OPTUŽBE IZ SRBIJE ZA FAŠIZACIJU

STIER 'Stepinca je blaženim proglasio sveti Ivan Pavao II. Što će sada Dačić reći - da je i on fašist'

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 12.02.2017. u 20:48

Ranko Suvar, Mussa Qawasma / HANZA MEDIA, REUTERS

Davor Ivo Stier, Ivica Dačić

Hrvati neće pasti na provokacije i moraju ostati mirni, rekao je u nedjelju ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier ocijenivši da kanal za dijalog sa Srbijom treba ostati otvoren, ali je očito da to nije sadašnji šef diplomacije Ivica Dačić koji Hrvatsku optužuje za fašizaciju.

U središnjem dnevniku HRT-a Stier je komentirao novi val optužbi iz Beograda Hrvatskoj za veličanje fašizma podsjetivši da je kardinala Alojzija Stepinca 1998. u Mariji Bistrici proglasio blaženim sveti Ivan Pavao II.

"Što će sada Dačić reći, da je sveti Ivan Pavao II. proglasio blaženim ratnog zločinca (...) da je sveti Ivan Pavao II. fašist", zapitao je Stier.

Smatra da Dačića ne zanimaju činjenice već želi nametnuti, po onom "starom komunističkom šablonu", ideju o genocidnosti svih Hrvata.

"Moja poruka hrvatskim građanima je da moraju biti mirni. Mi imamo hrvatsku državu, imamo hrvatsku vladu", rekao je Stier i dodao da Hrvati "neće pasti na te provokacije".

Nakon otkrivanja spomenika blaženom kardinalu Alojziju Stepincu u četvrtak, uoči 57. godišnjice njegove smrti 10. veljače 1960., Dačić je optužio Hrvatsku za podizanje spomenika "ratnom zločincu", nakon čega je Stier odbio Dačićev prijedlog za bilateralni sastanak.

"Naravno da sam odbio taj sastanak. Mi trebamo imati dijalog s Beogradom,  mi imamo kanal za dijalog, no očito je da Dačić nije taj kanal za dijalog", rekao je Stier.

Dačić se u izjavi novinarima u nedjelju pohvalio da dolazi iz obitelji koja se borila protiv fašista, a da je Stier iz ustaške obitelji, no da je unatoč tome bio spreman za dijalog i sastanak s hrvatskim šefom diplomacije te je upitao zašto Europska unija o svemu šuti.

Ranije u nedjelju hrvatski šef diplomacije je rekao da su napadi iz Beograda dio predizborne kampanje u Srbiji.

 Stier najavio "vrlo skoro" sastanak s ruskim kolegom Lavrovom

Hrvatska je članica  Europske unije i NATO-a, ali naravno da mora imati i kanal komunikacije s Ruskom Federacijom, rekao je u nedjelju ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier te najavio skorašnji sastanak s ruskim kolegom Sergejem Lavrovom.

 

"Hrvatska je članica  Europske unije i NATO-a, ali naravno da mora imati i kanal komunikacije s Ruskom Federacijom, to i činimo", rekao je za središnji dnevnik HRT-a Stier.

 

Ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov u petak je rekao da Rusija zna i razumije da Hrvatska ima obaveze prema EU-u i NATO, ali smatra da to ne bi trebalo priječiti jačanje odnosa između dviju zemalja.

 

"Ruska Federacija je važan akter na jugoistoku Europe, ali u toj komunikaciji naravno da zastupamo naša stajališta i s pozicije članice Europske unije i NATO-a", rekao je Stier.

 

Dodao je da su političke konzultacije u ministarstvu vanjskih poslova obavljene i priprema se sastanak s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom koji će se održati, "vrlo skoro".

 

Podsjetio je da ove godine Hrvatska i Ruska Federacija obilježavaju 25. obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa. Na tu je obljetnicu podsjetio i Azimov koji je izrazio nezadovoljstvo padom gospodarske razmjene između dviju zemalja te se nada skoroj obnovi političkog dijaloga s hrvatskim vodstvom.

 

Stier je nadalje ocijenio da nova američka administracija ostaje privržena NATO-u, a time i jugoistoku Europe.

 

"SAD je bila predvodnica koja je jako radila na promicanju stabilnosti jugoistoka Europe", a administracija Donalda Trumpa pokazuje da "oni žele jačati odnose unutar NATO-a, a to uključuje i stabilnost unutar jugoistoka Europe", rekao je.

 

"Hrvatska kao članica NATO-a  s Jadranskom trilateralom, incijativom jačanja suradnje na jugoistoku Europe  pokazuje se kao vjerodostojan saveznik", rekao je.

 

Doprinos Hrvatske je i Jadranska trilaterala inaugurirana u petak Splitu koje je svrha jačanje suradnje Albanije, Crne Gore i Hrvatske koje imaju "jasnu europsku, euroatlantsku vokaciju", rekao je.

 

Tri države dogovorile su se da će jačati suradnju u sigurnosti, očuvanju okoliša i Jadrana, a u energetskim projektima će zajednički od Europske komisije tražiti da Jadransko-jonski plinovod ponovno bude na listi prioriteta i da se može financirati europskim sredstvima, a podržavaju, među mnogim projektima i Jadransko-jonsku autocestu. 


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo