PRIVOĐENJE DUHAČEKA

Što policija smije, a što ne smije napraviti kada postupa po nalogu za potragom?

Kosovo kod Knina, 270215.
Oko 18 sati doslo je prometne nesrece u kojoj tertni vlak na pruznom prijelazu kod tvornice Knauf udario u kamion sleper.
Foto: Niksa Stipanicev / CROPIX
Nikša Stipaničev / CROPIX

Osoba koja se ne odaziva pozivima policije, suda ili nekog drugog tijela, prije ili poslije će završiti na nekom nalogu za potragom, pa makar razlog bio i prekršaj za koji je propisana novčana kazna.

Odvjetnik Ljubo Pavasović Visković upozorava na široke policijske ovlasti u postupanju. Sve su, naravno, opravdane, ako postoji opravdani razlog za njihovu primjenu, kada rješavaju neku urgentnu i opasnu situaciju.

Odvjetnik Branko Šerić pritom navodi primjere kao što su prolazak kroz crveno svjetlo, odbijanje zaustavljanja na znak policije, visok stupanj alkoholiziranosti ili slično. - Nikada nitko nije bio uhićen zbog izražavanja stavova, pa makar to bilo neugodno za bilo koga, čak i za državu - govori Šerić, pri čemu se mogu navesti nedavni primjeri kao što su verbalni protest branitelja Zorana Ercega na otkrivanju spomenika Franji Tuđmanu i slučaj novinara Gordana Duhačeka koji je priveden zbog javno izraženog stava na Twitteru i pjesme objavljene na Facebooku.

- Kad policija nekoga zaustavi i izdaje mu naredbe, traži da se osoba pomiče lijevo ili desno ili bilo što drugo, osoba je dužna poslušati - tumači Pavasović Visković upozoravajući da policija, u slučaju odbijanja izvršenja naredbi, može primijeniti sredstva prisile. - Policija može izvršiti pretres osobe - govori Pavasović Visković - ali samo pipanjem odjeće, policajac ne smije sam gurnuti ruku u džep. Može narediti osobi da isprazni džepove, a ako odbije, onda privesti osobu i tražiti nalog suda da se izvrši pretres.

- Policija može izdati nalog za lišavanje slobode u prekršajnom postupku - kaže Šerić ističući da u prekršajnom postupku nema uhićenja, već je riječ o preprati. Ljubo Pavasović Visković kaže da policija koja ima nalog ne razmišlja, mora postupiti po nalogu i privesti osobu za kojom je raspisana tjeralica. Policijski službenik kojem se Duhaček javio u nedjelju je po svemu sudeći pogriješio jer je ignorirao nalog za potragom koji je sigurno bio zabilježen u policijskom informatičkom sustavu. Policija kod privođenja u pravilu ne veže osobu, iako ima pravo i na to. U stanici se utvrđuje činjenica o privođenju, tjeralica se stavlja van snage, a tražena osoba se prepraćuje instituciji koja je raspisala potragu. Ako je riječ o sudu, onda osoba ide u istražni zatvor, a u slučaju da mora biti dovedena na prekršajni sud, tada je u pitanju prekršajni pritvor.

Policija osobu lišenu slobode ne stavlja u ćeliju jer takva prostorija ne postoji u policijskim stanicama, ali je smješta u prostoriju za zadržavanje.

Svaka osoba koja je lišena slobode ima pravo zvati odvjetnika istog trenutka kada joj policija kaže da ju lišava slobode.

Jedini način da se izbjegne ovakvo postupanje policije, privođenje, jest javljati se na pozive sudova, ma kako glup razlog za taj poziv postojao, kaže odvjetnik Pavasović Visković. Odvjetnik Šerić kaže da policija mora imati opravdan razlog smatrati da netko izbjegava odazvati se pozivu, ali i da osoba koju se traži mora znati da policija traga za njom. - Ako netko ne zna da ga policija traži, onda se i ne može nalaziti u bjekstvu, pa to ne može biti razlog za prepratu - kaže Šerić.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo