SINDROM MAMINOG SINA

SVAKI DRUGI MLADI HRVATŽIVI S RODITELJIMA 'S mamomi tatom je lagodnije i jeftinije'

Mario Pušić/CROPIX

S mamom i tatom živi 62 posto muškaraca i 39 posto žena ispod tridesete godine

Svaki drugi stanovnik Hrvatske star između 25 i 29 godina te svaki četvrti u dobi od 30 do 34 godine živi s roditeljima! Pritom su razlike među spolovima velike: s mamom i tatom i dalje živi 62 posto muškaraca od 25 do 29 godina te 39 posto žena.

Povećanje od 2001.

Razlika u odnosu još je veća među onima u prvoj polovici 30-ih, među kojima čak svaki treći muškarac (34,3%) živi pod roditeljskim krovom. U istoj je poziciji dvostruko manje žena - njih 17 posto. Sveukupno, čak svako četvrto “dijete” u Hrvatskoj - odnosno osoba koja živi s mamom i tatom bez partnera ili svoje djece, pa u obitelji ima status djeteta - starije je od 25 godina! To su podaci iz Popisa stanovništva 2011. godine o spolu i starosti stanovnika, tipu kućanstva u kojemu žive i njihovu položaju u obitelji, koje je Državni zavod za statistiku obradio samo za Jutarnji list. Naime, DZS u srpnju, kad je objavio podatke o obiteljskim strukturama Hrvatske, nije objavio ovu tablicu koja je bitna za strateško planiranje jer se samo iz nje, primjerice, može iščitati dokad mladi ostaju živjeti s roditeljima ili koja je dobna struktura samačkih kućanstava.

Stoga smo od DZS-a posebno zatražili da nam pripreme ove podatke.Podaci su pokazali da se udio starijih od 25 godina koji i dalje ostaju u roditeljskom domu ozbiljno povećao u odnosu na podatke iz 2001. - prosječno za petinu. Tijekom 2001. s roditeljima je živjelo točno 20 posto onih u prvoj polovici 30-ih godina, a deset godina poslije udio se popeo na gotovo 26 posto. Postotak onih od 25 do 29 godina koji ostaju doma popeo se sa 43 na 50 posto.

U Hrvatskoj, kao i u drugim južnim zemljama poput Italije, Španjolske, Portugala i Grčke, mladi nevoljko napuštaju roditeljsko gnijezdo te i nakon osamostaljenja ostaju u čvrstoj vezi s roditeljima.

Vraćanje roditeljima

Na sjeveru Europe, pak, uobičajeno je da se mladi osamostale odmah nakon 18. rođendana. Stoga u Danskoj, primjerice, s roditeljima i dalje stanuje 1,9 posto onih u dobi od 25 do 34 godine, a u Portugalu njih 46 posto! Hrvatska s udjelom od 38 posto spada u sam vrh europskih zemalja.

Međutim, osim obiteljskih veza, za dug ostanak s roditeljima presudnu ulogu imaju i visoka nezaposlenost mladih te niske plaće na početku radnog vijeka, zbog čega osamostaljenje ni objektivno nije moguće. Primjerice, s plaćom od 3000 kuna mlada osoba ne može unajmiti stan, platiti režije i preživjeti u Zagrebu bez pomoći roditelja. U vrijeme krize sve ih više ostaje u roditeljskom domu čak i u državama za koje to nije karakteristično, a bilježi se i fenomen ponovnog povratka kući. Naime, zbog pada plaća i nemogućnosti plaćanja podstanarstva ili kredita za stan roditeljima se vraćaju i oni koji su se već osamostalili.

Dalmacija najgora

Razlike u udjelima onih koji ostaju živjeti s roditeljima značajne su diljem zemlje. Može se zaključiti da mladi najlakše napuštaju roditeljski dom u kontinentalnim županijama, a najdulje ostaju kod kuće u županijama uz more. Tako, primjerice, s roditeljima živi gotovo 57 posto mladih od 25 do 30 godina u Splitu, a u Gospiću njih 44 posto. Najveću stopu mladih koji žive s mamom i tatom ima Primorsko-goranska županija, a pri vrhu je i grad Rijeka.

Muškarci, pak, najčešće ostaju živjeti s mamom i u zrelim godinama u Dalmaciji: u Šibeniku u dječjoj sobi još uvijek spava gotovo 70 posto muškaraca u dobi od 25 do 30 godina, a u Dubrovniku više od 40 posto onih u ranim 30-ima ne napušta roditeljski dom.

Izdvajamo