Turizam, građevinarstvo, ali i poljoprivreda te brodogradnja sektori su čiji bi poslodavci već od iduće 2017./2018. školske godine bili spremni primiti djecu koja bi se školovala prema dualnom modelu obrazovanja, a koji bi se kao pilot-projekt najprije uvodio u trogodišnje strukovne škole. Ta bi djeca najmanje 50 posto satnice provodila na stručnoj praksi kod poslodavaca, bili bi praktički zaposlenici tvrtke i dobivali bi plaću za svoj rad (u Austriji i Njemačkoj primaju između 60 i 80 posto plaće radnika na tome radnom mjestu) i, ne manje važno – tekao bi im radni staž, doznaje Slobodna Dalmacija.
Kazao je to Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, na konferenciji koju su o temi dualnog obrazovanja u ponedjeljak organizirale HGK, Zaklada hrvatskog državnog zavjeta te Zaklada “Konrad Adenauer”. Tema je više nego aktualna – HGK, kao i Hrvatska obrtnička komora, već godinu dana aktivno promiču uvođenje dualnog modela obrazovanja, po uzoru na onaj u Njemačkoj i Austriji, kao rješenje koje bi u bitnome pridonijelo smanjenju nezaposlenosti, osobito mladih u Hrvatskoj, zaustavilo iseljavanje te ispravilo nedostatke strukovnog obrazovanja koje, osim što je nerijetko neusklađeno s potrebama tržišta, ne omogućuje mladima stjecanje onih znanja i vještina koje to tržište traži.
- Samo prošle godine u Njemačku je iselilo više od 50 tisuća radno aktivnog stanovništva, najviše iz moje Slavonije. Više od 40 posto mladih do 29 godina u nas nema funkcionalnog radnog iskustva, zemlja smo koja je po nezaposlenosti mladih treća u Europi, naspram Austrije i Njemačke, gdje je nezaposleno samo pet do deset posto mladih. Ne tražimo da odmah svih 30 tisuća učenika u strukovnim trogodišnjim školama uđe u model dualnog obrazovanja, on bi se uvodio postupno, ali na njemu ćemo inzistirati, što bi naš narod rekao, "jašit ćemo na tome", dok se institucije ne dogovore i ne krenemo s tim modelom - kaže Burilović.
U situaciji kada zemlji nedostaje 12 tisuća radnika, osobito u turizmu i građevinarstvu, iz ta dva sektora iskazali su apsolutnu volju i želju da se s tim krene, ističe predsjednik HGK.
Da dualni model ne bi dugo trebao biti mrtvo slovo na papiru, potvrđuje to što ga je Plenkovićeva Vlada stavila u svoj program. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić te ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić potvrdili su na konferenciji kako je borba protiv nezaposlenosti, osobito mladih, jedan od prioriteta, a u tom smislu ulogu dualnog obrazovanja i obrazovanja općenito vide kao jednu od ključnih. Oboje su naglasili nužnost poboljšanja komunikacije i koordinacije između mjerodavnih ministarstava i predstavnika poduzetnika, a Dalić je potvrdila da je u tom smislu državnog tajnika u svome ministarstvu zadužila da tu komunikaciju uspostavi na kvalitetnijoj razini.
Iako su oko njegove provedbe i nužnosti svi složni, čini se da bi pilot-projekt dualnog obrazovanja, premda u HGK tvrde da je dio poslodavaca za njega spreman, mogao zapeti već na prvom koraku. Naime, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Hrvoje Šlezak, premda naglašava kako će kao jedan od tri modela obrazovanja uz rad dualni model sigurno zaživjeti tijekom mandata ove Vlade, nije baš siguran da će to moći biti već iduće školske godine. Potencijalni tehnološki viškovi u školama, potrebe izmjene zakona, i za njega posve suprotna ocjena o spremnosti poslodavaca, zahtijevaju vrijeme da se taj projekt kvalitetnije pripremi, razlozi su zbog kojih Šlezak iduću godinu vidi prije svega kao godinu rada na osiguranju preduvjeta za uvođenje ovog modela u naš obrazovni sustav.
- Zabrinjava što zbog gospodarske krize i propasti obrta nemamo dovoljno mjesta za stručnu praksu učenika. Trenutačno nemamo dovoljan broj poslodavaca koji su spremni preuzeti odgovornost za obrazovanje učenika, a postavlja se i problem osposobljavanja kadra kod samih poslodavaca. Našem Ministarstvu predstoji osigurati preduvjete poput izmjena i dopuna zakonske regulative, rada na strukovnom, odnosno sektorskim i predmetnim kurikulumima za strukovne škole – oprezan je Šlezak dok nabraja probleme koji bi se još neku godinu mogli ispriječiti pred konkretizacijom ovog modela. A broj nezaposlenih mladih i dalje ne pada, piše Slobodna Dalmacija.
U školama su za sada skeptični
Vidim mjesto dualnog obrazovanja kao oblik strukovnog obrazovanja u našim školama. Međutim, nisam za copy-paste njemačkog modela. Ne možemo kopirati Nijemce koji imaju 200 godina tradicije, drukčije gospodarstvo koje počiva na drukčijim vrijednosnim stavovima u kojima se rad doista cijeni. Postoji želja, ali nama nedostaje još puno komunikacijskih koraka koji će voditi zajedništvu – smatra Marija Rašan Križanac, ravnateljica zagrebačke Hotelijersko-turističke škole.
Ravnatelj riječke Strojarsko-brodograđevne škole Davor Milošević kaže kako, dok ne zna pojedinosti, nije siguran da bi njegova škola krenula s tim modelom:
- U našoj školi obrazujemo stolare. Ove godine bilo je firmi koje su nudile 40-ak stipendija za to zanimanje, ali, na žalost, javilo se samo jedan, dva učenika. To je loša poruka. Zato ću biti radije suzdržan o novome modelu. Znam stanje – kaže taj ravnatelj.
I obrtnici su spremni
Sličnu vrstu dualnog obrazovanja provodili smo od 1995. godine, no sve se urušilo 2013. novim Zakonom o obrtu. Mi to možemo, znamo, ne trebamo prepisivati, nego prilagoditi programe, da u roku od dvije godine stvarno možemo uvesti dualno obrazovanje. Vjerujem da je sada politika odlučila slušati gospodarstvo – kaže Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore.