ZAGREB - Mlada zagrebačka obitelj Ivšić raspolaže mjesečnim budžetom od 10.500 kuna. Otac Davor koji je zaposlen u jednoj izdavačkoj kući mjesečno zaradi 8000 kuna, majka Ivana koja je na porodiljnom mjesečno prima 2500 kuna naknade.
Premda u kućnom proračunu mjesečno imaju više od značajnog dijela Hrvata i paze na svaku kunu, obitelj Ivšić stalno je u minusu jednu cijelu plaću. Na kredit za stan mjesečno im odlazi 2000 kuna, a za auto 1500 kuna. Na režije im odlazi 800 kuna, a sličan iznos izdvajaju i za benzin.
Pomažu roditelji
- Na naše dvije male djevojčice ne štedimo ni na hrani niti na odjeći, no zato smo se suprug i ja svega odrekli. Ne sjećam se kad smo si zadnji put kupili neki komad odjeće. Više nema odlazaka u restorane, kuhamo isključivo kod kuće, u kafić odemo eventualno jednom tjedno, i to kad smo s djevojčicama u šetnji pa vikednom popijemo kavu - kaže Ivana.
Obitelj Ivšić nije se odrekla ljetovanja samo zato što roditelji imaju obiteljsku kuću na moru. Osim toga, roditelji im često financijski pomognu i kod nepredviđenih troškova.
Dok obitelj Ivšić zajedno ima primanja od 10.500 kuna, svaki deseti zaposleni Hrvat ima neto plaću veću od 8000 kuna.
Najviše zaposlenih, njih 167.210, prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz ožujka prošle godine, prima plaću u razredu od 6000 do 8000 kuna.
S druge strane, s mjesečnom plaćom do 6000 kuna živi 789.190 radnika odnosno njih čak 74 posto.
Zanimljivo je da se u pet godina udvostručio broj radnika koji primaju plaću veću od 8000 kuna, sa 49.075 u ožujku 2005. godine porastao je na 108.534 u ožujku 2009. godine. Stručnjaci procjenjuju kako se najveći rast broja zaposlenih dogodio u financijskom sektoru. Oko 50.000 zaposlenih je više i među onima koji primaju plaću od 5000 do 6000 kuna. Istovremeno, u pet godina broj svih zaposlenih u pravnim osobama povećao se za više od 100.000 osoba pa ih je u tom sektoru, dakle bez slobodnih zanimanja, obrta i poljoprivrednika, trenutačno 1,065.035.
Padaju iz mjeseca u mjesec
- Zaprepaštujući je podatak da 74 posto radnika prima plaću do 6000 kuna. Jer, ako znamo da je sindikalna košarica s osnovnim životnim troškovima 6600 kuna, a u obiteljima uglavnom radi samo jedan član, to znači da većina obitelji s plaćom ne pokriva niti osnovne troškove - kaže Dragutin Lesar, predsjednik Hrvatskih laburista - stranke rada.
Samo u protekla četiri mjeseca prosječna hrvatska neto plaća pala je za 228 kuna ili za više od četiri posto. Naime, u studenome prošle godine hrvatski radnici prosječno su zaradili 5385 kuna, a u veljači ove godine 5157 kuna. Zbog kriznog poreza prosječna neto plaća pala je za dodatnih 2,8 posto. Na prosječnoj plaći krizni porez uzeo je 120 kuna. Krajem godine prosječnu neto plaću uvijek podižu isplate božićnica koje su onda dodatno utjecale i na mjesečni pad plaća. U proteklih godinu dana prosječna neto plaća u državi tako je pala za 73 kune.
Najveći udar otkaza i pada plaća dogodio se u privatnom sektoru.
Ne žele im dati posao jer su već nakon četrdesete ‘prestari’
Na hrvatskom tržištu rada najčešća je dobna diskriminacija koja je jača čak i od spolne, vjerske ili zbog invaliditeta.
Petina nezaposlenih tvrdi da u posljednjih godinu dana nije dobila posao zbog dobi, a oko 15 posto nezaposlenih na razgovoru za posao doživjelo je da im je otvoreno rečeno da ne odgovaraju zbog dobi.
Pokazalo je to istraživanje Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar koje je provedeno tijekom veljače i ožujka na uzorku od 928 nezaposlenih i 604 poslodavaca. Istraživanje je provedeno u okviru projekta poticanja ravnopravnosti na tržištu rada koji provodi Zavod za zapošljavanje.
Dosadašnja praksa i istraživanja na hrvatskom tržištu rada pokazuju da brojni poslodavci starima smatraju zaposlene već nakon 40 godina pa ispada da je “zlatna dob” radnika koje poslodavci priželjkuju između 30 i 40 godina.
I ovo je istraživanje potvrdilo poraznu činjenicu da je iskustvo dobne diskriminacije češće među nezaposlenima starijim od 40 godina.
I nezaposleni i poslodavci pritom smatraju da je diskriminacija najraširenija pri samom zapošljavanju, dok je u manjoj mjeri prisutna pri dosezanju jednakih plaća i napredovanja na poslu.
- Isto tako gotovo polovina poslodavaca kao jedan od tri najčešća načina za traženje radnika u tvrtki ističe osobna poznanstva, a trećina poslodavaca navodi da se u natječajima za mjesta u tvrtki barem povremeno kao uvjet postavlja dob kandidata - pojašnjavaju autori istraživanja. ( G.Galović)