Izričući presudu bivšem premijeru Ivi Sanaderu od dvije i pol godine zatvora te povratu 3,6 milijuna nezakonito stečenih kuna u državni proračun, sutkinja zagrebačkog Županijskog suda Jasna Galešić je naglasila: “Ova presuda ima presedansko značenje jer se radi o prvoj presudu za ratno profiterstvo”.
U hrvatskom pravnom sustavu, kad je posrijedi nezastarijevanje ratnog profiterstva i kriminala počinjenog u pretvorbi i privatizaciji, vlada popriličan “rašomon”. Ustavotvorac, tj. Hrvatski sabor unio je u Ustav u lipnju 2010. odredbu prema kojoj kaznena djela ratnog profiterstva i privatizacijskog kriminala ne zastarijevaju. To znači da DORH može kazneno progoniti i ona djela ratnog profiterstva i privatizacijskog kriminala koja su do 16. lipnja 2010., kad je na snagu stupila ta ustavna promjena, već bila pala u zastaru.
Pitanje zastare
Ta je ustavna odredba pretočena u poseban Zakon o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kriminala iz pretvorbe i privatizacije, koji je stupio na snagu 2. lipnja 2011., godinu dana nakon promjene Ustava. Međutim, prvu pravomoćnu presudu o nezastarijevanju ratnog profiterstva, onu o Sanaderovu uzimanju mita od Hypo banke ratne 1994./1995., Ustavni je sud u srpnju 2015. ukinuo.
Presuda je imala snažan odjek ne samo zbog činjenice da je njome ukinuta prva pravomoćna presuda Ivi Sanaderu nego i zbog toga što je u njoj Ustavni sud zauzeo stajalište da se ustavna odredba o nezastarijevanju ratnog profiterstva i privatizacijskog kriminala nipošto ne može tumačiti onako kako je to zamislio Sabor.
Prema Ustavnom sudu, odredba o nezastarijevanju treba se odnositi samo na one zločine ratnog profiterstva i privatizacijskog kriminala koji do 16. lipnja 2010., kada su ustavne promjene stupile na snagu, još nisu bili pali u zastaru, a nikako na one za koje je do tog datuma zastara već nastupila.
Jučerašnja nepravomoćna presuda, kojom je sutkinja Galešić u ponovljenom postupku osudila Sanadera za ratno profiterstvo, prva je presuda za to djelo donesena nakon odluke Ustavnog suda iz srpnja 2015. Sutkinja je, međutim, u obrazloženju navela i da za slučaj Sanaderova ratnog profiterstva nije nastupila zastara na dan stupanja na snagu ustavne promjene, čime je dala do znanja da je uvažila argumente Ustavnog suda.
Tumačenje
Sveučilišni profesor kaznenog prava u mirovini i jedan od autora Kaznenog zakona, Petar Novoselec nam je rekao da mu je pravno shvaćanje koje je u obrazloženju nepravomoćne presude Sanaderu u slučaju Hypo iznijela sutkinja prihvatljivo, pa ostaje vidjeti hoće li ga prihvatiti Vrhovni sud kao žalbeni sud.
- Time će sud udovoljiti odluci Ustavnog suda iz 2015. u predmetu Hypo, koja je inače pogrešno tumačenje Ustava. Moje je stajalište o odluci Ustavnog suda iz srpnja 2015. jasno - to je bila pogrešna i štetna odluka i ona ne obvezuje sudove u drugim postupcima ratnog profiterstva i kriminala počinjenog u pretvorbi i privatizaciji koji se vode ili će se tek voditi - rekao nam je Novoselec. To se stajalište, dodao je, primjerice ne odnosi na predmet Gavrilović u kojem je optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda potvrdilo optužnicu za ratno profiterstvo.
Zakon je na snazi
Novoselec također ističe da Ustavni sud nakon odluke kojom je ukinuo pravomoćnu presudu Ivi Sanaderu nije ukinuo i Zakon o kažnjavanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kriminala iz pretvorbe i privatizacije. - Ustavni sud nije proveo apstraktnu kontrolu ustavnosti toga Zakona, a mogao je jer mu Ustavni zakon to dopušta. Kako Zakon o nezastarijevanju nije ukinut, nego je i dalje na snazi, na sudovima je da ga provode - rekao nam je Novoselec.
On također podsjeća i da je odluku u predmetu Sanader donio bivši saziv Ustavnog suda.
- Ustavni sud može i promijeniti svoje stajalište o nekom ustavno-pravnom pitanju. Tko zna što bi taj sud rekao danas o ustavnoj odredbi o nezastarijevanju ratnog profiterstva i kriminala iz pretvorbe i privatizacije, kad u njemu sjede neki novi suci - prokomentirao je Novoselec.