'I JEDNA JE PRITUŽBA PREVIŠE'

STIGLI REZULTATI ISTRAGE U SLUČAJU KIRETAŽA Akcija 'Prekinimo šutnju' rezultirala 401 pritužbom, pročitajte reakciju zastupnice koja je sve pokrenula

 
 Profimedia, imageBROKER

Iz Ministarstva zdravstva u petak su priopćili kako su proveli analizu svih pojedinačnih pritužbi koje su dobili od udruge "Roda" u akciji "Prekinimo šutnju" te istaknuli kako se većina od 401 pritužbe uglavnom odnose na nezadovoljstvo pacijentica obezboljenjem tijekom provedenih zahvata i postupaka, nedostatkom ili neprimjerenom komunikacijom, te neprofesionalnim postupanjem.

Ocijenili su kako 401 pritužba u razdoblju duljem od 15 godina (najstarija pritužba datira još iz 1983.) predstavlja relativno malen broj, no Ministarstvo zdravstva smatra da je i jedna jedina pritužba previše.

Postoje određene razlike u organizaciji anesteziološke službe

"Udruga 'Roda' prikupila je u okviru akcije 401 pritužbu pacijentica na postupke u zdravstvenim ustanovama koje je uručila Ministarstvu zdravstva. Budući je 400 pritužbi bilo anonimno, a mnoge ne sadrže niti vrijeme događaja niti naziv zdravstvene ustanove, po njima nije mogao biti izvršen ciljani inspekcijski nadzor. Po jednoj potpisanoj pritužbi Ministarstvo zdravstva provelo je postupak po zakonskoj regulativi", istaknuli su iz Ministarstva zdravstva.

Radna skupina za analizu pritužbi prikupljenih u akciji "Prekinimo šutnju" koju je imenovao ministar zdravstva je, unatoč anonimnosti, provela analizu svih pojedinačnih pritužbi.

"Budući da detaljnija analiza, kao i pojedinačno postupanje nije bilo moguće zbog anonimnosti pritužbi, zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravstva započela je odmah obavljanje nadzora u sedam kliničkih bolničkih ustanova na području čitave Hrvatske", stoji u priopćenju.

U inspekcijski nadzor su, kako navode, bili uključeni uži specijalisti ginekologije i opstetricije, a nadzorom je bila obuhvaćena zakonitost i stručnost rada. U dijelu nadzora nad stručnim radom primarno je nadzirana dostupnost različitih oblika obezboljivanja pri porođaju te invazivnim postupcima u ginekologiji i porodništvu.

Nadzor je obuhvatio i ustroj i kadrovsku strukturu klinika za ginekologiju i anesteziologiju s posebnim naglaskom na cjelodnevnu dostupnost anesteziološke službe.

Dodatna pozornost usmjerena je i na broj zaprimljenih pohvala i pritužbi u 2017. i 2018. kroz bolničke jedinice za kvalitetu, te način postupanja s istima", stoji u priopćenju.

Iz Ministarstva zdravstva naglasili su da je na temelju preliminarne analize utvrđeno da postoje određene razlike u organizaciji anesteziološke službe, kao i vrste obezboljenja u prije navedenim postupcima, a radna skupina istaknula je da svaka pacijentica ima pravo na primjerenu anesteziju/analgeziju u skladu s medicinskom indikacijom.

Ministarstvo zdravstva: Žalimo zbog mogućeg neprofesionalnog ponašanja i neprimjerene komunikacije

Osvrnuli su se i na medijski popraćen slučaj Ivane Ninčević Lesardić te u priopćenju naveli samo inicijale pacijentice I.N.L. i da je zdravstvena inspekcija u koordinaciji s predstavnicima struke obavila nadzor u KBC-u Split.

"Utvrđeno je kako se u KBC-u Split u hitnoj službi, među ostalim i većina zahvata evakuacije materišta provodi u lokalnoj anesteziji, te se na osnovi stanja pacijentica, tijekom zahvata, u komunikaciji s pacijenticom, primjenjuju i druge dodatne metode, ako lokalna anestezija nije dovela do dostatnog obezboljenja. Tijekom operacijskih zahvata, u cilju sprečavanja ozljeda koje mogu nastati nekontroliranim pomacima, provodi se rutinska fiksacija nogu pacijentice. Vjerojatno manjkava komunikacija rezultira nerazumijevanjem od strane pacijentica same izvedbe zahvata, te primijenjene metode obezboljenja. Detalje o zdravstvenim postupcima u slučaju pojedinačnih pacijenata, zbog odredbi o zaštiti osobnih podataka i prava pacijenata, Ministarstvo zdravstva ne smije iznositi, bez obzira što su razni podaci ranije bili objavljeni u medijima", stoji u priopćenju.

Što se tiče raznih navoda o neprimjerenoj komunikaciji ili neprofesionalnom ponašanju iznesenim u anonimnim pritužbama prikupljenim u akciji "Prekinimo šutnju", iz Ministarstva zdravstva su naglasili da zbog anonimnosti pritužbi nema mogućnosti utvrđivanja činjeničnog stanja.

