Javna rasprava o tezama za novi Obiteljski zakon, koje je izradila radna skupina pod vodstvom dr. Dubravke Hrabar, dekanice zagrebačkog Pravnog fakulteta, te koordinacijom odvjetnice Ljubice Matijević Vrsaljko, završena je, a na službenim stranicama savjetovanja objavljene su desetine primjedbi - udruga, pravobraniteljica, stručnih društava i pojedinaca.
Primjedbe temeljnih stručnjaka koji provode Obiteljski zakon u sustavu socijalne skrbi - izražene kroz stavove Hrvatske komore socijalnih radnika te Stručnog razreda psihologa u socijalnoj skrbi Hrvatske psihološke komore - kažu sljedeće: obavezno predbračno savjetovanje, koje se kao novina predlaže u tezama, bilo bi nesvrsishodno.
Bračna terapija
Povratak obaveznog posredovanja među partnerima prije razvoda braka s ciljem otklanjanja bračnih poteškoća, umjesto sadašnjeg savjetovanja i dogovora o budućoj skrbi za djecu, zapravo je bračna terapija koju bi mogli raditi educirani stručnjaci u savjetovalištu, a ne zaposlenici centara za socijalnu skrb.
Roditeljski plan i sporazum, koji prema sadašnjem zakonu roditelji obavezno sklapaju, a sud kontrolira nije li protivan interesu djeteta, treba ostati jer daje roditeljima samostalnost i odgovornost za donesene odluke.
Centar za posebno skrbništvo, u kojem odvjetnici s položenim pravosudnim ispitima za državnu plaću zastupaju djecu u konfliktnim razvodima roditelja te osobe s invaliditetom, treba jačati i osnaživati, a ne ukidati.
Stavovi su to bitno različiti od premisa zbog kojih se krenulo u izradu novog Obiteljskog zakona. Kako stoji u tezama, novi se zakon radi jer je radna skupina, konzultirajući vrlo širok krug stručnjaka, zaključila da je sadašnji zakon nepopravljiv te da bi njegova daljnja primjena mogla dovesti do “teških i nepopravljivih posljedica” za građane. Među institutima koje zbog toga hitno treba mijenjati, isticali su članovi radne skupine, jesu obaveza sastavljanja roditeljskog plana prije razvoda, zatim obaveznog prvog sastanka s obiteljskim medijatorom za roditelje koji se ne mogu dogovoriti te Centar za posebno skrbništvo, čije postojanje, stoji u tezama, treba dobro preispitati te razmisliti o nekom drugom, korisnijem rješenju. Baš one institute koje stručne udruge nikako ne žele ukidati.
Struka je pozdravila prijedlog da se razvod ponovno pokreće pred sudom, a ne pred centrom za socijalnu skrb.
Među pristiglim primjedbama su i one Hrvatske biskupske konferencije, koja predlaže da se brak kao institucija posebno zaštiti kroz zakon te da se vrate ukinuti obiteljski centri, te udruge Vigilare koja se zalaže da se postojećim bračnim savjetovalištima Katoličke crkve dodijeli zakonsko ovlaštenje za obavljanje obiteljske medijacije tijekom brakorazvodnih postupaka.
Ministrica ih ignorirala
Autonomna ženska kuća Zagreb protivi se izmjenama oko izvanbračnih zajednica te smatra da trebaju ostati potpuno izjednačene s bračnima u svim pravima.
Pravobraniteljica za djecu Ivana Milas te pučka pravobraniteljica Lora Vidović, kao i većina udruga, založile su se za ostanak Centra za posebno skrbništvo, koji je ovo ljeto gotovo prestao raditi: bivša ministrica socijalne politike Bernardica Juretić mjesecima nije primala na razgovor ravnateljicu te ustanove kako bi riješili probleme u svakodnevnom funkcioniranju.
Bez ideologija
Aktualna ministrica Nada Murganić o Obiteljskom zakonu zauzela je vrlo jednostavan stav: treba nam jasan i provediv propis koji će prije svega štititi djecu, u njemu nema mjesta za taštine i ideologije, ustanove u koje smo uložili i koje struka pozdravlja, poput Centra za posebno skrbništvo, besmisleno je ukidati.
Nova ministrica, kako saznajemo, u nastojanju ozakonjenja poslovanja Ministarstva, raskinula je ugovor s koordinatoricom Ljubicom Matijević Vrsaljko, koja s Ministarstvom surađuje od ožujka, temeljem ugovora čija je zakonitost ocijenjena upitnom.