Nedavno objavljeni podaci po kojima se na splitskim Mejama i Bačvicama prodaju stanovi u novogradnji po cijeni od 5000 eura po četvornome metru, što ih čini najskupljima u Hrvatskoj, a ne samo u Splitu, bili su dovoljan razlog za preispitivanje stanja na tržištu nekretnina, posebice zbog činjenice kako u cijeloj Hrvatskoj cijene nekretnina padaju, samo ne u Splitu, piše Slobodna Dalmacija.
- Istina je da se u Splitu prodaju stanovi po spomenutoj cijeni, na Bačvicama u manjoj stambenoj novogradnji u Jadranskoj ulici - kazala nam je Smiljana Trgo iz “Trgostana”. Stanovi su u ponudi već dvije godine, dijelom su prodani, a još se nude oni s pogledom na more koji koštaju između 4000 i 5000 eura po kvadratu, dok su oni u prizemlju nešto jeftiniji - 3500 eura.
Na Mejama su u prodaji stanovi u tri manje novogradnje po sličnoj cijeni. Za primjer jedan od njih površine 150 kvadrata prodan je po cijeni od 4500 eura po metru četvornom - kazuje Trgo.
Postoje, međutim, dva “ali”.
Prvo, i s tim cijenama stambeni kvadrati nisu najskuplji u Splitu jer je u Dubrovniku, inače, poznatom po izrazito visokim cijenama nekretnina, nedavno na Lapadu prodan stan u zgradi od šest stanova po cijeni od 5500 eura po kvadratu. Drugo, cijene na Mejama i Bačvicama ekstremne su i ne uklapaju se u splitski prosjek.
Riječ je o elitnim naseljima u kojima se novogradnje grade na kapaljku i uistinu su ekskluziva. Potvrđuje to i primjer stana od 100 kvadrata na lokaciji Meje-Zvončac koji se prodaje za 270.000 eura, a koju godinu prije bez problema bi se prodao i za 4000 eura po kvadratu.
Nema više ‘prvi red od mora’
-Cijene nekretnina u Splitu, pa i stanova, pale su - kaže naša sugovornica - jer potražnje gotovo i nema, što se vidi i po neznatnom broju upita. Najdrastičnije su pale u rubnim dijelovima grada (Brda, Mejaši), ali i u Solinu i Kaštelima. Tako se sada prosječna cijena na Mejašima kreće oko 1500 eura po kvadratu, kao i u Solinu, uz napomenu da se može i “spustiti”, a ne tako davno kvadrat se u Solinu u prosjeku prodavao za 2000 eura. Ako vlasniku “gori pod nogama”, slikovito će Smiljana Trgo, cijena se može spustiti i na 1300 eura.
Naša sugovornica naglašava da se pogrešan dojam o cijenama stječe čitanjem ponuda, odnosno traženih cijena, koje su, međutim, niže od realiziranih, što se najbolje vidi u Poreznoj upravi kod sklapanja kupoprodajnih ugovora. Zanimljiv je i podatak da su stanovi u privatnim kućama jeftiniji od onih u stambenim zgradama i do 30 posto, a ako je kuća u naselju gdje su naslagane jedna uz drugu, čak i više.
Posebno zanimanje u Splitu uvijek je vladalo za kvadrate u staroj gradskoj jezgri, dakako, zbog mogućnosti da se stanovi lako preurede u apartmane.
- Bez obzira što su traženi i malo ih je u ponudi, ne mogu postići cijenu iznad 2000 eura po kvadratu - kaže Trgo.
Vodeći se po onoj “već će se netko pojaviti”, vlasnici drže traženu cijenu, sve dok ne budu prisiljeni pristati na kompromis.
Kad je već riječ o iznajmljivanju, potražnje nema ni za kupnju apartmana. Nitko više ne kupuje, jer za one u prvom i drugom redu uz more još bi se i našli kupci, samo što takvih gotovo i nema u ponudi. Kupci dubljeg džepa već su ih prije kupili, a takvi sada nisu u situaciji da ih se moraju odreći.
Međutim, naši sugovornici otkrili su nam i zanimljive primjere s Hvara, odnosno iz Dubrovnika, piše Slobodna Dalmacija.
- Na otoku Hvaru, najsunčanijem, s razlogom najpoznatijem, najatraktivnijem, u zadnjih godinu dana prodane su svega dvije-tri kuće, a ponuda je bogata - kaže Smilja Trgo. - I ne samo to, nego su se stranci koji su ih nekada kupovali, sada okrenuli prodaji jer im je njihovo održavanje za kratak ljetni boravak jednostavno preskupo. U prodaji je, primjerice, useljiva kuća s okućnicom od 500 do 600 kvadrata po cijeni od 69.000 eura. Kupca još nije našla.
- Stranci više nisu kupci nekretnina ni u Dubrovniku - ističe Frano Bezić, vlasnik agencije “Spes” i predsjednik Udruženja posrednika u prometovanju nekretninama pri HGK Dubrovačko-neretvanske županije. - Hrvatska im više nije zanimljiva, pa i oni koji su prije kupovali, sada svoje nekretnine prodaju. Svojim ponašanjem smo ih otjerali, a Mediteran je velik i idu tamo gdje će im biti ugodnije - veli Bezić.
- A lagani pad cijena u zadnje vrijeme prisutan je i na dubrovačkom tržištu nekretnina - kaže nam Bezić. Relativno visoku cijenu drže stanovi na Lapadu i Pločama, ali je problem što tu novogradnja uglavnom nema, a mala je i ponuda rabljenih stanova. Ipak, u Dubrovniku se može govoriti o prosječnoj cijeni stana od 2500 eura po kvadratu.
Dubrovačka specifičnost je, navodi naš sugovornik, što kupci traže ono čega nema - stanove u novogradnji s pristupom automobilom, parkingom ili garažom, površine od 50 do 80 metara četvornih.