- Most i HDZ su u potpunosti suglasni oko odluke da se od mađarskog MOL-a otkupe dionice Ine i da se nacionalizira naftna kompanija, ali to ne znači da smo bianco potpisali model po kojemu će se to učiniti - rekao nam je jedan od vodećih ljudi Mosta navodeći da su u tijeku razgovori između koalicijskih partnera u vlasti o modelu koji podrazumijeva prodaju 25 posto dionica HEP-a. Konzultacije oko toga se, kaže naš sugovornik, provode između koalicijskih partnera unutar Vlade, te unutar Mosta.
- Trebaju sjesti ljudi kojima je ovo područje blisko i koji imaju najviše informacija, te razmotriti sve aspekte ovakvog modela nacionalizacije Ine i privatizacije HEP-a - kaže sugovornik iz Mosta i naglašava da negativan stav njihova zastupnika Mire Bulja koji traži raspisivanje referenduma kako bi građani odlučili o privatizaciji HEP-a nije stav Mosta. - Kolega Bulj istupa kao neovisan zastupnik, uostalom on i nije član stranke, te njegove stavove ne treba doživljavati kao politiku Mosta - rekao je jedan od istaknutijih članova Mosta navodeći da plan s inicijalnom ponudom dionica (IPO) HEP-a u koje bi mogli investirati zaposlenici HEP-a, građani, mirovinski fondovi..., a sredstva bi se uložila u rekroatizaciju Ine i izbjeglo opterećivanje proračuna, zvuči logično.
Iskrena podrška
Od drugog izvora bliskog Mostu doznajemo da će se oni o djelomičnoj privatizaciji HEP-a izjasniti kroz nekih tjedan dana. Rekao je također da su u tijeku konzultacije i dao naslutiti da će Most kao svog “igrača” u priču o nacionalizaciji Ine i privatizaciji HEP-a uključiti ministra Slavena Dobrovića u čijem je resooru uz okoliš i energetika.
U ovome trenutku Vlada, čini se, najiskreniju podršku u odnosu na oba poteza ima u oporbenom HNS-u. Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak koji je u Vladi Zorana Milanovića bio ministar gospodarstva i sam se zalagao za otkup MOL-ova udjela u Ini, te pripremao djelomičnu privatizaciju HEP-a. - Ja sam stalno na istom političkom stavu. Sada se zauzimam za iste stvari koje sam zastupao i dok sam bio ministar u Vladi. Prije dvije godine mi smo predlagali otkup dionica Ine od MOL-a, te inicijalnu ponudu dionica HEP-a, no tada su HDZ i Most bili jako protiv toga - kaže Vrdoljak i upozorava da Vlada ne smije sva sredstva dobivena od djelomične privatizacije HEP-a utrošiti na kupovinu Ine, nego mora voditi računa o razvoju HEP-a i dio dobivenih sredstava reinvestirati u tu kompaniju i njen razvoj.
- Dajemo načelnu podršku, ali moramo vidjeti što su strategije razvoja Ine i HEP-a - kaže Vrdoljak i naglašava da nema razvoja Ine bez proizvodnje nafte i plina.
Smatra da nakon otkupa treba obnoviti istraživanja nafte i plina u Hrvatskoj, te ističe da će se za to sigurno naći partneri. Smatra da bi se problem ulaganja u rafineriju u Rijeci mogao riješiti sa slovenskim Petrolom kojeg bi se eventulano pozvalo da uđe u vlasništvo rafinerije (ne i Ine). Petrol bi imao dobavljača nafte, a rafinerija u Rijeci dodatni kapital za modernizaciju, dok bi rafinerija u Sisku proizvodila za potrebe Hrvatske. Tako je u grubim crtama Vrdoljak prikazao svoje viđenje rješavanja energetskih problema.
Dnevni red
Istaknuti HNS-ov zastupnik Goran Beus Richembergh kaže da njihov predsjednik ove teme nije stavio na dnevni red stranačkih tijela, ali ističe da nije ni trebao.
