Sveučilište u Zagrebu uspjelo se vratiti među 500 najboljih sveučilišta u svijetu, na poziciju koju je posljednji puta zauzimalo 2016. godine! Na ovogodišnjoj, netom objavljenoj Šangajskoj listi, najpoznatijem rangiranju svjetskih sveučilišta koje se temelji na pokazateljima znanstvenog i istraživačkog rada, Zagrebačko sveučilište zauzelo je poziciju između 401. i 500. mjesta, a posljednje je dvije godine bilo između 501. i 600. mjesta. Pozitivna je vijest da Hrvatska prvi put na ovoj prestižnoj listi ima dva sveučilišta, jer se na nju svrstalo i Sveučilište u Splitu, između 701. i 800. mjesta.
Bez promjena na vrhu
Već tradicionalno, punih 16 godina, Sveučilište Harvard drži, po šangajskim kriterijima, mjesto svjetskog sveučilišta broj jedan. Slijede ga Stanford i Cambridge, potom Massachusetts Institute of Technology (MIT) i Kalifornijsko sveučilište u Berkeleyju. Američka sveučilišta i dalje dominiraju listom: njihovih je 16 sveučilišta na prvih 20 pozicija.
Iako je protekle dvije godine Sveučilište u Beogradu bilo iznad zagrebačkoga, pri čemu su najbolji plasman imali 2017. (visoka 201. - 300. pozicija), Beograd je sada u istom rangu kao Zagreb, a zanimljiv je pad Sveučilišta u Ljubljani s liste 500 najboljih, dakle ispod zagrebačkog i beogradskog (501. - 600.).
Pozitivnu vijest za Sveučilište u Zagrebu ovaj je put za Jutarnji list rado komentirao rektor Damir Boras:
- Rast Sveučilišta u Zagrebu na šangajskoj ljestvici očekivali smo dulje vremena. Jako smo zadovoljni ovim plasmanom, a veseli me i uspjeh Sveučilišta u Splitu. Bivši i sadašnji rektor ulagali su velike napore i puno su učinili za razvoj sveučilišta, na čemu im čestitam - kaže rektor, kojemu je zanimljivo da su velika regionalna sveučilišta, poput Beograda, pala bez obzira na to što to sveučilište, za razliku od zagrebačkog, ima pod sobom i znanstvene institute.
- Da je takav slučaj sa Zagrebom, sigurno bismo bili sto do dvjesto pozicija više - kaže Damir Boras.
Druga mu je zanimljivost pad Sveučilišta u Ljubljani, iako Slovenija jako dobro financira svoja sveučilišta i znanost. Međutim - nudi objašnjenje rektor - oni su vodili politiku tjeranja znanstvenika u mirovinu i sada im se to osvetilo, jer mnogi znanstvenici u dobi od 65 godina postižu vrhunske rezultate. Očito je, zaključuje, riječ o krivoj znanstvenoj politici.
Razlog bolje pozicije Sveučilišta u Zagrebu na šangajskoj listi rektor vidi u tomu što je stimuliralo svoje vrhunske znanstvenike i osiguralo njihovu vidljivost kroz web-prostor. Međutim, dodaje, da je Sveučilište u Zagrebu bolje financirano i da je novac koji mu pripada stizao na vrijeme, siguran je da bi plasman na šangajskoj ljestvici bio još bolji.
- Zato očekujem od Vlade bolje financiranje u narednom periodu. Od države trebamo potporu, a dogodilo nam se da smo za temeljno financiranje znanosti novac dobili 11 mjeseci prekrasno, a za programske ugovore sedam-osam mjeseci prekasno. S promjenama u Vladi i dolaskom novih ministara nadam se da će doći do većeg razumijevanja i da će Sveučilište u Zagrebu uspjeti kroz projekte povući još više novca iz fondova - zaključuje Boras, uz naglasak da je Sveučilište u Zagrebu tradicionalno najbolje u državi, 67 posto znanosti stvara se u Zagrebu, koji ima gotovo 80 posto ukupnog broja doktora znanosti.
Čestitka ministrice
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak ovom se prigodom odlučila za čestitku Sveučilištu.
- Čestitam Sveučilištu u Zagrebu i Sveučilištu u Splitu na pozitivnim pomacima na međunarodnoj rang-listi sveučilišta. Ogroman je razvojni potencijal na hrvatskim sveučilištima i treba ga potaknuti da bude međunarodno konkurentan i pridonosi razvoju Hrvatske - izjavila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak. U tom smjeru, dodala je, idu i programski ugovori koje Ministarstvo sklapa s visokim učilištima i znanstvenim institutima jer se, pored redovitog financiranja, jedan dio osigurava temeljem rezultata u znanstvenoj i nastavnoj djelatnosti. Financiranje putem programskih ugovora, tvrdi Divjak, osigurava 17 posto više sredstava u odnosu na prethodno razdoblje. Zaključuje kako sveučilište u sklopu svoje autonomije mora osigurati njegovanje izvrsnosti.
Za Jasminu Havranek, v. d. ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje, povratak Zagreba među 500 najboljih je očekivan, jer je to sveučilište i u reakreditacijskim postupcima pokazalo rast broja znanstvenih radova, iako bi on, po njezinu mišljenju, mogao biti i veći u pojedinim područjima, odnosno radovi bi morali biti češće uvrštavani u jače znanstvene časopise.
- Ako naši znanstvenici ne pišu i ne objavljuju, nitko ne zna što rade - kaže Havranek, uz preporuku da bi trebalo ozbiljno razmisliti o integraciji sveučilišta sa znanstvenim institutima kako bi znanost postala vidljivija.