Kada bi kojim slučajem Zoran Jeramaz, kojemu tepaju i da je Kerumov kućni arhitekt, bio slikar, moglo bi mu se prigovoriti da nema smisla za kompoziciju i radi početničke greške: na slici nema ravnoteže, a nije baš jasno ni zašto umjetnik idilični pejzaž nagrđuje nedefiniranom masom koja zauzima trećinu te kompozicije.
Tako, naime, po novome izgleda grad Korčula, čija vizura krasi brojne turističke prospekte za Hrvatsku, a takvu ćete je i sami ugledati kad naiđete trajektom iz Orebića.
U prospektima zasad nema goleme betonske građevine koja je ondje niknula preko zime i koja, najblaže rečeno, nije u skladu sa svojom okolinom.
No, da je Jeramaz slikar, bilo bi dovoljno da ne posjetimo galerijski prostor u kojemu izlaže i tako izbjegnemo loš estetski događaj.
U ovom je slučaju arhitektura Jeramaza, inače splitskog gradskog vijećnika, željeli mi to ili ne, utjecala na sve nas. Betonska megagrađevina bit će ono što ćemo ubuduće gledati kada dolazimo na Korčulu. Iz jedne se perspektive čini kao da gotovo nadvisuje zvonik gotičko-renesansne katedrale.
Građevina je prvo građena za investitora Željka Keruma , a zatim ju je preuzeo trgovački centar Tommy. Prvobitni je Jeramazov projekt izmijenjen, no osnovna je ideja ostala: gigantska građevina na toj lokaciji.
Nakon što smo jučer objavili fotografiju Korčule na kojoj ta građevina zauzima trećinu pogleda na grad , reakcije ne jenjavaju, svi su zgroženi. Osim gradonačelnika. Naime, gradonačelnik Mirko Duhović (SDP) ponosan je na projekt nazvan Potok jer će, kaže, na taj način riješiti problem nedostatka parkirnih mjesta i mjesta za kupovinu.
- Svjestan sam da se uvijek digne polemika kad se nešto novo gradi, pa se to dogodilo i sada. Ono što je do sada uloženo nije mali novac, Tommy je investirao 10 milijuna eura u projekt. Ne znam zašto se javljaju sada, a ne prije šest godina, kad je sve počelo i kad je Kerumov projekt pobijedio na javnom natječaju. Imamo sve potrebne dozvole i od konzervatora, i od urbanista, koji su i bili kod nas u Korčuli. Konzervatori su sudjelovali čak i u odabiru boje za fasadu. Treba pričekati da sve bude gotovo, pa onda donijeti konačni sud o građevini - kaže Duhović.
Sve se dodatno komplicira u trenutku kad Korčula kao grad kandidira za listu UNESCO-ove svjetske kulturne baštine. Gradonačelnik tvrdi da će i dalje kandidirati, a novi im izgled nimalo ne smeta.
No, struka je apsolutno protiv njih. Hrvoje Hrabak, predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata, kaže:
- To je katastrofa. Ta građevina nema tu što tražiti. To su kubici betona. Ne znam može li se eventualno sakriti s jako puno zelenila, no riječ je o najbanalnijoj kompozicijskoj greški. Korčula je izuzetno vrijedna kao urbana jezgra. Ne znam ni za jednu sličnu devastaciju kada je u pitanju vizura grada - kaže Hrabak.
S njim se slaže i povjesničarka umjetnosti Sandra Križić Roban s Instituta za povijest umjetnosti: - Ja i ne znam tko je taj arhitekt niti tko mu je dao dozvolu. No trebalo bi mu oduzeti dozvolu za rad, Komora bi ga trebala izbaciti. Nekim je ljudima očito sve dozvoljeno, a struku više nitko ništa ne pita. Kakvo ćemo naslijeđe ostaviti svojoj djeci, je li ovo poruka koju im želimo dati? I, nakon što sam vidjela fotografije, ne razumijem kako oni sada misle biti pretendenti za UNESCO-ov grad kulture. Ljudi danas ne vide da su netaknute vizure ono što se traži, a ne šoping-centri - kaže Sandra Križić Roban.
I dok je u Španjolskoj čak 90 posto obale betonizirano, našu se obalu u turističkim prospektima hvali njenom “netaknutošću”.
U Konzervatorskom zavodu Dubrovnik jučer nismo mogli nikoga dobiti, prekjučer nam je Žana Baće, koja je na čelu tog zavoda, rekla da se ne sjeća jesu li oni izdali suglasnost.
Zlatko Uzelac, pomoćnik ministrice kulture, šokiran je novim izgledom Korčule i rekao je da će istražiti sve okolnosti. A jučer je zajedno s ministricom Andreom Zlatar sudjelovao na konferenciji u Internacionalu, koju je organizirao HNS, a tema su bili odnosi konzervatorskih zavoda i investitora.