Što je premijerka obećala Sloveniji

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 11.09.2009. u 21:30

Premijerka Kosor je pokrila sva područja nemara pregovarača koji su se pozivali na dokumente na koje su se vezivale karte ili drugi sporni materijali i tako potpuno smirila Ljubljanu. Istodobno ni na koji način nije oštetila Hrvatsku. Obećanje Pahoru ne isključuje mogućnost izlaska na Sud u Haagu.

Zmago Jelinčič: Slovenska vlada je izdala slovenski narod!

Rudolf: Sigurno je bolje od Račan-Drnovšek
    
Kajin: Zašto se toliko dugo izluđivao hrvatski narod?

Premijeri Kosor i Pahor postigli dogovor o deblokadi
1. Prejudiciranje

Hrvatska je dala vrlo iscrpnu i mudru izjavu kojom je u potpunosti odgovorila na sve aspekte slovenske zabrinutosti da bi, ako EU u pristupnim pregovorima prihvati neke od hrvatskih dokumenata u kojima se pojavljuje ucrtana granica sa Slovenijom, Zagreb to mogao koristiti u budućoj arbitraži o granici (riječ je o sljedećem razmišljanju: ako prihvati EU, prihvatila je i Slovenija kao članica). Premijerka Kosor je pokrila sva područja nemara pregovarača koji su se pozivali na dokumente na koje su se vezivale karte ili drugi sporni materijali i tako potpuno smirila Ljubljanu. Istodobno ni na koji način nije oštetila Hrvatsku. Ivo Sanader također je nudio Sloveniji izjavu da neće prejudicirati granicu, ali razlika je u tome što je Jadranka Kosor to puno preciznije definirala.

Ovaj je pasus primjer preciznog diplomatskog diskursa koji ništa ne ostavlja nedorečeno, pa tako izrijekom navodi da se odnosi ne samo na dokumente, nego i na usmeno iznesena stajališta.

2. Arbitražno tijelo


Konačno je presječena dvojba jesu li Janez Janša i Ivo Sanader na Bledu prije dvije godine dogovorili da se granica rješava na Međunarodnom sudu pravde u Haagu ili ne. Pismo premijerke Jadranke Kosor nigdje izrijekom ne spominje Sud u Haagu, što ne znači da je on potpuno isključen kao mogućnost jer se formulacija “arbitražni sud” može vrlo široko tumačiti. Time se išlo na ruku Sloveniji jer je poznato da ondje postoji duboko usađeno (pogrešno) uvjerenje da treba svakako izbjeći taj sud jer neće uvažiti posebne okolnosti na koje se poziva Ljubljana. Iz te se pak fraze može iščitati i da će se vjerojatno strane usuglasiti da se rješenje, ako ne bude dvostranog dogovora, preda arbitražnom tijelu u skladu s prijedlogom povjerenika Ollija Rehna u kojem bi bili i suci Međunarodnog suda u Haagu, a što su obje strane već prihvatile. Treba naglasiti da je ad hoc arbitraža jedan od mehanizama međunarodnog prava, jednakopravan kao i Sud.

3. Rješenje spora

U ovoj formulaciji se prvi put nakon 2005., kad je tadašnja ministrica Kolinda Grabar-Kitarović uputila pismo Dimitriju Rupelu u kojem traži da se granični spor rješava pred međunarodnih pravosudnim tijelom, govori o mogućnosti da se granica dogovori bilateralno. Ako pak to ne bude moguće, dvije će strane tražiti način rješavanja spora - arbitraža - pregovorima, ali uz pomoć EU. Koristi se termin “olakšavanje” (facilitation), koji je koristio Rehn u svom prvom prijedlogu (iako su mediji govorili o medijaciji - mediation - koju Rehn nije spominjao). EU, koja je početkom švedskog predsjedanja poručila dvjema stranama da same slože neki dogovor, sada se poziva da pruži pomoć kako bi cijeli proces tekao što brže i kvalitetnije. I ne treba dvojiti da će prihvatiti poziv.

4. 25. lipnja 1991.

Taj famozni mitski datum sastavni je dio svih hrvatsko-slovenskih dogovora od dokumenta o uzajamnom priznanju upravo na taj dan. Pismo Jadranke Kosor potvrđuje već dogovoreno Brijunskom deklaracijom iz 2005. prema kojem za rješavanje graničnog spora nisu valjani dokumenti nastali poslije tog datuma. No, ovaj se put išlo u diplomatske finese pa se osim dokumenata spominju i “radnje”, dakle jednostrani učinci na prostoru granice, što se svakako neće dopasti Jošku Jorasu, ali se odnosi i na granični prijelaz Plovanija koji je duboko u slovenskom teritoriju. Dakle, kad se krene u arbitražu, sucima će jedna i druga strana moći iznositi samo dokaze o svojoj jurisdikciji na spornim točkama do osamostaljenja. Na temelju toga će se pak konačno - nadamo se - povući granica.



Klikni na pismo za uvećanje


Kosor: Ovo je "win-win" situacija

ZAGREB
- Dogovor sa slovenskim premijerom Borutom Pahorom o deblokadi hrvatskih pregovora s EU dobitak je za obje strane i ima šire značenje, ne samo za Hrvatsku, već i za cijeli jugoistok Europe, izjavila je premijerka Jadranka Kosor za Dnevnik HTV-a.

- Puno su učinili naši suradnici u "tihoj diplomaciji". Svi smo se trudili da ovo bude "win-win" situacija i na kraju smo svi pobjednici - dodala je.

Kosor je zaključila kako ćemo u skoroj budućnosti postati zemlja članica EU.  (ng)


Merkel dala podršku Hrvatskoj za nastavak pregovora

Premijerka Jadranka Kosor razgovarala je večeras u Stuttgartu s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel kojoj je Hrvatsku dala podršku u nastavku pregovor s EU.

Na sastanku je premijerka Kosor izvjestila njemačku kancelarku o dosadašnjim razgovorima sa slovenskim premijerom Borutom Pahorom. (ng)



Željko Trkanjec

Izdvajamo