Hrvatski sabor nastavio je rad. Prva je na dnevnom redu rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HRT-u, prema kojem bi glavnog ravnatelja trebao birati izravno Sabor. Tijek rasprave pratite uživo.
NOVO 12:47 -Jesu li izmjene Zakona o HRT-u hir dokonih ljudi u Ministarstvu kulture? Je li to pokušaj političkog pokoravanja ili nastojanje da se sredi rasulo na HRT-u. A to rasulo primjećuju svi -, komentirao je Nenad Stazić (SDP)
- A kakav je bio odnos politike i HRT-a? U komunizmu su bili pod partijom. I smislili su i snimili Gruntovčne, Velo i Malo misto, U registraturi, kakve više nikada na HRT-u neće biti snimljeni. Nadalje, radile su spikerice poput Ksenije Urličić, Gordane Bonetti, takve da se nije znalo jesu li bolje dikcije, ljepše ili boljeg obrazovanja. Onda su došle devedesete, demokracija i višestranačje. No ništa od toga nije stiglo na HRT, tamo su došli Franjo Tuđman I Antun Vrdoljak, s HRT-a su potjerani najkreativniji ljudi, a dovezeni su ljudi s ceste. Kad je 2000. došla nova vlast, Račanu je HRT bio izborni plijen. Ali je Račan rekao ne, i krenuli su stvarati javnu televiziju, Programsko vijeće nije bilo pod utjecajem politike, prisjetio se Nenad Stazić i zaključio:
- Ove izmjene su nametnute od same televizije, od svega što se tamo događa. Na HRT-u nije bilo političkog utjecaja, jer je zakon bio tako složen da nitko nije imao većinu, ali se dogodilo da Programsko vijeće, koje je birao Sabor, trguje interesima, i da bira glavne urednike koji nisu imali podršku kreativnog osoblja.
NOVO 12:12 Uz oporbene kritike na model da glavni ravnatelj bira glavne urednike svrstao je se i IDS-ovac Damir Kajin iz vladajuće koalicije.
- Mislim da nije dobro da glavni ravnatelj bira glavnog urednika, njega neka biraju novinari – smatra Kajin.
Treba, kaže Kajin, izabrati ljude koji neće ići po mišljenje niti na Markov trg, niti na Pantovčak niti u Banske dvore.
- Jer ako se HRT vrati na pozicije iz ranih 90-ih jao si ga svakome tko bude slobodno razmišljao. A ako ravnatelj bude igrao političke igrice morat će se okružiti ulizicama i pusiti ih da rade što i dosada, pa će HRT biti u većim problemima nego što je danas – procjenjuje Kajin.
Na HRT-u, kaže Kajin, vladaju klanovi koji su shvatili da je to utjecaj, moć.
- Na HRT-u vlada omerta: pustite nas, pa ćemo mi pustiti vas u politici – tvrdi Kajin.
Salvu kritika na izmjene Zakona sasuo je i HDSSB. Ironično kažu da će predložene izmjene zaista donijeti promjene.
- Jer sada će se lijevom rukom mahat zastavom Kukuriku koalicije, a desnom rukom će se mešetariti ispod stola – slikovit je bio Ivan Drmić.
- Nakon donošenja novog Zakona na HTV-u će umjesto Sanadera i Jadranke Kosor najsposobniji i najpametniji biti će Milanović, Jovanović, Milanka Opačić. A predsjednik uprave će biti ravnatelj HRT-a i neće biti predsjednik Mladeži HDZ-a već predsjednik mladeži SDP-a, a možda predsjednik mladeži HNS-a – kazao je Drmić.
Njegov stranački kolega Dinko Burić tvrdi kako je ovakav zakon pokušaj stavljanja HRT-a pod stranačku kontrolu.
- Ono što je HRT bio pod vodstvom Ive Sanadera kao HDZ-ova televizija, ovakvim prijedlogom SDP želi to isto učiniti za sebe - poručuje Burić.
NOVO 11:47 Važne institucije na HRT-u ne funkcioniraju zbog lobiranja i posebnih interesa koji onemogućavaju upravljanje - kazao je u ime Kluba zastupnika SDP-a Josip Kregar uz napomenu da "promjene moraju krenuti jer se skandali nižu, a mi nemamo vremena za čekanje".
- Javna rasprava obilježena je velikom raskorakom u stavovima, i nije bilo jednostavno objediniti sve to u jedna zakon. Tražili su se različiti načini biranja ravnatelja. Osporavala su se njegova velika ovlaštenja, a zaboravlja se da odgovornosti nema ako ovlaštenja ne postoji. Položaj glavnog ravnatelja je doista jak, ali je i postupak kojim se bira demokratski i transparentan. Ne može se glavni ravnatelj birati referendumom, o njemu će odlučivati kvalificirana većina. Dvotrećinskom većinom mijenja se Ustav, a ovaj zakon ipak nije jak kao ustav - ustvrdio je Kregar.
Kregar je ustvrdio da mu je čudno što se u raspravi hvalilo rješenje klučeva između političkih stranaka, za razliku od ovog prijeldoga gdje se traži kvalificiranost za posao.
- Dobit ćemo ljude koji javno mogu dokazati svoj profil. U ovom zakonu se nedovoljno mijenja javni karakter javne televizije. HRT je javna, ali se mora nositi sa komercijalnim televizijama i zato mora imati profil koji će se moći nositi s njima, ali mora imati i obrazovnu i kulturnu komponentu. Ovdje su se koristili svakojaki termini: Vinković je rekao da se radi o goelbelsovskoj televizi, oporba je složna da se vraća jednoumlje. A to nisu argumentiu već diskvalifikacije - ustvrdio je Kregar koji je zaključio da predloženi zakon nudi model upravljanja, i traži se podrška svih klubova, za model u kojemu je jasno tko koga podržava.
Godran Jandroković na Kregarovo je izlaganje ustvrdio da vladajući koriste krizu na javnoj televizi da ustanovite političku kontrolu.
- Vi se ponašate kao da je HRT bolesnik, ali mu ne nudite lijek nego posmrtnu pripomoć, a s time imate iskustva- ustvrdio je Jandroković aludirajući na Kregarovu aferu s Posmrtnom pripomoći.
Branko Vukšić usprtivio se stavu da se javna televizija mora natjecati s komercijalnima, uz napomenu da ako će se HRT pretvoriti u komercijalnu televiziju, "badava nam je onda da ovdje uopće raspravljamo"
NOVO 11:27 Na HDZ-ove optužbe kako se ovakvim zakonskim prijedlogom ukidaju prava građa SDP je odmah uzvratio.
- Nije ukidanje prava hrvatskih građana ovaj zakon već proteklih osam godina vaše vlasti. Jer nisu vam građani dali povjerenje da kradete poduzeća, kupujete zgrade za 20 milijjuna kuna niti su znali da će stranka kojoj su dali povjerenje naći na optuženičkoj klupi. Nisu znali građani kada su HDZ-u dali povjerenje da će Ivi Sanaderu novac nositi doma u torbi – naglasio je SDP-ov predsjednik kluba Igor Dragovan.
U svojoj raspravi o prijedlogu Zakona HNS-ovac Goran Beus Richemberg upozorio je kako je u posljednjih 10 godina ovo treća izmjena Zakona o HRT-u.
- Modeli koji su kod prve dvije izmjene uneseni u zakon imali su ozbiljnje manjkavosti koji su izravno krive za višestruku krizu na HRT-u – tvrdi.
Slaže se da HRT ne ispunjava svoju temeljnu zadaću – javni interes informiranja, a stanje na HTV-u nazvao je programiranim kaosom.