"Međutim, ukoliko je takvih slučajeva bilo, Ministarstvo zdravstva smatra to neprihvatljivim, osuđuje to i zbog njih izražava žaljenje".

Također, pozivaju sve pacijentice koje imaju pritužbe na funkcioniranje zdravstvene zaštite žena da bilo kakvo nezadovoljstvo odmah prijave izravno upravama zdravstvenih ustanova i da pritom navedu što veći broj relevantnih podataka u cilju utvrđivanja stanja, tako da zdravstvene ustanove o kojima se radi mogu odmah provesti zakonom definirane postupke.

Radna skupina donijela niz mjera za unapređenje zdravstvene zaštite žena

Iz Ministarstva zdravstva izvijestili su da je Radna skupina za analizu pritužbi prikupljenih u akciji "Prekinimo šutnju", a nakon obavljenih inspekcijskih nadzora u kliničkim zdravstvenim ustanovama u petak donijela prijedlog mjera za unapređenje zdravstvene zaštite žena.

"Na svim razinama zdravstvene zaštite žena potrebno je unaprijediti komunikaciju. Obveza je zdravstvenih ustanova u kojima se provodi zdravstvena zaštita žena osigurati formalnu teorijsku i praktičnu edukaciju iz komunikacijskih vještina za djelatnike na svim nivoima, a obveza svih je da istu edukaciju pohađaju.

Svaka žena ima pravo na adekvatnu analgeziju i anesteziju. Dužnost je zdravstvenih djelatnika svakoj ženi objasniti mogućnosti različitih vrsta analgezije i anestezije kao i njihove indikacije i kontraindikacije za zahvat koji se planira učiniti, sa svim prednostima i rizicima. Svaka žena i ordinirajući liječnik moraju potpisati informirani pristanak za prihvaćene postupke - indicirani zahvat i vrstu analgezije/anestezije. Radna skupina predlaže da postupnike za primjenu različitih vrsta analgezije i anestezije za pojedine zahvate izrade stručna društva Hrvatskog liječničkog zbora.

Radna skupina predlaže nultu stopu tolerancije za neprimjereno i/ili neprofesionalno ponašanje. Kako bi bilo moguće adekvatno postupanje po toj osnovi preporuka je radne skupine svima koji su bili izloženi takvom ponašanju da isto odmah prijave zdravstvenim ustanovama kako bi se proveli zakonom definirani postupci navodeći pri tome što veći broj relevantnih podataka.

Način vođenja medicinske dokumentacije mora biti dodatno ujednačen na nacionalnom nivou", poručili su iz Ministarstva zdravstva.

Ivana Ninčević Lesandrić: 'Smatram da je se ne smijemo ustručavati ukazati na pogreške, nego se fokusirati da ih ispravimo'

Saborska zastupnica Ivana Ninčević Lesandrić, koja je svojim govorom o boli koju je pretrpjela tijekom kiretaže u Hrvatskom saboru otvorila raspravu o postupanju liječnika tijekom kiretaže i drugih zahvata koji se izvode na ženama u hrvatskim bolnicama, reagirala je na priopćenje Ministarstva zdravstva.

“Kada sam odlučila progovoriti o svom osobnom slučaju i iznijeti svoju intimu, na umu sam imala potaknuti odgovorne da prestane praksa za ženu fizički bolnog postupka. On se, u današnjim uvjetima, prilično jednostavno može učiniti manje bolnim. Jer, psihičku bol i traumu kada izgubite dijete, ne može baš ništa ublažiti. Itekako je važna komunikacija i empatija liječnika prema pacijentici i na to sam također ukazala, jer bi takav način mogao biti dobar put da se ženama olakša ova trauma. Da im se objasni postupak i posljedice, a ne da se pokušava osporiti svaku riječ jer su se pogrešno izrazile. Nije kiretaža nego vakum, nije vezanje nego fiksiranje. Posve je jasno da je medicinskom osoblju to svakodnevni postupak, ali pacijentici je psihička I fizička trauma", rekla je Ninčević Lesandrić.

"Smatram da je se ne smijemo ustručavati ukazati na pogreške, nego se fokusirati da ih ispravimo. To je u interesu svih nas, jer vjerujem da svi težimo boljem zdravstvenom sustavu. I opet ponavljam, komunikacija I barem malo strpljenja, jako su važni, na to su stotine žena ukazivale. Nadam se da će se tretman pacijentica ipak poboljšati. Jer, toliko je žena skupilo hrabrosti da javno progovori o svom traumatičnom iskustvu, samo zbog toga da u budućnosti više ni jedna žena ne mora proći kroz tu traumu. Smatram da bi trebali biti društvo u kojem se nepravilnosti neće prijavljivati anonimno, zbog straha od osude i u kojem će kritike biti poticaj da se sustav usavrši, a ne da se sankcionira i na stup srama stavlja one koji ukažu na greške. Tome težim i za to se zalažem."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. travanj 2024 04:15