Ministarstvo obrazovanja napravit će sve da reforma školstva krene kako je zamišljeno, eksperimentalno od nove školske godine u 60 škola. Međutim, s obzirom na određena promišljanja i primjedbe koji su se pojavili i prije početka stručne i javne rasprave, moramo uzeti u obzir i mogućnost da se s eksperimentalnom primjenom kurikularne reforme krene u školskoj godini 2017./18.
Potvrdili su to jučer u kabinetu ministra Predraga Šustara, napominjući da su zbog preozbiljne stvari morali otvoriti opciju B, odnosno mogućnost odgode reforme za godinu dana.
- U ovom je trenutku opcija eksperimentalne provedbe u školskoj godini 2016./17. još uvijek najizglednija, no i opcija B mora biti otvorena. Riječ je o nekoj vrsti rezerve ili izlazne strategije, jer stvar je previše ozbiljna da bismo imali samo jednu opciju - kažu u kabinetu ministra.
Kvalitetne primjedbe
Odluka o tomu hoće li se ove ili iduće godine krenuti s reformom (u Ministarstvu tvrde da opcija odustajanja od reforme ne postoji) ovisit će o tijeku, ali i intenzitetu stručne i javne rasprave, što znači o kvaliteti primjedbi i prijedloga koji budu stizali. Ako oni budu kozmetičke naravi te ako se kroz raspravu zaključi da su dokumenti dovoljno dobri da se uz male korekcije sve može pripremiti do jeseni, tada - kažu u Ministarstvu - nema razloga za odgodu.
- Ako komentari, primjedbe i prijedlozi budu takvi da su potrebne korjenite i dublje promjene dokumenata, tada je veća vjerojatnost da će eksperimentalna primjena krenuti iduće godine - potvrđuju u kabinetu, tvrdeći da nije riječ o političkoj odluci niti opstrukciji projekta nego o tomu da ne žele da se stvari događaju ishitreno i prepuštaju slučaju.
- Svi smo svjesni da se radi o dubokoj i temeljitoj reformi obrazovnog sustava kakvu nismo imali dosad i koja je prevažna da bismo si mogli priuštiti greške - kažu uz naglasak da moguće prolongiranje reforme neće dovesti u opasnost mogućnost povlačenja sredstava iz fondova EU, odnosno sufinanciranje reforme sredstvima Europskog socijalnog fonda.
Iz fonda bi, naime, trebalo stići 255 milijuna kuna, a 45 milijuna kuna trebalo bi u pet godina izdvojiti iz državnog proračuna. Glavnina iznosa trebala bi biti utrošena u stručno usavršavanje nastavnika.
Entuzijazam nastavnika
Vedran Mornar, bivši ministar znanosti za čijega je mandata pokrenuta reforma, nada se da do odgode ekperimentalne primjene neće doći. To bi, po njemu, bilo nepotrebno odgađanje nečega što se trebalo dogoditi prije 20 godina.
- Nešto treba popraviti u predloženim dokumentima, no ne vidim da će trebati korjenite promjene. Hoće li neki naslov ući ili izaći iz lektire, hoće li se neka tematska cjelina jače ili šturije ispričati, nije suštinski bitno. Bitno je da se krene što prije u promjenu paradigme proučavanja. A hoće li biti Homera ili Marulića, to doista neće niti smanjiti niti povećati konkurentnost hrvatskog radnika na europskom tržištu, kaže Mornar.
Po njemu, čuvati postojeće stanje u školstvu da bi se reformski dokumenti doveli do perfekcije sigurno nije rješenje.
- Bolje je eksperimentalno krenuti s 30 posto krivoga u reformi nego čekati da se reforma dotjera doperfekcije koja je u našemu društvu ionako nemoguća. I da je reforma najsjajnija na svijetu, određeni postotak ljudi tvrdio bi da je katastrofa. A taj postotak je obično i najglasniji, komentira Vedran Mornar.
Ni Neven Budak, voditelj Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, dokumenta na temelju kojega je i pokrenuta kurikularna reforma, ističe da su rokovi ispoštovani i zasad ne vidi razlog za odgodu.
- Ne vidim razloga za promjenu planova provođenja reforme prije završetka javne rasprave, kada će se vidjeti zahtijeva li predloženi kurikulum znatnije promjene ili ne - kaže Budak.
Stručna rasprava o predloženim kurikularnim dokumentima trebala bi (prema prijedlogu ekspertne skupine za reformu) trajati do 28. travnja, a javna rasprava od 2. travnja do 10. lipnja.
Zbog mogućnosti odgode eksperimentalne provedbe, izvršna direktorica Foruma za slobodu odgoja, Eli Pjaca Plavšić, ističe da se boji hoće li se na kraju išta dogoditi s reformom.
- Jedna od opasnosti odgode početka primjene reforme jest da sada napokon postoji određena motiviranost i entuzijazam kod učitelja koja bi zbog odgode reforme mogla doći do potpune demotiviranosti. Na ovu reformu tada će se gledati kao i na sve druge do sada - lijepa slova na papiru, a implementacija zakazuje. No, mi više ne možemo čekati, na što nas je upozorila i Europska komisija i priprijetila prestankom mogućnosti povlačenja sredstava iz fondova namijenjenih obrazovanju - kaže E. Pjaca Plavšić.
Potrebna poboljšanja
Dodaje da su upravo stručna i javna rasprava namijenjene mogućnosti izmjene dokumenata, jednako kao što eksperimentalna provedba reforme služi da bi se vidjelo gdje su potrebna poboljšanja.
U ekspertnoj radnoj skupini za kurikularnu reformu vjeruju da je moguće na vrijeme pripremiti početak eksperimentalne primjene od jeseni, ali upozoravaju na nužnost visoke razine operativnosti i suradnje svih institucija (prvenstveno Ministarstva obrazovanja i agencija).
Jučer su u priopćenju Ministarstva znanosti izričito potvrdili da eventualna mogućnost pomicanja rokova za početak reforme nipošto ne znači njezino zaustavljanje.
Za pilot nema ni novca u proračunu
GOOD inicijativa jučer je uputila priopćenje u kojem njezini članovi navode zabrinutost zbog moguće odgode koja vodi u odumiranje reforme i prije negoli je ozbiljno raspravljena.
Slično su, pišu, prošle i sve dosadašnje inicijative za unapređenje obrazovanja koje su se više puta odgađale i razvodnjavale, što je u konačnici dovelo do njihova potpunog zaustavljanja. U proračunu nadležnog Ministarstva za ovu godinu nije vidljivo gdje su sredstva za eksperimentalnu provedbu novog kurikuluma, dok je stručnom usavršavanju svakog od 55.420 učitelja namijenjena 80,91 kuna. Sve to, ističu, opravdava sumnje da namjera da se obrazovni sustav unaprijedi i mladima omogući kvalitetno obrazovanje nikada, zapravo, nije ni bila ozbiljna.