Patrijarh srpski Irinej i još dvanaestorica arhijereja SPC-a stižu u Hrvatsku u subotu 16. studenoga kako bi u slavonskom selu Kućanci pokraj Donjeg Miholjca posvetili (osveštali) tamošnju, obnovljenu pravoslavnu crkvu, ali i rodnu kuću pokojnog patrijarha Pavla koji je umro prije jednog desetljeća.
Kućanci su selo koje su 1680. osnovali Srbi iz Podrinja, kada su bježali pred Turcima. Krajem 19. stoljeća počeli su se doseljavati i Hrvati, koji danas sačinjavaju dvije trećine od, ukupno, petstotinjak stanovnika. U selu su dvije crkve, katolička, svetog Mateja evanđelista, te pravoslavna, svetog Petra i Pavla.
Hrvatsko-srpski odnosi
U Hrvatskoj je slabo poznato da je Pavle porijeklom Slavonac, a rodio se kao Gojko Stojčević. Studirao je u Beogradu, a 1957. postao je vladika raško-prizrenski, a u prosincu 1990. na zasjedanju Svetog sinoda SPC-a bio je izabran za patrijarha Srpske pravoslavne crkve, i to ždrijebom. Izbor je obavljen za života prethodnog patrijarha, Germana, zbog njegove dugotrajne teške bolesti. Pavlovo ime bilo je stavljeno na popis kandidata u devetom krugu glasovanja. Dovoljan broj glasova za ulazak na listu kandidata u prvom krugu dobili su episkop šumadijski Sava i episkop žički Stefan, a tek u devetom krugu glasovanja, sasvim neočekivano, za trećeg kandidata izabran je i Pavle.
Nakon toga, prema tzv. apostolskom načinu biranja, kuverte s imenima trojice kandidata za patrijarha stavljene su na Evanđelje, arhimandrit tronoški Antonije Đurđević ih je promiješao i potom izvukao omotnicu s imenom novog patrijarha. Po pravilima Ustava SPC-a, najstariji prisutni crkveni velikodostojnik, metropolit sarajevski Vladislav, otvorio je omotnicu i pročitao ime novog patrijarha, bio je to episkop raško-prizrenski Pavle.
Unatoč zdravstvenim problemima, patrijarh Pavle je vodio SPC čak 19 godina, a u Srbiji su ga voljeli jer je skromno živio, u grad odlazio gradskim prijevozom i nije izbjegavao susrete s običnim ljudima.
U Hrvatskoj, BiH i na Kosovu nije uživao simpatije jer je u devedesetima otvoreno podržavao ratne pokušaje stvaranja srpske države. Tako je u pismu 1991. godine tijekom rata u Hrvatskoj izjavio: “Srbi ne mogu da žive sa Hrvatima ni u kakvoj državi. Ni u kakvoj Hrvatskoj.”
Međutim, kada je 1999. posjetio Zagreb, založio se za integraciju Srba u hrvatsko društvo, a Pavlov istup je predsjednik Franjo Tuđman ocijenio kao doprinos normalizaciji hrvatsko-srpskih odnosa.
Deset godina
Crkva svetih apostola Petra i Pavla u Kućancima podignuta je iz temelja jer je minirana i potpuno uništena za vrijeme rata. Osveštanje ove crkve, čija je obnova trajala deset godina, najavljeno je za 16. studenog i tada će se također obilježiti 800 godina autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve.
Osim toga, na rodnom placu nekadašnjeg srpskog patrijarha Pavla sagradit će se kuća, i to ista onakva u kakvoj je on rođen, objavio je beogradski dnevni list Blic. Tu se već nalazi jedna kuća i ona će biti pretvorena u muzej, pokraj kojeg će se nalaziti konak i mala crkva posvećena preminulom patrijarhu Pavlu. Kuća u kojoj je rođen Gojko Stojčević više ne postoji, a poduzetnik Milija Kostić, koji je kupio imanje, odlučio ga je pokloniti Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Prema Blicu, postoji ideja da prostrano imanje iskoriste kako bi napravili mali Prizren, jer je patrijarh Pavle najviše vremena proveo na Kosovu i tu bi napravili njegovu “rodnu kuću, crkvicu, konak za prijem djece iz cijelog svijeta i park”.