- Najkreativniji ljudi televizije svjedoče o sužavanju prostora za rad, privatni interesi postavljaju se ispred javnog. Kriza upravljanja posljedica je zakona iz 2010. godine. Imamo paralelne sustave upravljanja televizijom pa je nemoguće ijedan posao obaviti bez najmanje 3 do 5 potpisa. A ključna tijela Programsko vijeće i Nadzorni odbor su se toliko prepleli u svojim odnosima da je nastao kaos – istaknuo je Beus Richemberg.
- Sada se optužuje Vladu da se ovakvim prijedlogom uvodi komesarska, partijska, Lukašenskovska televizija. Pa nismo valjda prespavali zadnjih osam godina – odgovaraju iz HNS-a oporbenom HDZ-u. Beus Richemberg tvrdi kako će upravo predložene izmjene onemogućiti da se imenuje nesposobne i podobne.
- Jer glavnom ravnatelju će biti u interesu da bira najbolje glavne urednike jer oni stvaraju njegov rezultat – kaže HNS-ovac. Na kritike oporbe da to što će Sabor birati ravnatelja znači da će on biti izabran po nalogu Partije i biti će podoban, a ne sposoban, Beus uzvraća:
- Sabor bira i guvernera HNB-a i glavnog državnog odvjetnika i pravobranitelja. I njima ste udarili pljusku svojim tvrdnjama da je loše jer će glavnog ravnatelja birati Sabor.
- Osim toga podsjetio je HDZ kako su upravo oni proteklih osam godina izravno pritiskali HRT.
- Vaši ključni ljudi su i u toku vaših unutarstranačkih izbora nazivali urednike i tražili koga će se u koju emisiju pozvati a koga ne. Tako se radilo punih osam godina. Valjda zato imate osjećaj da bi se moglo događati isto. Ali to se više ne smije događati, poručili su iz HNS-a.
NOVO 11:00 - Ovo je nakaradan prijedlog štetniji od bilo kojeg drugog! – poručuju Laburisti.
- Nije točno da se ovim zakonom ukidaju medijske slobode. To su pucni iz ideoloških debelih Berti. Vukšić ovaj zakon naziva komesarskim, a po svemu što govori, Laburisti bi uveli mesarski zakon. Sam je rekao da je njihova nakana bila da ukinu sve. Ko šiša zakone i parlament. Ovaj zakon nije nikakvo dokidanje medijskog sloboda - replicirao je Marin Jurjević (SDP), do je Zoran Vinković ustvrdio da po novoim zakonu HRT neće postati "televizija koalicije".
- To nije točno, jer bi i to bila neka vrsta demokracije. Postat će partijska televizija i vratit ćemo se u vrijeme kad je narod na televiziji gledao vođe revolucije - zaključio je Vinković.
Bez obzira na najave, za ovaj se zakon ne vidi strategija. Čak se planiralo donjeti zakon u hitnom postupku. Sva sreća da to nije uspjelo, da smo imali vremena za javnu raspravu, istaknuo je uime Kluba zastupnika HDZ-a Jasen Mesić. Ustvrdio je da se u raspravi neke stvari uspjelo popraviti, ali da one najvažnije stvari ni u tom postupku nisu ispravljene.
- Kažu, kriza je na HRT-u, ali koji nam to podaci pokazuju? Je li kriza nastala jer se mjesecima ne popunjavaju tijela na HRT-u, jer se ne provodi važeći zakon? Mislite o aktualnom zakonu što hoćete, ali važeće zakone morate provoditi - rekao je Mesić
Uvodi se glavni glavni ravnatelj, koji će imati tako koncentriranu moć kakve nema u niti jednom poduzeću, smatra Mesić. Na HRT-u., kaže, radi preko 3000 ljudi! U takvim firmama obično imamo uprave. A Programsko vijeće ponovno se bira kvalificiranom većinom. Pa po novome neće biti krize upravljanja kad će svi misliti isto.
