OŽIVLJAVANJE OTOKA

SPEKTAKULARNI NOVI PLAN 'Goliotok trebao bi postati veliki centarza rješavanje svjetskih problema'

Tom Dubravec/CROPIX

Studenti arhitekture smislili su projekt memorijalnog muzeja i kongresnog centra koji će ponuditi državi

Muzej kao spomen-dom s jedne strane i centar za rješevanje bitnih društvenih problema s druge strane - tako su studenti Arhitektonskog fakulteta u Grazu zamislili memorijalni prostor Golog otoka.

36 studenata Arhitektonskog fakulteta u Grazu boravilo je od 4. do 12. travnja na Golom otoku, gdje su u sklopu nastave sudjelovali u radionici o promišljanju sadržaja toga memorijalnog mjesta na kojem su stradali mnogi koji se nisu slagali s tadašnjim režimom.

Projekt je sastavljen od dva dijela: studija 1 i studija 2. Prvi predstavlja mjesto sjećanja, a drugi mjesto susreta, a mentori su bili professor Roger Riewe sa asistentima Žigo Kreševičem i Arminom Stockerom sa Instituta za Arhitektonske Tehnologije na Tehničkom univerzitetetu u Grazu.

- Studio 1 je projekt u kojem su studenti osmišljavali muzejski prostor, gdje bi posjetitelji Golog otoka mogli doznati sve o mračnoj prošlosti mjesta. Tu bi bio i prostor za radionice. Drugi projekt je ambiciozniji i u okviru njega gradio bi se centar za susrete - pojašnjava Žiga Kreševič, inicijator projekta.

Ovaj drugi dio projekta zanimljiv je i zato što su studenti i njihovi profesori zamislili da se u jednom prostoru, možda i u kaznionicama koje bi se obnovile, uspostavi centar za rješavanje sukoba. Kreševič spominje kako bi bilo dobro da se na neutralnom terenu u tom centru susreću svjetski lideri čije su države u sukobima.

Vizualizacija: Thomas Wild

Mirovni pregovori

Kao primjer navodi Rusiju i Ukrajinu.

- Sigurno da bi se i pitanje Ukrajine tamo moglo rješavati. Na takvom mjestu, sa snažnom poviješću, lakše bi se moglo doći do rješenja. Jer, treba učiti na greškama iz prošlosti i shvatiti specifičnu povijest otoka - pojašnjava.

Dakle, prvi projekt gleda u prošlost, a drugi u budućnost. Prvi projekt s muzejskim prostorom i mjestom sjećanja bio bi otvoren za javnost, a kako bi mogao opstati, naplaćivale bi se ulaznice za posjetitelje. I drugi dio kompleksa bio bi otvoren za javnost, osim u vrijeme kada bi se tamo održavali mirovni pregovori svjetskih čelnika ili neki drugi susreti na vrhu, te konferencije.

- Sigurno da za taj otok ne bi bilo primjereno otvoriti restoran s ćevapima, ima dovoljno drugih otoka s ovakvim sardžajem - kaže Kreševič.

Ideja za takav projekt, objašnjava Kreševič, pala mu je na pamet nakon što je nekoliko puta bio na Golom otoku. Kreševič već dugi niz godina jedri, a Hrvatska mu je jedna od omiljenih destinacija.

Vizualizacija: Martin Ewald Eggel

Rasprava o otoku

- Bili smo na otoku prošle godine i prije nekoliko godina. Šteta je da to sve propada i baš mi je žao ako će se to sve srušiti. Samo gledam kako će neki turist tamo poginuti. Zato sam odlučio na svom fakultetu pokrenuti priču oko toga i studenti su bili oduševljeni. Iz njihovih projekata nastalo je nekoliko zanimljivih ideja koje bi se mogle realizirati, a jedna od njih je i otok pored otoka na kojem bi se smjestio muzej, tako da Goli otok ostane netaknut - priča profesor.

Cilj toga projekta, kaže Kreševič, bio je da se napokon pokrene rasprava o vrijednom prostoru, a kao sljedeći korak najavljuje i izložbu studentskih radova u Rijeci ili na Rabu.

Izdvajamo