ŠTO NAM SE SVE MIJENJA OD 1. SIJEČNJA? Veliki vodič Jutarnjeg lista kroz sve izmjene poreznog sustava koje predlaže Vlada

Premda se na prvi pogled čini da je ministar financija Zdravko Marić bio prisiljen uzmaknuti pred pritiscima, postignuti kompromis djeluje kao razuman. Popustio je tamo gdje se prijedlog odmah pokazao ranjivim, a to su izmjene PDV-a, prije svega ukidanje najniže stope od 5 posto za najosjetljivije proizvode. S druge strane, bio je ustrajan u tome da restorani, kafići i šećer izgube povlašteni položaj. Na te povlastice više ne mogu računati ni oni koji ostvaruju drugi dohodak, kao ni kupci prve nekretnine. No, što je bitno, glavni dio reforme ipak je dobio zeleno svjetlo, a njezini osnovni ciljevi nisu narušeni.

Uslijed "finog usklađivanja", na kraju je i trošak reforme nešto drugačiji nego što su pokazivale prve simulacije. Umjesto 3,7 milijardi kuna, od čega u prvoj godini 2 milijarde, rasterećenje će na kraju iznositi 3,3 milijarde kuna. Glavni razlog toga je odustajanje od promjena u sustavu PDV-a. Prema prijašnjim procjenama, on je trebao iznositi oko dvije milijarde kuna. Sada se u prijedlogu Zakona navodi da će ove godine iznositi 350 milijuna kuna, a iduće 830 milijuna, odnosno nešto manje od 1,2 milijarde kuna.

Kako je morao odustati od povećanja snižene stope PDV-a za veći broj proizvoda da ne bi ugrozio cilj smanjenja deficita, ministar je na kraju odustao i od spuštanja opće stope sa 25 na 24 posto. Koliko god da je to politički nezahvalan potez za HDZ kojem je to bilo važno obećanje u kampanji, među ekonomistima je prevladavalo mišljenje da ipak nije osobito nužan.

kalkulator plaće - 2016
kalkulator plaće - 2017
kalkulator ugovor o djelu
kalkulator stručno osposobljavanje

    

kalkulator plaće - 2016
kalkulator plaće - 2017
kalkulator ugovor o djelu
kalkulator stručno osposobljavanje

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

Niži PDV na cijenu struje i sjemena, veći u ugostiteljstvu

• Snižena stopa PDV-a od 13 posto proširit će se na isporuku električne energije, odvoz komunalnog otpada, dječje sjedalice za automobile, pogrebnu opremu, te repromaterijal u poljoprivredi (sadnice, sjeme, stočnu hranu i sl.), ali i uvoz poljoprivrednih strojeva.
• Usluge u ugostiteljstvu i isporuku bijelog šećera više se neće oporezivati po sniženoj stopi od 13 posto već po stopi od 25 posto. Samo ako je riječ o pansionskoj potrošnji u hotelima, restorani će i dalje plaćati PDV od 13 %.
• Od 2018. godine predloženo je dizanje praga za obavezan ulazak u sustav PDV-a s trenutačnih 230 na 300 tisuća kuna.
• Izbor za oporezivanje nekretnina koje su oslobođene PDV-a ako porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u trenutku primitka isporuke ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti po osnovi isporuke na koju se pravo izbora za oporezivanje želi primijeniti: veći broj poreznih obveznika moći će koristi ovu povlasticu.
• Omogućavanje odbitka 50% pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz čija vrijednost ne prelazi 400.000,00 kuna, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima.

Učinak: Od većeg dijela izmjena u PDV-u Vlada je na kraju odustala, pa je broj gubitnika sveden na ugostitelje, restorane i kafiće, te proizvođače šećera. S druge strane, veći broj proizvoda trebao bi pojeftiniti, a porezne povlastice šire se na one koji trguju nekretninama i koriste službene automobile.

POREZ NA NEKRETNINE

Ukida se oslobađanje od plaćanja poreza za 1. nekretninu

• Stopa tog poreza smanjuje se sa 5 na 4 posto, a ukida se oslobađanje od plaćanja poreza za kupnju prve nekretnine.
• Novim zakonom o lokalnim porezima predlaže se smanjenje stope poreza na nasljedstva i darove sa 5 na 4 posto.
• Za građane se ukida obveza prijave prometa nekretninama, porezna obveza utvrđivala bi se po službenoj dužnosti, a prihod od tog poreza ubuduće bi u cijelosti išao lokalnoj jedinici.

Učinak: Visina poreza koju će građani morati plaćati umjesto komunalne naknade ovisit će - osim o kvadraturi, zoni i namjeni - o starosti i stanju nekretnine. Stanje će se procjenjivati prema tri koeficijenta, primjerice je li riječ o roh bau ili nekretnina služi za pružanje dodatnog sadržaja, kao što je sportski.