- Ako smatrate da upravljanje nije dobro, mogu se neke stvari promjeniti i po važećem zakonu. Ali, onda se ne bi moglo izabrati onoga koga se želi. Bit će to televizija u kojoj apsolutnu moć ima Kukuriku koalicija - zaključio je Mesić, dok je Davor Ivo Stier citirao Nenada Stazića u raspravi o aktualnom zakonu prije dvije godine: "Javna televizija je opće dobro, ona ne može biti izborni plijen. Kad saborska većina bira ravnatelja televizije, to je onda izborni plijen".
- A danas se ljute kad kažemo da nas vraćaju u partijsku TV, kad govorimo da vladajući samostalno mogu birati glavnog ravnatelja. Oni žele uspostaviti političku kontrolu na HRT-u. Tek je mali tračak nade na odboru za medije dao Ivan Račan, koji je rekao da postoje mogiućnosti da se promijeni način imenovanja glavnog ravnatelja, a o tome ovisi hoće li se HRT razvijati kao javna televizija - rekao je Stier i zaključio:
- Ako ovaj zakon prođe, teško ćemo čuti bilo kakvu kritiku vlasti na HRT-u. Vlada Zorana Milanovića ne želi čuti građane koji traže da se prestanu baviti kadroviranjem, da se bave bitnijim stvarima.
NOVO 10:40 Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić tvrdi kako je već 5 mjeseci HRT u krizi – upravljačkoj, financijskoj i programskoj. Stoga je, kaže, Vlada predložila izmjene Zakona o HRT-u.
- Želimo raspodjelu ovlasti između glavnog ravnatelja, Programskog vijeća i Nadzornog odbora kako bi se izbjegla blokada rada i raspodjelile razine ovlasti – objasnila je ministrica .
O kandidatima za sve te tri funkcije odlučivat će Sabor.
- Srž sukoba i blokiranje rada je bio zato jer su se ovlasti poklapale pa nije moglo doći do kvalitetnog rada – kaže Zlatar Violić.
Glavni ravnatelj će, objasnila je, svake godine uz mišljenje programskog vijeća i nadzornog opdbora podnijeti izvješće o radu. Potvrdila je kako je Europska komisija imala primjedbe na to da prihvaćanje izvješća ravnatelja bude temelj za njegov ostanak na toj funkciji.
- Iskazana je i zabrinutost da se Zakon donese običnom većinom pa je to promijenjeno pa će trebati kvalificirana odnosno natpolovična većina – objasnila je koja tvrdi kako su uvjeti koje zakon propisuje za ravnatelja dovoljno jaki.
- Žestokim kritikama na prijedlog Vlade, ali i stanje na HTV-u obrušio se Laburista Branko Vukšić iako se slaže da Zakon treba mjenjati.
- HTV je uvijek služio stranci na vlasti, a s druge strane upuštao se u utrku sa komercijalnim televizijama. Javni sadržaj je malo koga zanimao – ocjenjuje Vukšić. Na HTV-u se, upozorava, nad onima koji su ukazali na korupciju provodi teror – ukidaju im se emisije ili ih se prisiljava da se povinu.
- Postoji na HTV sitni i krupni lopovluk. Talentiranima se odrubljuje glava. Poslušnost je najbolja karakteristika na HRT-u – kaže Vukšić. Na HTV-u, dodaje, vladaju moćnici – podzemni i nadzemni.
- HTV je odgovarao za sliku Ive Sanadera. Tok novca nije nitko kontrolirao opa ga je preuzela grupa oko Europskog doma. Zna to i policija, ali ih je kada su htjeli nešto poduzeli politika vraćala – tvrdi. Za Vukšića nema dvojbe:
- HRT-om danas vladaju klanovi - mafijaški, poltički, novinarski. Oni stvaraju crne liste koje se formiraju na sastancima, ručkovima – ističe. Kao primjer spomenuo je slučaj Holy.
- HTV razotkriva aferu Holy. Kako? Tako što ju dan prije saznaje PR agentica Radimira Čačića – upozorava. Na HTV-u se, optužuje Vukšić, emisije i filmovi kupuju po napuhanim cijenama.
- Uništen je dramski, obrazovani program, a informativni je starmal, negledljivo dosadan i pun osobnog animoziteta Uprave prema kritičarima. To Programsko vijeće ne vidi – naglašava Vukšić. Stoga smatra da sve treba mjenjati, ali ne na način kakav predlaže Vlada.
- Prijedlog Vlade je tvrdi iznjedrila politika koja HRT tretira kao propalu tvornicu rublja. Ovaj prijedlog je komesarski, vraća nas u 70-e kada je o svemu odlučivala politika. Jer politika odnosno većina u Saboru će na zapovjed Vlade izabrati glavnog ravnatelja koji onda postvalja glavne urednike, po nalogu poltike. To je ukidanje demokracije i slobodnog novinarstva. Takve ovlasti nema niti predsjednik države niti premijer, ali čak niti niti prvi potpredsjednik – ironičan je bio Vukšić. Vladin prijedlog će, zaključio je, ukinuti novinarske slobode na HRT-u.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
9:00 Sabor je započeo zasjedanje raspravom o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HRT-u. Prije toga Dragutin Lesar, uime Kluba Hrvatskih laburista, zatražio je 10-minutnu stanku jer predsjedavajući Josip Leko nije prihvatio prijedlog da se osim o vladinu prijedlog, u sabornici danas raspravlja i o zakonu o HRT-u koji su predložili Laburisti.
Lesaru su se, zahtjevom za stanku, pridružili HDSSB i HDZ. Podsjetimo, na odborima koji su izmjene i dopune Zakona o HRT-u već raspravili, protiv su bili HDZ i Laburisti.
Nakon stanke, Lesar je istaknuo kako niti nakon 66 dana, prijedlog Laburista nije uvršten u dnevni red.
- Očito ćemo ubuduće imati samo dvije sjednice godišnje, a sve da bi se ministre oslobodilo aktualnog prijepodneva. Istovremeno, oporbeni prijedlozi ne uvrštavaju se na dnevni red više mjeseci. Kad se i uvrsti neki oporbeni prijedlog na dnevni red, vladajuća većina za odgodu rasprave koristi se izlikom da nemaju mišljenje Vlade... Dajte javno recite, nećete više raspravljati o prijedlozima oporbe, recite da će biti dvije sjednice godišnje kako bi bila svake godine samo dva aktualna prijepodneva - rekao je Lesar i zaključio:
- Zašto je na početku ovog saziva premijer Zoran Milanović pozvao na konsenzus? Zašto se ne smije raspravljati o oporbenim prijedlozima za rješenje nekog problema? Znam, parlamentarna većina može sve, pa pokazujete mišiće. I zaključno, svi ste isti, nema nikakve razlike između prošlih osam godina i ovih zadnjih šest mjeseci.
HDZ: 'Glavni ravnatelj će biti vlasnik života i smrti!' Vladajući: 'Sad držite lekcije nakon što ste sve uništili!'
Uime Kluba zastupnika HDZ-a Jasen Mesić istaknuo je kako podupiru prijedlog Laburista o objedinjenoj raspravi o dva prijeldoga jte je podsjetio da se izmjene i dopune Zakona o HRT-u donose bez medijske strategije, baz zakona o medijima, bez zakona o Hini.
- Ako je već takva intencija, da stvori jednoumlje u svim upravljačkim tijelima HRT-a, zašto onda nemamo mogućnost da bi se raspravljalo o još jednom prijedlogu, pa da se možemo odlučiti - zaključio je Mesić.
Josip Leko zaključio je kako se prijedlog Zakona HRT-u Kluba zastupnika Laburista ne može uvrstiti u dnevni red jer nije predan sukladno Poslovniku Sabora.