- Nastup Miroslava Škore je maestralan. Točno je da nam trebaju ustavne promjene - prva je reakcija Sanje Barić, predstojnice Katedre ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Rijeci koja je proanalizirala izmjene Ustava za koje se Škoro zalaže.
Barić navodi kako je točno da imamo neposredan izbor predsjednika države, da njegov mandat proizlazi iz volje naroda, a da su ovlasti iz parlamentarnog sustava. - Model je neobičan, ali znamo zašto je takav.
Takav je zato što smo imali iskustvo s pretjeranim korištenjem ovlasti predsjednika države - kaže Sanja Barić, a sadržaj Škorina zahtjeva za povećanjem ovlasti predsjednika smatra utemeljenim u 50 posto te ga dijeli u tri kategorije.
Opasan prijedlog
U prvu stavlja suspenzivni veto (da predsjednik države može zaustaviti zakon koji je izglasao Sabor i onemogućiti njegovo stupanje na snagu dok se Ustavni sud ne izjasni o njegovoj (ne)ustavnosti) i kaže da je to uloga koja bi predsjedniku države i trebala pripadati.
Druga kategorija je njegov zahtjev da predlaže suce Ustavnog suda. Taj zahtjev smatra djelomično prihvatljivim. Po njenom mišljenju ovlast predlaganja ustavnih sudaca trebalo bi podijeliti između Sabora, sudbene vlasti i predsjednika Republike, no nikako ga u potpunosti prepustiti šefu države.
- Ono što je kazao oko referenduma ne drži vodu i vrlo je opasno, ali je maestralno izveo jer ide na račun Vlade koja nije sklona održavanju referenduma - kaže Barić i ističe kako je taj prijedlog opasan prvenstveno zbog toga što je to područje loše regulirano i nedefinirano.
- Očekujem da Sabor napokon uputi u proceduru donošenje novog Zakona o referendumu - kaže naša sugovornica i napominje kako je u situaciji kada među građanima prevladava vjerovanje da nas neka vrsta mesije može izvući iz loše situacije, a ne vjeruje se institucijama, Škoro nastupio kao netko tko bi za sebe uzeo tu mesijansku ulogu, ali su mu je za njenu provedbu potrebne veće ovlasti.
Profesor Branko Smerdel, predstojnik Katedre ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, odmah nakon Škorine objave kandidature ponovno je upozorio da nemamo uvjete za referendum.
- Dok se odlučuje većinom glasova onih koji pristupe, to nije istinski referendum - upozorio je dr. Smerdel. Kaže i da se Ustav, što se u našoj praksi pokazalo, može mijenjati na referendumu, no upozorava da se ne može sve na takav način mijenjati.
Veliki problem
U tom kontekstu problematizira Škorin prijedlog da predsjednik Republike predlaže ustavne suce. Ukazuje da predsjednik Republike pred Ustavnim sudom odgovara za kršenje Ustava, a Škoro bi sebi uzeo ovlast da odgovara onima koje bi on birao.
Profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Zdravko Petak kaže da smatra kako će Miroslav Škoro biti kandidat dijela HDZ-a koji nije zadovoljan Andrejem Plenkovićem na čelu stranke. Nastavlja da iz njegove objave kandidature iščitava da će nastojati iskoristiti potencijal antisistemskog pokreta i osloniti se na val protestne politike koja misli da se problemi zajednice mogu riješiti izvaninstitucionalno, voljom naroda.
- Sve drugo, od toga da neće biti ekstremno desno ili lijevo je umatanje u politički celofan - kaže Petak i zaključuje da Škoro neće biti nebitan akter na izborima. - Jasna je njegova platforma, a to je redizajniranje političkog sistema i jačanje predsjedničkih ovlasti. Škoro može otkinuti značajniji dio glasova koji bi išli Kolindi Grabar-Kitarović što za nju može biti veći problem - zaključio je Zdravko Petak.