ZAGREB - U drugom tromjesečju ove godine slijedi još jedna izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost, peta u posljednje dvije godine. To je jedan od devet zakona koje Ministarstvo financija planira mijenjati ove godine, a njihov popis nedavno je objavio na svojim stranicama kao obvezu koja proizlazi iz Zakona o procjeni učinaka propisa. Zašto se na toj listi našao i onaj o PDV-u, zasad nema jasnog odgovora, a koliko se može saznati u Ministarstvu financija, radi se samo o tehničkim izmjenama vezanima uz usklađivanje sa zakonodavstvom EU. Možda je to i točno, ali s obzirom na to da su ta usklađivanja provedena prošle godine, ostaje mogućnost da postoje i drugi motivi. Građani su proteklih godina navikli da iz radionice ministra financija uglavnom stižu izmjene koje izravno zadiru u njihov džep pa svakako imaju razloga za oprez.
Zahtjevi Bruxellesa
K tome, tempiranje izmjena zakona na drugo tromjesečje čini se posebno znakovitim jer ministru financija daje dobar manevarski prostor. Ako zatvaranje deficita u skladu sa zahtjevima Europske komisije ne bude išlo drugačije, uvijek ostaje mogućnost da se poveća opća stopa PDV-a ili neke međustope. Uz to, za slučaj da se snižena stopa PDV-a na turističke usluge vrati na 25 posto, primjenu zakona je moguće provesti taman uoči sezone.
Nepredvidivost
No, bez obzira na to što će ovaj put donijeti novoga, ostaje problem učestale izmjene zakona, pogotovo onog o PDV-u. Prva izmjena dogodila se čim je ministar Slavko Linić došao u funkciju kada je opća stopa PDV-a povećana sa 23 na 25 posto. U studenome 2012. Sabor je ukinuo nultu stopu PDV-a i uveo najnižu od pet posto. U lipnju 2013. uslijedile su izmjene zbog usklađivanja s EU, a na kraju 2013. godine, među ostalim, povećana je međustopa za brojne proizvode s deset na 13 posto. Prečesta izmjena poreznih zakona uglavnom povećava poreznu presiju i naglašava problem nepredvidivosti, što obeshrabruje potrošače i investitore.