Odluku da se ruskom Sberbanku ne prizna tražbina u iznosu od 8,5 milijardi kuna u Agrokoru i Vladi objašnjavaju time da vjerovnici ne mogu sudjelovati u postupku izvanredne Uprave i istodobno na različitim sudovima u različitim zemljama pokušavati naplatiti svoje tražbine.
- Smatram da je istovremeno postojanje takvih dvaju stavova jednog te istog vjerovnika pravno neodrživo, nije sukladno pravnim načelima i principima. Naravno, konačnu odluku o tome koje se tražbine priznaju donijet će sud - rekla je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić.
Međutim, pravnici s kojima smo razgovarali o tome imaju različita mišljenja, ali neki ističu kako bi prije mogao biti slučaj da s pravnim načelima nije u skladu odluka izvanredne uprave da ne prizna tražbinu Sberbanka.
- To je golemo neznanje. Ne možete nekome reći da njegova tražbina ne postoji zato što je postupak pokrenuo negdje drugdje. Jer, time što je osporio tražbinu, izvanredni povjerenik praktički kaže da ona ne postoji. To nikako nije u skladu sa stečajnim pravom, pa ni s lex Agrokor - izjavio je poznati profesor zagrebačkoga Pravnog fakulteta koji zasad želi ostati anoniman.
Prema njegovu mišljenju, tražbina se osporava onda kad se smatra da ona ne postoji ili da je njezina visina upitna. U tom smislu, ako izvanredna uprava Agrokora želi osporavati tražbine, smatra taj profesor, to bi mogla samo u iznosu koji je banka već uspjela naplatiti. Međutim, u slučaju Sberbanka, koliko je poznato, banka još nije ništa naplatila u tim drugim sudskim postupcima koje je pokrenula.
Prema pisanju Bloomberga, Sberbank je već najavio žalbu zagrebačkom Trgovačkom sudu zbog odluke izvanredne uprave o nepriznavanju tražbine. Kakvi su mu izgledi?
- Svi znamo da postoji dug od 1,1 milijardu eura. Kako će sud sada reći da taj dug ne postoji, a nisu drugdje naplaćeni - rekao je profesor s kojim smo razgovarali, ističući kako je jedno pitanje priznavanje tražbine, a posve drugo iznos u kojem će se ona naplatiti u postupku nagodbe.
Naglasio je da su to dvije odvojene stvari te da “u lex Agrokor nema odredbe koja kaže da možete osporiti tražbinu u slučaju da vjerovnik negdje drugdje pokrene sudski postupak”.
Pravni zastupnik Agrokora, Tin Dolički, prije se pozvao na argument da se ne može o istoj stvari odlučivati u različitim sudskim postupcima, pri čemu se lex Agrokor tretira kao sudski postupak.
Na pitanje koliko je to uobičajen pristup, pravni stručnjak Miljenko Giunio napominje kako je ovdje riječ o neuobičajenom pravno-poslovnom događanju.
No, pravilo je da se o istoj stvari ne mogu istodobno voditi dva postupka pred sudovima. Osim toga, ovdje je riječ o specifičnom insolvencijskom postupku.
- Ako se neka tražbina prijavljuje u insolvencijskom postupku, onda se ne može aktivno utvrđivati i/ili ostvarivati ta ista tražbina u drugom, sudskom ili sličnom, postupku. Tek ako bi tražbina bila osporena u insolvencijskom postupku, njezina bi se osnovanost mogla dokazivati pred sudom - pojašnjava Giunio.
Posebno mu se čini neprihvatljivim da se ista tražbina aktivno ostvaruje u nekom ovršnom postupku, ako se to događa, “uz istovremeno prijavljivanje i pokušaj ostvarivanja u insolvencijskom postupku kakav je ovaj u slučaju Agrokora”.
Jedan pravni stručnjak, koji također u ovom trenutku ne želi govoriti pod svojim imenom, skloniji je mišljenju da Sberbanku nije moguće osporiti tražbine.
Prema njegovoj interpretaciji ovog događaja, moguće je da je zapravo riječ o svojevrsnom manevru izvanredne uprave kojim pokušava Sberbank dovesti za stol, tim prije što je sud u Ujedinjenom Kraljevstvu odlučio da priznaje lex Agrokor. Tome u prilog govori i izjava izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka da postoji mogućnost kompromisa i dogovora sa Sberbankom.