Je li policija postupila po pravilima struke, uvodi li se na mala vrata verbalni delikt, postupa li policija selektivno u slučaju vrijeđanja i fizičkog napada na osobe iz javnog života, pitanja su koja se postavljaju nakon što je protekli vikend policija privela 12 osoba zbog verbalnih napada i vrijeđanja državne tajnice za sport Janice Kostelić.
Prama izjavama ministara i Vladinih institucija, policija je postupala ispravno. Iako napominju da je izražavanje nezadovoljstva legitimno, smatraju da divljaštvo u svim oblicima treba suzbijati pa tako i ovo ponašanje koje je potpuno neprihvatljivo i treba ga sankcionirati.
Novi ministar unutarnjih poslova Davor Božinović tako je uvjeren da uhićenje onih koji su verbalno napali i skandalozno izvrijeđali Janicu Kostelić nije napad na slobodu govora. Božinović je jučer istaknuo da na trajektu prema Braču, kao i na pristaništu, nije bila riječ ni o kakvom najavljenom javnom okupljanju i slobodi govora.
- Riječ je o tome da je skupina od više desetaka muškaraca na vulgaran način vrijeđala ženu i to je sigurno za svaku osudu. Osim toga, zapriječen je prolaz autu, incident je bio i na trajektu i kasnije na kopnu - objasnio je Božinović.
Osjećaj nesigurnosti
Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, također je osudila napad na Janicu Kostelić, kao i svaki način izražavanja u javnom prostoru kojim se nastoji poniziti ili uvrijediti osoba po bilo kojoj osnovi.
- Osuđujem i svaki napad u kojem se grupa okomljuje na jednu osobu, čime se stvara neprijateljsko okruženje u kojem se ta osoba osjeća nesigurno, kao što je državna tajnica Janica Kostelić sama posvjedočila. Iako je izražavanje nezadovoljstva legitimno, divljaštvo u svim oblicima treba suzbijati pa tako i ovo ponašanje koje je potpuno neprihvatljivo i treba ga sankcionirati - rekla je za Jutarnji pravobraniteljica Ljubičić.
S druge strane, Ivan Zvonimir Čičak koji je odmah istaknuo da je verbalni napad na Janicu neprihvatljiv i nepriličan i za svaku osudu, dodao je da se političari i javne osobe moraju naviknuti da ljudi izražavaju svoje mišljenje o njihovu javnom djelovanju.
- Zbog verbalnog delikta se ne ide u zatvor jer tada imamo selektivnost. A najgora je selektivna pravda i reakcije. Nitko, primjerice, nije reagirao na gnusne uvrede upućene Mirjani Rakić ili na fizičke i verbalne napade Zdravka Mamića. Ono što je najgore od svega jest to da se od napadača koji su privedeni sada stvorilo mučenike - smatra Čičak, a na slučaj šutnje institucija i policije u slučaju Mirjane Rakić, jučer je podsjetila i Sanja Sarnavka, aktivistica za ženska prava.
Orsat Miljenić, bivši ministar pravosuđa u SDP-ovoj Vladi, također ističe da policija dosad nije postupala prema onima koji su vrijeđali političare “kao što je to bio slučaj bivšeg ministra branitelja Freda Matića”.
Pitanje standarda
- Verbalni napad treba osuditi, no znači li to da zbog toga nekoga treba lišiti slobode. Je li to demokratski? Tu se postavlja još jedno pitanja. A to je pitanje standarda. Hoće li netko u pritvor ako izvrijeđa političara, odnosno hoće li nekom verbalni napad biti oprošten ako izvrijeđa neku drugu osobu koja nije političar. Taj standard kažnjavanja nakon ovoga uopće nije jasan - kaže Miljenić, a odvjetnica Dafinka Večerina vrlo jasno naglašava da se ono što se dogodilo Janici Kostelić, može okarakterizirati kao uvreda koja se kažnjava do 180 dnevnih prihoda.
- Dakle nikakav pritvor i zatvor nije potreban - kaže Večerina.
Odvjetnik Branko Šerić pak navodi da se u slučaju verbalnog napada na Janicu Kostelić i fizičkog napada na Zdravka Mamića vidi neujednačena praksa policije i pravosuđa.
- Za fizički napad nije predložena kazna policijskog pritvora, a za verbalni je. Proizlazi da je bolje ako nekog udariš mučki s leđa u glavu, nego da nekog pošalješ u p. m. A ako je to tako, postavlja se pitanje zbog čega policija nije isto tako postupila u slučajevima nedavno održanih lokalnih izbora za gradonačelnika u Splitu ili u Rijeci. Pravda mora biti slijepa bez obzira na to tko je počinitelj, a tko je oštećeni. Mora se jednako postupati bez obzira na to je li riječ o nositelju javne funkcije ili o običnom građaninu - zaključuje Šerić.