Kad je riječ o starosti, predlaže se da koeficijent za najstariju skupinu bude 0,8, a za nekretnine sagrađene nakon 2006. godine 1,2. Vrijednost pojedinih bodova i koeficijenata određivat će lokalne vlasti.

Porezna uprava napravila je procjenu za stan u Opatiji od sto kvadrata sagrađen do 1940. godine.

Umjesto komunalne naknade od 1044 kune na godinu, navodi da će plaćati porez od 853,20 kuna.

Za isti stan sagrađen do 1985. godine porez je manji od komunalne naknade, ali se za tu godinu izjednačava, a za sve kasnije sagrađene nekretnine veći.

Tako bi se za stan sagrađen 2004. godine plaćao porez sto kuna veći od komunalne naknade, a za onaj koji je sagrađen 2008. godine, značio bi i 200 kuna veću poreznu obvezu.

No, ako stan ima dodatni sadržaj, plaćao bi se 460 kuna veći porez nego što je dosad bila komunalna naknada.

POREZ NA DOBIT

Stopa se smanjuje sa 20 na 18 posto

• Od sljedeće godine stopa poreza na dobit trebala bi se smanjiti s dosadašnjih 20 posto na, kako je bilo najavljeno i u izbornoj kampanji, 18 posto, dok bi tvrtke s godišnjim prihodom do tri milijuna kuna porez na dobit plaćale po još nižoj stopi, onoj od 12 posto.
• Nove stope poreza na dobit na snagu bi stupile već od sljedeće godine, pa bi se predujam poreza na dobit za 2017. utvrđivao prema prijavi poreza na dobit za 2016. godinu po nižim stopama od 18 ili 12 posto, ovisno o prihodima poduzeća.
• Porezna osnovica bi se proširila ukidanjem porezne olakšice za reinvestiranu dobit, koju je dosad, kako tvrde u Vladi, ionako koristilo vrlo malo, samo 0,7 posto obveznika tog poreza, kao i izmjenama u načinu korištenja regionalnih poreznih olakšica.
• Zbog izmjena u sustavu poreza na dobit u Banskim dvorima procjenjuju da će u sljedećoj godini doći do smanjenja prihoda od tog poreza za 373 milijuna kuna. No, kako se očekuje da će nov sustav oporezivanja dobiti pridonijeti jačanju investicijske klime i gospodarskog rasta, u Vladi očekuju da će se narednih godina većom poduzetničkom aktivnošću amortizirati negativan učinak koji će rasterećenje u segmentu tog poreza imati na državnu blagajnu.

Učinak: Smanjenje poreza na dobit, po čijoj je stopi od 20 posto Hrvatska dosad bila nekonkurentna zemljama u okruženju, trebalo bi dodatno osnažiti poduzetničku atkivnost i ulaganja. U Vladi vjeruju da će se Hrvatska time bolje pozicionirati na zemljovidu uvjeta poslovanja. Višak novca koji će im na taj način ostati poduzetnici će, vjeruju u Vladi, iskoristiti za investicije.

POREZ NA DOHODAK

Uvode se dvije stope i ukida najniža stopa od 12 posto

• Porez na dohodak plaćat će se po dvije stope: po 24 posto na dohodak (bruto plaća umanjena za mirovinske doprinose i osobni odbitak) manji od 17.500 kuna mjesečno te po stopi od 36 posto za dohodak iznad 17.500 kuna.
• Ukida se najniža stopa poreza od 12 posto.
• Uvodi se jedinstveni osobni odbitak od 3800 kuna (za zaposlene sada iznosi 2600 kuna).
• Osobni odbitak za prvo dijete iznosit će 1750 kuna, a za drugo dijete 2500 kuna.
• Uvodi se obaveza plaćanja doprinosa na autorske i umjetničke honorare u upola nižoj visini od one koju plaćaju stalno zaposleni.
• Na kraju godine sav se ukupni prihod - plaća i honorari - zbraja te se na konačni iznos razrezuje porez po stopi od 24 i 36 posto.
• Ako godišnja zarada putem honorara nije veća od 12.500 kuna, za taj se iznos povećava osnovica na koju se porez plaća po stopi od 24 posto.
• Od 1. siječnja 2018. krug uzdržavanih članova obitelji koje zaposlena osoba može koristiti kao odbitak sužava se na djecu, bračnog druga i roditelje (sada i izvanbračni drug, životni partner, njihovi roditelji, bivši partneri kojima plaćaju uzdržavanje, maćehe i očusi).

Učinak: Prema izračunima Ministarstva financija, dodatnih pola milijuna građana (zaposlenih i umirovljenika) bit će, zahvaljujući povećanju osobnog odbitka, oslobođeno plaćanja poreza, a ukupni manjak u proračunu iznosit će oko 1,5 milijardi kuna. Izračuni učinka predloženog zakona jasno ukazuju da zaposlenici s najnižim plaćama neće osjetiti nikakvo poboljšanje (njihova su primanja toliko niska da ni sada ne plaćaju porez). Povećanjem osobnih odbitaka na djecu, što je ministar Marić predstavio kao pronatalitetnu mjeru, pogoduje se isključivo roditeljima s višim plaćama.

