010., a druga je trajala od 9. do 28. veljače 2011. Samo mjesec dana nakon toga podaci svih 1,21 milijardu Indijaca bili su kategorizirani, statistički obrađeni i dani javnosti.
Uz Hrvatsku, 2011. godine popisivanje stanovništva provedeno je u još 27 zemalja svijeta, od čega u 16 na europskom tlu.
Među njima je i Bugarska, čiji stanovnici, a ima ih više od 7,3 milijuna, već mjesecima imaju precizne statističke podatke o populaciji, nacionalnosti, spolu, urbanizaciji, radnoj aktivnosti, uvjetima života...
Izvrstan su posao napravili i Englezi čiji je popis stanovništva jedan od, kada su datumi objave u pitanju, najstrožih na svijetu. Ako neki njihov podatak, najavljen na internet stranici nacionalnog statističkog ureda, ne bude objavljen na dan kada je trebao, ured će se priopćenjem ispričati, objasniti razloge kašnjenja i objaviti novi datum. Učinit će to čak i ako je riječ o kašnjenju od samo jednog dana.
Doduše, Engleska je na recentni popis potrošila gotovo 500 milijuna funti, dvostruko više nego 2001. Čak je i siromašna Grčka shvatila prošlogodišnji popis ozbiljnije nego mi.
Tako je svih desetak milijuna Grka popisano od 10. do 24. svibnja, a rezultati su objavljeni ni dva mjeseca nakon toga - 22. srpnja. Zanimljivo je da su Grci svoj popis napravili, osim na grčkom jeziku, na engleskom, francuskom, albanskom, vijetnamskom, ruskom, arapskom te urdu i dari jezicima. Sve to koštalo ih je oko 15 milijuna eura.
Kada se usporedi broj stanovnika, Hrvatskoj je najbliža Irska sa svojih 4,6 milijuna ljudi. I oni su prošle godine popisani.
To je učinila vojska od 5500 ljudi, od kojih je bilo čak pet tisuća popisivača. Doduše, ni Irci još nemaju kompletne rezultate (najavljeni su za ovaj prosinac), no oni su prve, preliminarne rezultate nacionalnog statističkog ureda dobili u lipnju 2011., mjesec dana nakon završetka popisivanja.
( T. Kukec)