Prijeti li ekološka katastrofa Zaprešiću, Pazinu i Trogiru?
Naime, na adrese komunalnih poduzeća u ovim gradovima stiglo je rješenje Inspekcije zaštite okoliša iz resornog ministarstva prema kojima im se zabranjuje obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom, odnosno zabranjuje odlaganje svih vrsta otpada, uključujući i miješani komunalni otpad, a sve zato što nemaju važeće dozvole za odlaganje i već godinama nisu pokrenuli sanacije odlagališta.
Tvrtke bez dozvola
Kako ekskluzivno doznajemo, komunalne tvrtke Zaprešić d.o.o., Usluga d.o.o. i Trogir Holding, koje upravljaju odlagalištima otpada u Zaprešiću, Pazinu i u Planom pokraj Trogira, uopće nemaju dozvolu za gospodarenjem otpada, odnosno ne ispunjavaju zakonske kriterije za tu djelatnost, a iako su gradovi godinama najavljivali kako kreću sa sancijom, to se još nije dogodilo.
Ako je poznato da svaki građanin Hrvatske dnevno proizvede kilogram otpada, ispada da bi uskoro Zaprešić i njegovu okolicu dnevno moglo zatrpati oko 60 tona smeća, Trogir s okolicom oko 14 tona smeća, dok bi Pazin mogao biti okupiran sa 10 tona smeća.
Zaprešić, Pazin i Trogir prvi su gradovi koji su zahvaćeni velikom akcijom Velika čistka na kojoj već nekoliko mjeseci radi Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. Inspektori Ministarstva pročešljali su odlagališta po Hrvatskoj i kontrolirali zadovoljavaju li sljedeće kriterije: imaju li dozvolu za gospodarenje otpadom, rade li u skladu s dozvolom, koliki je udio odloženog miješanog komunalnog otpada i ostalih vrsta otpada, u kojem je statusu sanacija te kakva je lokacija odlagališta.
Osim Trogira, Pazina i Zaprešića, rješenja sa zabranom odlaganja svih vrsta otpada može očekivati još 15-ak gradova u Hrvatskoj.
Rok od 15 dana
- Točno je da je akcija pokrenuta i da su poslana rješenja za Zaprešić, Pazin i Trogir. Koji gradovi će još dobiti rješenja, u ovom vam trenutku ne možemo otkriti - objasnili su nam iz Ministarstva.
Gradovi sada imaju rok od 15 dana da pronađu način kako će i gdje odlagati otpad. Jedini način je dogovor sa susjednim općinama ili županijama koje imaju ispravna odlagališta. Naravno, mala je vjerojatnost da će taj dogovor biti besplatan.
A ako ne izvrše što im je naloženo, kazne mogu biti sljedeće: do dvije godišnje bruto plaće za fizičke osobe i do 10 godišnjih bruto plaća za odgovorne osobe.
Visoke kazne
Ako se zna da je prosječna bruto plaća u Hrvatskoj 7922 kune, ispada da kazne za gradove mogu iznositi i do 950 tisuća kuna. U akciju Velika čistka, Ministarstvo kojim upravlja Mihael Zmajlović krenulo je ponajprije iz razloga što od 2005. godine postoji niz obveza kojih se gradovi nisu pridržavali.
Lokalni moćnici ne žele rješavati problem jer sanacija odlagališta nije atraktivna za skupljanje političkih bodova. Jeftinije je ništa ne poduzimati, ili pak, poduzimati ponavljajući godinama mantru - pripremamo dokumentaciju. Stoga ispada da je lokalnim samoupravama bilo jeftinije iskopati livadu, istresti otpad i posuti ga zemljom, pa čak i platiti kaznu za neadekvatno gospodarenje smećem.