- Mi smo liberali i naš je generalni pristup da zagovaramo privatno ili mješovito vlasništvo. Naravno da ne treba uvijek i po svaku cijenu provesti privatizaciju, da treba voditi računa o strateškim nacionalnim interesima kao što su opskrba energijom - kaže Richembergh i ističe da Vlada treba navesti što je energetska budućnost Hrvatske, prezentirati parlamentu što će se na tom polju događati u idućih deset godina, te na temelju argumenata provesti javnu raspravu.
ručna u sdp-u SDP je pak prvo podržao najavu Vlade da nacionalizira Inu, onda su podigli ručnu, a kada se objavila namjera Vlade da se to učini kroz privatizaciju 25 posto dionica HEP-a, stavovi u najvećoj oporbenoj stranci su različiti.
Tako Gordan Maras traži referendum poput Bulja, Peđa Grbin kaže da je model kojim bi se privatizirao HEP radi nacionalizacije Ine neprihvatljiv jer nije jasno što se time postiže i upozorava da dionice HEP-a mogu kupiti svi, pa i MOL.
Martina Dalić: Neće biti prostora za uhljebništvo
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić naglašava da se odlukom o kupnji MOL-ova udjela u Ini sredstvima od prodaje 25 minus jedna dionica HEP-a jača energetska nezavisnost i utjecaj države na razvoj energetske infrastrukture.
Potpredsjednica Vlade osvrnula se na dioničarski ugovor iz 2009. godine kojim je MOL u potpunosti preuzeo upravljanje Inom te navela da od tada država ne može utjecati na energetsku infrastrukturu, da kontinuirano padaju rezerve nafte i plina, te podsjetila da Ina godinama nije osigurala ni jednu koncesiju. - Blokada razvoja Ine blokira i ukupni gospodarski razvoj Hrvatske - rekla je potpredsjednica Vlade. Listanje dionica HEP-a na burzi pridonijet će, smatra M. Dalić, boljem poslovanju kompanije koje će morati biti transparentno i uklonit će se prostor za uhljebništvo. U Zakonu o privatizaciji HEP-a propisat će se da 75 plus jedna dionica ostaje u vlasništvu države. M. Dalić je naglasila i da se sve odluke usuglašavaju s koalicijskim partnerom. (I. Toma)
Branko Grčić najavio interpelaciju: SDP će tražiti odgodu izmjene Zakona o privatizaciji Ine
Saborski zastupnik SDP-a Branko Grčić izjavio je jučer u Splitu da će ta stranka interpelacijom zatražiti od Vlade odgodu izmjene Zakona o privatizaciji Ine i kompletnu analizu poslovanja ove kompanije.
Dva su ključna momenta koja će se naći u interpelaciji: prvi je naša preporuka Vladi i zahtjev da se odgodi bilo kakva izmjena Zakona o privatizaciji Ine, što je tražila Europska komisija (EK), posebno u ovom trenutku kada se odlučuje o sudbini Ine; drugi dio interpelacije odnosit će se na analizu stanja u Ini, dakle kompletno poslovanje, svi tereti i problemi koji u ovom trenutku tamo postoje i koji opterećuju Inu, rekao je Grčić na konferenciji za novinare u Splitu.
Prema njegovim riječima, SDP će interpelacijom tražiti od Vlade da se očituje što namjerava s Inom u trenutku kada eventualno hrvatska država ovlada većinskim udjelom u Ini te da žele znati kako Vlada, ako ide u tako ozbiljan projekat, vidi nastavak tog projekta.
“Nastavak projekta jednako je financijski zahtjevan kao i otkup samog udjela, u javnosti se spominje oko 800 milijuna eura ulaganja samo u obnovu rafinerija. Tu je i pokušaj da se proširi regionalno tržište na koje bi Ina plasirala svoje derivate. Tu je čitav niz unutarnjih problema daljneg restrukturiranja i jačanja Ine”, ustvrdio je Grčić.
Smatra da su pred hrvatskom Vladom veliki izazovi u vezi s tom kompanijom.
Grčić je rekao da je interpelacija dogovorena u Klubu zastupnika SDP-a te će se ovih dana pripremiti, a kada krene novo zasjedanje Hrvatskog sabora, još jednom će se razmotriti na SDP-ovu klubu, a potom uputiti u saborsku proceduru.