Primjerice, roditelj s prosječnom plaćom od 5600 kuna i dvoje djece ni po sadašnjem zakonu ne plaća porez, jer mu je i sada dozvoljeni porezni odbitak od 5720 kuna veći od plaće.

Po novom zakonu moći će neoporezivo zaraditi 8050 kuna. Roditelj dvoje djece s plaćom od 20.000 kuna može očekivati povećanje plaće od 1700 kuna, a najbolje će proći samci: samcu s plaćom od 20.000 kuna plaća će, ovisno o stopi prireza, porasti do 2300 kuna.

Zbrajanje ukupnih prihoda i zajedničko oporezivanje dovest će do pravednosti kod onih s više izvora prihoda koji, unatoč visokim zaradama, nikad nisu plaćali porez po najvišoj stopi, jer im se svaki primitak pojedinačno oporezivao.

Uvođenje obaveze plaćanja doprinosa na autorske i umjetničke honorare posebno će pogoditi one kojima je to jedini (i ne previsoki) prihod. Iluzorno je očekivati da će im poslodavci povećati planirane bruto iznose za visinu doprinosa.

Prema izračunima, honorarci koji mjesečno zarađuju oko 5500 kuna neto honorara mogu očekivati smanjenje prihoda od oko 500 kuna.

TROŠARINE

Ubuduće i trošarine na elektroničke cigarete

• Vozila prizvedena prije trideset i više godina, koja imaju status oldtimera, više se neće oporezivati, čime se želi potaknuti kolekcionarstvo i muzejska djelatnost. Druga vozila starija od trideset godina, koja nemaju statu oldtimera, oporezovala bi se paušalno.
• Uvodi se institut registriranog trgovca rabljenim motornim vozilima, a njihov bi se status izjednačio s trgovcima novim motornim vozilima. Trgovci rabljenim vozilima poseban bi pak porez plaćali neposredno nakon što uvezu vozila u Hrvatsku. Očekuje se da će takva mjera smanjiti inidvidualni uvoz rabljenih automobila.
• Predlaže se promjena modela oporezivanja po kriteriju emisije ugljičnog dioksida.
• Uveo bi se institut “male destilerije”, za koju se primjenjuje snižena trošarina u visini polovice uobičajene stope. Za male proizvođače jakih alkoholnih pića, njih oko 41.000, ukinula bi se obveza podnošenja godišnjeg obrasca, dok bi se za oko 2000 malih vinara olakšala otprema vina u druge članice Europske unije.
• Trošarine bi se obračunavale i za nove duhanske proizvode, kao što su “elektroničke cigarete”, e-tekućine i “grijanih duhanskih proizvoda”, koje duhanska industrija trenutačno razvija.
• Uveo bi se prilagođeni sustav nadzora potrošnje označenog plinskog ulja za grijanje.

Učinak: U Vladi ističu da se izmjenama u trošarinskom sustavu Hrvatska usklađuje s trošarinskim propisima Europske unije, te s nekim sudskim presudama, kao i da time trošarinski sustav u Republici Hrvatskoj postaje jednostavniji i suvremeniji. Očito je da se izmjenama u sustavu posebnog poreza na motorna vozila želi smanjiti individualni uvoz rabljenih automobila. U samom sustavu trošarina, pak, cijenu porezne reforme će platiti i oni koji se pokušavaju odviknuti od pušenja korištenjem elektronskih cigareta. S druge strane, nastoji se iz sive zone izvući mnoge male proizvođače alkoholnih pića.

PRIMJER: RAČUNICA UGOSTITELJA

Kava u kafićima bit će skuplja 1-2 kune

Očekivano poskupljenje kave od jedne do dvije kune prosječnom će ljubitelju tog napitka mjesečno iz džepa izbiti od 30 do 60 kuna više nego dosad. Naravno, pod pretpostavkom da u kafiću dnevno popije samo jednu kavu.

Računica pokazuje da će praktično udvostručenje stope PDV-a za ugostitelje, sa sadašnjih 13 na 25%, znatno povećati njihovu obvezu prema državnom proračunu. Ako, primjerice, bijela kava sada košta 11 kuna, njena je cijena prije nego što se obračuna PDV 9,73 kune. Kada se na tu poreznu osnovicu obračuna stopa od 13 posto, onda ugostitelj od bijele kave, koju je prodao gostu, državi mora platiti 1,27 kuna. No, sa stopom PDV-a od 25%, njegova obveza za isti prodani proizvod prema državnoj blagajni povećava se na 2,43 kune, pa bi i maloprodajna cijena bijele kave trebala porasti na 12 ili čak 13 kuna, ovisno kako odluči ugostitelj. Moguće je da ugostitelji ne povećaju maloprodajne cijene, nego odluče sami snositi teret, no to je malo vjerojatno.