Nakon što su DORH, odvjetnik dodijeljen po službenoj dužnosti i ministar pravosuđa koji je branio zatvorski sustav javno oprali ruke od odgovornosti za smrt 18-godišnjeg mladića Kristiana Vukasovića, učinila je to i posljednja te ujedno najvažnija institucija u lancu odgovornosti - Općinski sud u Splitu.
S toga suda, čijom je presudom mladić s ozbiljnim razvojnim psihofizičkim smetnjama 23. srpnja ove godine zbog izazivanja četiri požara osuđen na zatvorsku kaznu da bi nedugo nakon toga pao u komu i preminuo od “psihičke smrti”, ustvrdili su kako su u njegovu slučaju postupili - u skladu sa zakonom. Čak ni činjenica da se u Kristianovoj presudi našlo ime druge osobe, Davora Smolje, nije, tvrde na sudu, neobična jer su i takve “očite omaške u pisanju” presude - predviđene zakonom.
Sadržaj presude
Jutarnji je list u utorak 17. rujna objavio sadržaj presude kojom je Vukasović osuđen na zatvorsku kaznu, a do nje smo došli neslužbenim kanalima jer nam ju je Općinski sud u Splitu odbio dati. Nakon uvida u presudu i konzultacija s iskusnim sucima iz Odjela za mladež shvatili smo da splitski sud ima dobre razloge što je skriva od javnosti jer sadrži niz ozbiljnih propusta. Sudac Marijo Franetović na 18-godišnjeg mladića s ozbiljnim psihofizičkim smetnjama nije primijenio pravo za maloljetnike, a mogao je, niti je na bilo koji način u presudi pojasnio zašto ga nije primijenio. Sudac nije zatražio mišljenje stručne suradnice toga suda socijalne pedagoginje, ni izvješća nadležnog Centra za socijalni rad, ni ispitao mladićeve roditelje, dakle nije proveo psihosocijalnu anamnezu koja bi mu pomogla da stekne jasniji uvid u mladićeve teškoće i način funkcioniranja.
Postupak u tijeku
Sudac je odbio razgovarati s novinarima pa smo pitanja uputili glasnogovornici suda Tei Budimlić. U pisanom odgovoru Budimlić je ustvrdila da kolega Franetović ne može komentirati postupak u kojem sudi, a koji je u tijeku. Ostalo je nejasno zašto sud smatra da je postupak još u tijeku ako osuđenika više nema. Na činjenicu da sudac Franetović u presudi ni na koji način nije objasnio zašto na Kristiana Vukasovića nije primijenio maloljetničko pravo, glasnogovornica se nije osvrnula. Nastojeći objasniti zašto sudac Franetović nije zatražio Kristianovu psihosocijalnu anamnezu, glasnogovornica je ustvrdila da izvođenje dodatnih dokaza, dakle pribavljanje mišljenja stručnjaka - socijalnog pedagoga, socijalnog radnika i ispitivanje roditelja, nije zatražio ni tužitelj, ni Kristianov branitelj. Naglasila je da se ni tužitelj, ni branitelj pred sudom nisu usprotivili izricanju zatvorske kazne za Vukasovića.
Da paradoks bude veći, Kristianu Vukasoviću optužnicu je napisao općinski tužitelj za mladež i sudio mu je sudac za mladež. Zakonu o sudovima za mladež nalaže da se na tu dužnost imenuju oni tužitelji i suci koji, osim pravnog znanja, imaju interes za rad s mladima te temeljno poznavanje psihologije mladih. Tužitelje za mlade imenuje glavni državni odvjetnik, a suce predsjednik Vrhovnog suda.
Kristianov odvjetnik, kojega mu je sud dodijelio po službenoj dužnosti jer obitelj nije imala novca da plati odvjetnika po vlastitom izboru, nije bio raspoložen za razgovor s nama, pa ga nismo uspjeli pitati zašto na sudu nije snažnije branio Kristianove interese.
U obranu svog kolege Franetovića, glasnogovornica splitskog suda naglasila je da je mladić pred sudom priznao krivnju i izrazio kajanje zbog podmetnutih požara. Međutim, na činjenicu da je Kristian priznajući krivnju od suda zatražio da se liječi na slobodi, a ne u zatvoru, nije se osvrnula.
Posebno je zanimljivo objašnjenje sudske glasnogovornice na pitanje kako je u presudi Kristanu Vukasoviću završilo ime sasvim druge osobe, izvjesnoga Damira Smolje. “Što se tiče imena Davor Smoljo, radi se o očitoj omašci u pisanju, koje pogreške ili propusti u pisanju su predviđene kao moguće člankom 462 Zakona o kaznenom postupku”, odgovorila je i dodala da isti zakon propisuje i proceduru ispravka takvih pogrešaka.
Odjel za mladež
Predsjednicu splitskoga Općinskog suda Marinu Boko pitali smo zbog čega taj sud, poput ostalih većih sudova, nema ustrojen posebni Odjel za mladež na kojem bi radili suci obučeni za suđenje maloljetnicima i osobama u dobi između 18. i 21. godine. Odgovorila nam je kako je do ožujka 2015. na tom sudu postojao Odjel u kojem je radilo pet sudaca.
Međutim, zbog priljeva velikog broja predmeta u kojima su optuženi maloljetnici, predsjednik Vrhovnog suda (tada je to bio Branko Hrvatin) godišnjim je rasporedom za 2016. sve suce Kaznenog odjela toga suda proglasio sucima za mladež, što znači da već četvrtu godinu splitski kazneni suci sude i punoljetnim i maloljetnim osobama. Svi oni, stoji u odgovoru toga suda, prolaze programe stručnog usavršavanja Pravosudne akademije.
Od Pravosudne akademije zatražili smo da nam dostavi podatak o tome koliko je splitskih sudaca u posljednje četiri godine sudjelovalo u njihovim programima usavršavanja za maloljetničko pravo i o kojim je sucima riječ, ali ga do završetka ovog broja nismo dobili.