Nedavna konstatacija Europske komisije da Hrvatska u okviru Europskog semestra nije ništa napravila ili je napravila samo ograničen napredak u implementaciji specifičnih preporuka svakako je bila očekivana za Vladu.
U izvještaju Komisije nema tajni, a sama vlast najbolje zna što je napravila da bi ispunila preporuke Europske komisije od prošle godine čime bi smanjila prekomjerne makroekonomske neravnoteže i eventualno ušla u višu skupinu, onu s državama koje i dalje imaju neravnoteže, ali ne prekomjerne.
Zadnji paket
Ovaj zadnji paket Europskog semestra pokazuje i to da Hrvatska i u pitanju makroekonomskih neravnoteža zaostaje za drugima i sve je usamljenija na dnu. Sada je Hrvatska u skupini s dvjema članicama EU (Italijom i Ciprom) koje i dalje imaju prekomjerne neravnoteže. Iz te su skupine prošli tjedan izašle Bugarska, Francuska i Portugal koje su isto kao i Hrvatska do sada imale pretjerane neravnoteže, a sada imaju samo neravnoteže, što znači da su učinile pomak naprijed dok Hrvatska nije. Slovenija je najbolja od država nad kojima je Komisija do sada provodila monitoring i dubinske analize jer je riješila neravnoteže te sada ulazi u skupinu onih koje nemaju više nikakve makroekonomske neravnoteže. Slovenija ima sve veće izravne investicije nakon što je poduzela mjere kojima se uklanjaju prepreke. Sve te države napravile su značajan ili barem nekakav napredak u provedbi specifičnih reformi, a Hrvatska nije napravila dovoljan.
Zato su stručnjaci EK upozorili da Hrvatska ne može više nastaviti po starom, da ne smije više odgađati strukturne reforme, jer će time ugroziti gospodarski rast. A znaju da Hrvatska nije ništa lošija od triju država koje više nemaju prekomjerne neravnoteže. Smatraju da je gospodarski rast koji Hrvatska ima više rezultat okolnosti nego stvarnih reformi. Ali za održiv rast nužne su strukturne reforme. Čak i usporavanje rasta, koje je zabilježeno u zadnjem kvartalu, došlo je ranije nego što je predviđeno.
Čuđenje Bruxellesa
Države koje su sada ligu više od Hrvatske, kažu u Europskoj komisiji, iskoristile su povoljne okolnosti kao što su snažan gospodarski rast, pad nezaposlenosti, povoljno okruženje kako bi provele najavljene reforme. Bugarska ima neke slične probleme kao Hrvatska, visoku nezaposlenost mladih, visoku zaduženost i nedovršenu prilagodbu tržišta rada. Ali postigla je napredak u provedbi preporuka koje joj je dala Komisija. Francuska je imala napredak u nekoliko područja, od tržišta rada, porezne politike do najavljenih konkretnih mjera za poboljšanje poslovnog okruženja. Francuska je to napravila u prilično teškim okolnostima jer ta država je i dalje u postupku prekomjernog deficita iz kojeg je Hrvatska izašla lani. I Portugal, uza sve poteškoće koje ima zbog nominalne prezaduženosti kućanstava i loših kredita, pokazao je da može i pod takvim uvjetima učiniti napredak u implementaciji preporuka. Za sve te države Komisija će i dalje raditi dubinske analize, ali su sada u puno boljem društvu nego s državama koje imaju prekomjerne neravnoteže.
Kada uspoređuju druge države, u Bruxellesu se čude zašto neke mjere Hrvatska nije već poduzela. Neke preporuke, poput one o uvođenju poreza na nekretnine i reforme mirovinskog sustava, odgađale su se jer su nepopularne. Tu ulazi i pitanje branitelja, kao posebne kategorije, za koje se ne čini dovoljno kako bi se integrirali u tržište rada.
Ali u Komisiji se čude zašto Hrvatska toliko zaostaje i u provođenju onih mjera koje bi bile popularne poput reforme javne uprave. Komisija je lani Hrvatskoj uputila pet preporuka čiju je implementaciju analizirala. One se odnose na javne financije i oporezivanje, mirovine, tržište rada i socijalnu zaštitu, određivanje plaća, javnu upravu, upravljanje državnim i javnim poduzećima te uslužni sektor i pravosudni sustav.
Problem suficita
Ima država koje i dalje imaju problema s makroekonomskim neravnotežama, ali ne i pretjeranim, a da je razlog tome suficit. U takvoj su situaciji Njemačka i Nizozemska. Te dvije države bi, prema tumačenju EK, trebale više ulagati i više trošiti javnog novca, a manje štedjeti. Nizozemska ima visok suficit, a s druge strane ima visok privatni dug, što je ostavlja i dalje u neravnotežama, što ima i prekogranični učinak. Njemačka isto tako već duži niz godina ima previsok suficit i nedovoljno investicija u odnosu na štednju. Iako Njemačka poduzima neke mjere za povećanje investicija, Komisija nije zadovoljna, tako da i Njemačka ostaje u skupini država s neravnotežama. Švedska ima neravnoteže prije svega zbog stalnog povećanja cijena nekretnina u proteklih 20 godina, što je dovelo do visoke zaduženosti kućanstava.
Kako svaka država ima svoje specifičnosti, nije moguće napraviti usporedbu između njih te Komisija zato i dalje daje specifične preporuke za svaku državu. Za Hrvatsku će to učiniti u svibnju, nakon što do travnja dobije novi Nacionalni program reformi.
